Zarobljeni islamist upozorava EU: 'Teroristi su i dalje među vama! Nose masku kako ih ne biste prepoznali'

Autor:

  • Tea Trubić

07.02.2019.

People warm up under protective thermal blankets as they walk on a street near the Bataclan concert hall following fatal attacks in Paris, France, November 14, 2015. Gunmen and bombers attacked busy restaurants, bars and a concert hall at locations around Paris on Friday evening, killing dozens of people in what a shaken French President described as an unprecedented terrorist attack. REUTERS/Benoit Tessier - GF20000058665
Benoit Tessier / REUTERS

Ulice Pariza tijekom terorističkog napada u studenom 2015. godine

Relativno zatišje koje je proteklih mjeseci zavladalo Europom po pitanju velikih terorističkih napada (naravno, uz iznimku Strasbourga), moglo bi građanima dati lažnu nadu da je ono najgore već iza nas i da je Islamistička država uspješno poražena.

Nakon napada na redakciju Charlie Hebdoa početkom 2015. godine, mnogobrojni europski gradovi susreli su se sa serijom terorističkih napada zbog kojih je život izgubilo nekoliko stotina ljudi. Pariz, Bruxelles, Nica, Berlin i Manchester samo su neki od europskih gradova koji su krasili naslovnice svjetskih novina iz najtragičnijih mogućih razloga.

Međutim, od ljeta 2017. godine i pokolja na barcelonskoj žili kucavici La Rambli, veći teroristički napadi bili su uspješno spriječeni sve do prosinca 2018. godine, kada je terorist ubio troje i teško ranio dvanaestero tijekom božićnog sajma u Strasbourgu za vrijeme trajanja plenarne sjednice u Europskom parlamentu.

Opasnost još postoji

Nažalost, sigurnosni stručnjaci smatraju da je prerano da proglasimo pobjedu jer opasnost još uvijek postoji. Upravo oni upozoravaju da se opasnost od terorističkih napada ne procjenjuje prema broju onih 'uspješno' izvedenih, nego prema informacijama koje posjeduju kontraobavještajne i protuterorističke državne službe, koje nisu javno dostupne iz sigurnosnih razloga.

Tijekom 2018. godine, u Europi je bilo 12 dokumentiranih pokušaja terorističkih napada, od kojih je samo šest, i to onih manjih, bilo uspješno izvedeno. Iako je riječ o dvostruko manjem broju planiranih napada, sigurnosni stručnjaci EU smatraju da bi moglo doći do porasta.

- Europu čeka novi val napada džihadističkih terorista koji simpatiziraju tzv. Islamističku državu – tvrdi glavni tajnik Interpola Juergen Stock.

Prošloga je tjedna Međunarodni centar za istraživanje nasilnog ekstremizma intervjuirao 18 pripadnika islamističke skupine koji se nalaze u zatočeništvu kurdskih civilnih postrojbi u Siriji. Prema informacijama koje su od njih prikupili, najveća opasnost Europi trenutno prijeti iznutra.

Zatvori kao leglo ekstremista

Preciznije, najveća opasnost sigurnosti su lokalni građani, europski državljani koji su postali radikalizirani. U tom kontekstu treba naglasiti ulogu zatvora budući da se većina europskih džihadista radikalizira tijekom služenja zatvorske kazne za manje kazneno djelo. Riječ je o praksi koja se koristi već gotovo pola stoljeća, a posebno je očita u slučaju Ujedinjene Kraljevine i Francuske. Većinu europskih terorističkih napada iznijeli su pojedinci koji su odslužili zatvorsku kaznu.

Tek osuđeni kriminalci u zatvor dolaze osjećajući se nesigurno i uplašeno. Zatvorenici često traže utjehu u prakticiranju religije, što ih čini ranjivima na utjecaj džihadističkih ekstremista koji vrebaju pružajući im 'ruku prijateljstva i razumijevanja'. Nedugo nakon što zadobe njihovo povjerenje, islamisti počinju širiti svoju ideologiju, zalažući se za 'više ciljeve' religije.

Pomno odabrani pojedinci

Dva islamistička zatočenika koje su ispitivale kurdske postrojbe u Siriji, bili su sudionici nekadašnje ISIS-ove operacije 'emni' - arapski za obavještajnu djelatnost. Jedan od njih je tridesetogodišnji Tunišanin Abdel Kadr, koji je u Europu ilegalno pristigao 2008. godine. Oženivši Nijemicu, dobio je državljanstvo Europske unije, a do odlaska u Raku 2014. godine, u koju je otišao kako bi se pridružio džihadistima, krijumčario je robu i ljude preko granice. Kadr tvrdi da još uvijek postoje interne i eksterne 'emni' mreže u ISIS-u. Dok je interna mreža zadužena za očuvanje sigurnosti u samome kalifatu (islamska država koju je 2014. godine na području Sirije i Iraka proglasio Abu Bakr al-Bagdadi, lider ISIS-a), ekstremna mreža je zadužena za organiziranje terorističkih napada diljem svijeta.

- Ti pojedinci žive svoje živote noseći masku 24 sata dnevno. Kalifat ih je posebno odabrao za taj zadatak, upravo zato što nalikuju na normalne članove društva Zapada koji imaju svoje domove, obitelji i radna mjesta – objasnio je.

Kadr je istaknuo da se pridružio kalifatu istovremeno kada i njegov prijatelj Dominic, rođeni Austrijanac i kršćanin koji je prešao na radikalni islam.

- Istrenirali smo mnogo ljudi i poslali ih natrag u Europu – rekao je Abdel Kadr, naglasivši da se među njima nalaze i brojni Europljani koji su, poput Dominica, dobrovoljno prešli na radikalni islam.

- Čuo sam da se spremaju poslati poseban val terorista u Europu. Slali su atletski građene mladiće za koje nitko nikada ne bi posumnjao da su džihadisti – dodao je.