Putin u neočekivanim problemima: podržava ga samo 33,5 posto Rusa

Autor:

06.02.2019.

Russian President Vladimir Putin (2nd R), his Moldovan counterpart Igor Dodon (2nd L) and Patriarch John X Yazigi (R), Greek Orthodox Patriarch of Antioch and All the East, attend an event dedicated to the 10th anniversary of the enthronement of Patriarch Kirill (C), head of the Russian Orthodox Church, at the State Kremlin Palace in Moscow, Russia January 31, 2019. Sputnik/Alexei Nikolsky/Kremlin via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY.
Alexei Nikolsky / REUTERS

Ruski predsjednik Vladimir Putin sve je češće u društvu velikodostojanstvenika Pravoslavne crkve

Od kada je prošlog sparnog ljeta 2018. godine Kremalj najavio "revolucionarnu" ali nužnu mirovinsku reformu (muškarci bi u penziju sa 65, ali srednja smrtnost Rusa je 66 godina, a žene bi u mirovinu sa 60) rejting, do tada nedodirljivog ruskog predsjednika Vladimira Putina je u blagoj, mada konstantnoj silaznoj putanji.

Najnovija siječanjska istraživanja pokazuju da je povjerenje u Vladimira Putina oko 33,5 posto, u prosincu 2018 bila je preko 36 posto, a o kakvom se padu radi pokazuje da je u trenutku kada je u ožujku prošle godine izabran po četvrti put na predsjednički tron, vjerovalo mu je preko 67 posto Rusa, mada je izbore dobio s najvećim postotkom ikada - 76,6 posto. I tako već u prvoj godini četvrtog mandata u Kremlju je zazvonilo na uzbunu. Ionako se, i prije izborne pobjede, govorilo kako će mandat proći u iznalaženju modusa da on i nakon 2024 godine ostane na vlasti. Ne nužno u predsjedničkom sedlu, ali ipak kao neupitni lider. Naime, već se u Moskvi na veliko govori, kako je to sažeo vodeći Putinov novinar, da ne kažemo glavna medijska pesnica režima, Vladimir Solovjov - " Ustav je živi organizam, stalno podložan promjenama", što je odmah iščitano da će upravo zbog onoga što dolazi 2024 godine, doći do izmjena ustava kako bi se našlo "mjesta" za Putina i nakon Putinovog isteka mandata. I predsjednik Ustavnog suda Valerij Zorkin je kazao kako "ustavne promjene donose rastu ustavne efikasnosti", a šef Dume i bivši šef Putinova kabineta Vjačeslav Volodin najavio je formiranje komisije koje će ocijeniti " učinkovitost sadašnjeg ustava".

Ne sviđa im se pravac

No, sada Kremlj zabrinjava stalni pad podrške te sve veće nezadovoljstvo Rusa "pravcem kojim ide zemlja". Prema najnovijim istraživanjima njih 42 posto je zadovoljno " kursom kojim ide Rusija", što je najniži postotak od kada je na vlasti Putin te je prvi put palo ispod 50 posto. No, nije tu samo mirovinska reforma, zbog koje su se Rusi pokolebali u svog lidera, čija je vlast ušla u punoljetnost - 18 godina već/tek. Naime, kako kaže ruski politolog Abas Galjamov, trend pada objašnjava se već malim zamorom Rusa od dugogodišnje vladavine jednog čovjeka, pada životnog standarda te po prvi put i sumnja u smisao toga da Rusija bude svjetska velesila, uz cijenu pada standarda. Ovdje treba napomenuti da su Rusi još donedavno smatrali da im je pozicija Rusije kao svjetske velesile važnija od standarda i demokratskih dosega i političke slobode. No, vremena se očito mijenjaju. Podsjetimo i na činjenicu da Rusija konkurira SAD-u i EU-u, a njena ekonomska moć nije jača od one koju ima Španjolska. Posljednjih godina u Rusiji plaće padaju, benzin je poskupio unatoč najavama da neće, PDV je skočio sa 18 na 20 posto, a poskupili su mnogi prehrambeni proizvodi, što je izravan utjecaj sankcija uvedenih zbog Krima, a najputinovski procijenjeni gubitak je iznad 50 milijardi USD. Kako kaže politolog Lev Gudkoiz Istraživačkog Levada centra- "Euforija Krima polako splašnjava", i Rusi se sada pitaju je li to vrijedilo svega što ih je snašlo od tada - riječ je o 2014. godini. Naime, istraživanja pokazuju tendenciju da sve veći broj Rusa "nalazi vezu" u pada standarda i usporenog gospodarskog rasta te angažmana u Siriji i Ukrajini. No, Putina u ovoj godini očekuje još nekoliko vanjskopolitičkih izazova, nakon 2018 koja se činila pobjedničkom, pogotovo kada je u pitanju Sirija: prije svega za njega neizvjesni izbori u Ukrajini, a već sada se može reći da će to biti zadnji čin bolnog gubitka utjecaja u toj zemlji ili još jačeg skupog uplitanja s neizvjesnim završetkom u političku situaciju na Dnjepru.

Otišla je Sjeverna Makedonija

Ni s Venezuelom stvari više ne stoje tako bajno te je sve vjerojatnije da će Rusija izgubiti utjecati i u toj državi (ili će se i tu nadmetati s SAD-om što, prvo košta, a drugo to Trump kao Siriju neće samo tako pustiti), a na Balkanu, će ostati prikraćena za Makedoniju, koja će uskoro dobiti datum za prijem u NATO. Oko 80 posto Rusa želi što " bržu normalizaciju odnosa s Zapadom" i grozi se i nove utrke u naoružanju te novih rusko-zapadnih napetosti, pokazuju istraživanja Levada centra, što pokazuje da su stalna antizapadna histerija te militarizacija (novi tipovi naoružanja, rakete koje gađaju u trepavicu i slično, a koje razvija ruska vojna industrija) koja vlada u državi izazvali kontraefekt i Rusi postaju umorni od toga, a i sve više ih je strah rata - 57 posto ih se boji svjetskog rata, pokazuje istraživanje Levada centra. Unatoč stalnoj antiameričkoj propagandi 42 posto Rusa ipak ima pozitivno mišljenje o SAD-u. Zanimljivo da je anketa Levada centra pokazala da bi se 17 posto Rusa za stalno iselilo, a zabrinjava da je među njima čak 41 posto mladih od 18 do 24 godina te da bi se gotovo pola njih najradije nastanilo u SAD-u.

Putina ipak nikada ne treba otpisati, jer uvijek se nađe kakav as u rukavu. No, kako kaže ruski politolog Konstantin Kalačev "raste broj Rusa koji su spremni reći Putinu - hvala za sve što si učinio, ali iscrpio si se i došlo je vrijeme za promijene". Problem je po njemu da su ljudi izgubili vjeru u bolju budućnost s Putinom i " došlo je do krize očekivanja". Naime, prema Lavu Gudkovu raste broj ljudi koji više ne govore da žele živjeti bolje, nego onih koji kažu " samo da ne bude gore".  Čak 45 posto Rusa boji se siromaštva. Stoga politolog Nikolaj Petrov iz Centra političkih analiza kaže kao Kremlju trebaju razmisliti o promjeni "suštine ili forme režima", ako žele da Putin u miru dočeka kraj svog mandata.