Srbija u listopadu potpisuje sporazum o ulasku u Putinovu ekonomsku uniju iz koje će morati izaći kad uđe u EU

Autor:

29.08.2019.

Russian President Vladimir Putin (R) shakes hands with his Serbian counterpart Aleksandar Vucic during a meeting at the Kremlin in Moscow, Russia October 2, 2018. Sputnik/Mikhail Klimentyev/Kremlin via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY.
Mikhail Klimentyev / REUTERS

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić gradi snažne veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom

Riječ je o još jednoj točci spora između Srbije i Rusije, sada konačno razrješenoj. Moskva je vršila snažan pritisak na Beograd da se pridruži Eurazijskoj ekonomskoj uniji (EEU), trgovinskoj organizaciji koju je osnovao Vladimir Putin.

Pregovori su bili dugi, ali za razliku od onih s Europskom unijom (EU) nisu se bavili pitanjem statusa Kosova, ljudskih prava, neovisnosti pravosuđa. Pa je konačno Aleksandar Bocan-Harčenko, novi ruski ambasador u Srbiji (Srbiju sada u Moskvi zastupa bivši novinar i hrvatskih dnevnih listova Miroslav Lazanski koji je na prošlim izborima bio kandidat na listi vladajuće Srpske napredne stranke - SNS - predsjednika Aleksandra Vučića), najavio sretan datum:  potpisivanje sporazuma o zoni slobodne trgovine između Srbije i EEU očekuje se 25. listopada. Bocan Harčenko, iskusni diplomat koji je dio svoje karijere proveo i u Zagrebu, dodao je tom prigodom da “proces eurointegracija ne bi trebao Srbiju udaljiti od EEU”.

“Prije svega riječ je o slobodnoj trgovini, otvorenom i slobodnom tržištu, slobodnom kretanju roba, usluga i radne snage. EEU je uzela najbolje iskustvo svih sličnih integracija, i smatramo da ima solidnu perspektivu. Svakog dana sve više i više zemalja ispoljava želju da se priključi, da ima neku vrstu ugovora”, kazao je Bocan-Harčenko. I dodao kako će “u budućnosti Srbija moći postati jedna od karika između EU i EEU”.

EEU, blok koji ponekad zovu Eurazijskom unijom, formiran je 2014. godine, a članice su Rusija, Bjelorusija i Kazahstan, dok su se Armenija i Kirgistan pridružili sljedeće godine. Godišnja robna razmjena između Srbije i tih zemalja iznosi 2,87 milijardi dolara, od čega 90 posto odlazi samo na trgovinu s Rusijom. Najveći strani trgovinski partneri Srbije su pak države članice EU, s kojima se obavlja 62 posto robne razmjene. Sužbene statistike navode da su u siječnju 2019. godine najvažniji trgovinski partneri Srbije bili Njemačka, Italija, Bosna i Hercegovina, Rusija i Rumunjska. Kad je riječ o uvozu, na vrhu popisa su Rusija (isključivo zbog energenata), Njemačka, Kina, Italija i Mađarska. Srbija ima najveći trgovinski deficit upravo s Rusijom na koju otpada svega 10 posto robne razmjene.

No, stvari se neće razviti u smjeru kako bi htio Bocan-Harčenko. Iz Europske komisije su za EUobserver izjavili da će Srbija morati raskinuti svoj sporazum s EEU kad se pridruži EU. Dodali su čak da u sporazumu mora postojati klauzula o prestanku važenja u trenutku ulaska Srbije u EU.

Svaka zemlja koja kani pristupiti članstvu EU tijekom pregovora može sklapati ugovore o slobodnoj trgovini. No, onog trenutka kad postane članicom sve te sporazume mora raskinuti i u potpunosti prihvatiti trgovinsku politiku EU.

Srbija će, jasno, odluke donositi sama, ali brojke su više nego jasne: EEU je tržište s 182 milijuna ljudi, vrijedno 1,7 bilijuna dolara. EU je tržište s 513 milijuna ljudi, vrijedno 16,9 bilijuna eura.

Svoj je smjer Srbija jasno definirala u Strategiji nacionalne sigurnosti: to je EU i okrenutost prema Zapadu.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version