'Tresla se brda, rodilo se niš': Kako su protusistemske stranke doživjele svoj konačan pad

Autor:

  • Tea Trubić

13.06.2019.

Zagreb, 170319.
Restoran Lido.
Zivi zid predstavio program za nadolazece izbore za Europski parlament. Na fotografiji: Luigi Di Maio, Ivan Vilibor Sincic.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Živi zid i PoKret 5 Zvijezda predstavlja program za europarlamentarne izbore najavljujući pobjedu. Samo tri mjeseca kasnije, stranke doživjele šokantan poraz, a trenutno se bore za opstanak

- Živi zid više ne postoji. Stranka je izgubila sve svoje ideale, a na svojoj je smrtnoj postelji postala mainstream – s tugom u glasu zaključio je saborski zastupnik Branimir Bunjac prošloga tjedna u gostovanju na HRT-u, samo tjedan dana nakon izbora za Europski parlament koji su u potpunosti uništili tu euroskeptičnu stranku.

Malo kome je mogla promaknuti ironija da se stranka, koja je pod svaku cijenu htjela da Hrvatska izađe iz EU, raspala u manje od tjedan dana zbog svađe oko jednog mandata u …. istoj toj EU. No, njihova tragična sudbina i konačan pad nije toliko izuzetak koliko je pravilo europskog lijevog tj. protusistemskog populizma. Za život se u Italiji bori i vladajući PoKret 5 Zvijezda, sestrinska stranka Živoga zida.

'Toliko slični, a toliko različiti'

Talijanska vladajuća stranka na izborima za Europski parlament osvojila je tek treće mjesto. Birače je preuzela Lega Mattea Salvinija, čija popularnost nezaustavljivo raste, ali se i dio tradicionalno lijevih birača 'vratio' rebrendiranim socijaldemokratima na čijem se čelu nalazi novi lider Nicola Zingaretti.

- Građani su nas kaznili. Trebamo pognute glave nastaviti raditi i vratiti povjerenje naših birača - izjavio je čelnik stranke PoKret 5 Zvijezda Luigi Di Maio nakon objave rezultata koji su u pitanje doveli njegovo predsjedništvo, ali i stabilnost talijanske vlade.

Početak kraja PoKreta 5 Zvijezda bila je, zapravo, lokalna politika. Najbolji dokaz toga bila je talijanska prijestolnica koja je 2016. godine izabrala prvu gradonačelnicu. Virginia Raggi sjela je u fotelju gradske uprave na krilima obećanja da će grad učiniti transparentnijim, čišćim i da će se svim raspoloživim sredstvima boriti protiv korupcije. Samo nekoliko mjeseci nakon dolaska na čelo Rima, protiv njezinih su se suradnika počele dizati optužnice zbog zloupotrebe položaja, a sama gradonačelnica snimljena je u 'tajnovitim' razgovorima na krovu gradske uprave. Zbog brojnih skandala koji su obilježili početak njezina mandata, Raggi se nije uspjela posvetiti ključnim gradskim izazovima, zbog čega grad nikada nije bio prljaviji, zagađeniji i manje transparentan. Danas je protiv nje čak 70 posto Rimljana, a među njima je i gotovo 40 posto onih koji su za nju glasali. Njezin mandat nije iznimka, već pravilo PoKreta 5 Zvijezda na lokalnoj razini, zbog čega su izgubili podršku svih talijanskih pokrajina, uz iznimku Campobassa.

S druge strane Jadrana, Živi zid je samo nekoliko dana nakon izbora doživio pravu imploziju. Prema podacima CRO Demoskopa, stranka je početkom 2019. godine zauzela čvrsto treće mjesto u Hrvatskoj, a sa svojih 14 posto je umalo preskočila i SDP koji je bio na drugom mjestu. Na izborima za Europski parlament osvojili su samo 5,66 posto glasova, zbog čega se mora postaviti pitanje gdje je nestalo gotovo 8 posto birača. Iako je jedan značajan dio simpatizera Živog zida odlučio 'preskočiti' izbore za Europski parlament, što je bilo i za očekivati s obzirom na to da je riječ o euroskeptičnoj stranci, činjenica je da je Živom zidu početkom veljače nezaustavljivo počela padati popularnost. Naime, krajem siječnja Jutarnji list je objavio članak u kojem se dokazalo kako vodeća protusistemska stranka u Hrvatskoj ima mnogo 'čudovišta u financijskom ormaru'. Živi zid je na optužbe novinarke Željke Godeč odgovorio tako da je putem plaćenog članka na Facebooku svoje simpatizere pozvao na javni linč novinarke Jutarnjeg lista, zbog čega je 'preko noći' izgubio potporu gotovo 3 posto birača. Naime, prema podacima CRO Demoskopa, Živi zid je u siječnju imao podršku 13,7 posto građana, a u veljači samo 10,9 posto. Konačan udarac izazvala je svađa oko korištenja jednog dobivenog mandata u Europskom parlamentu. Iako su tijekom kampanje naglašavali da će mandat rotirati, a svoju zastupničku plaću donirati u humanitarne svrhe, samo nekoliko sati nakon objave izbornih rezultata došlo je do neočekivanog obrata. Ivan Vilibor Sinčić u posljednji je trenutak odlučio iskoristiti dobiveni mandat i zadržati plaću, zbog čega su članovi predsjedništva istupili iz stranke.

I tako su protusistemske stranke postale sistemske. Narodna izreka 'Daj nekome moć i vidjet ćeš kakav je' malo je kada bila toliko prikladna kao u kontekstu analize posljednjih trenutaka relevantnosti Živoga zida i PoKreta 5 Zvijezda na političkoj sceni.

'Tresla se brda, rodilo se niš'

Potpredsjednik vlade i čelnik stranke Luigi Di Maio, još je u veljači najavio formiranje predizborne koalicije pet ideološki kompatibilnih stranaka, među kojima je bio i Živi zid. Di Maio je od te grupacije očekivao da će postati 'jezičac na vagi' osnaženih populističkih snaga u budućem sazivu Europskog parlamenta. No, njegov je plan neslavno propao zato što je osim njegove stranke jedino Živi zid uspio proći izborni prag i osigurati jedan mandat u Parlamentu EU.

Sada postoji realna opasnost da politička grupacija Europa slobode i direktne demokracije (EFDD), kojoj pripada PoKret 5 Zvijezda, odbrojava svoje posljednje trenutke. Preduvjet formiranja političke grupacije u Europskom parlamentu je sakupljanje najmanje 25 zastupnika, pet stranaka iz najmanje osam država članica, a EFDD za sada ne zadovoljava uvjete. Izgubili su većinu svojih dosadašnjih zastupnika iz Češke, Francuske, Litve i Poljske, a njemački AfD je već najavio da prelazi u Salvinijevu grupaciju. Ako propadnu pregovori o formiranju novog sastava te grupacije, što je za sada izgledno, 14 zastupnika PoKreta i 1 zastupnik Živog zida mogli bi upasti u svojevrsni 'parlamentarni vakuum'; osim što bi mogli izgubiti sav politički utjecaj narednih pet godina, mogli bi izgubiti i gotovo 40 posto financijskih sredstava rezerviranih za političke grupacije.

- Sve opcije su i dalje na stolu – izjavio je Fabio Massimo Castaldo, potpredsjednik Europskog parlamenta iz redova PoKreta, stranke koja je na izborima 2014. godine bila senzacija. On sam je u jednoj prilici glatko odbio mogućnost pridruživanja grupaciji Mattea Salvinija, unatoč tome što je njegova stranka na nacionalnoj razini koalicijski partner Lege. Nije tajna na u vladajućoj koaliciji Italije posljednjih mjeseci ne cvatu ruže. Kao što je Euractiv.hr već pisao, Salvini je svjestan svoje rastuće popularnosti, pa se očekuje da će uskoro to pokušati kapitalizirati i preuzeti vlast.

S obzirom na to da su 'tvrdu' desnicu zbog Salvinija glatko odbili, očekuje se da bi mogli krenuti prema grupaciji Ujedinjene ljevice (GUE/NGL) kojoj pripada i španjolski Podemos, kojima će se sada pridružiti i francuski Insoumise.

Zašto?

Jednostavno: tko te na vlast doveo, taj će te i s nje srušiti. Protusistemske stranke svoju blitz popularnost mogu zahvaliti građanima koji traže blitz rješenja. Kad građani ta rješenja ne dobiju traže alternative, a najbolji dokaz za to je neočekivani uspjeh Mislava Kolakušića. Riječ je o izuzetno mladim ljudima bez političkog iskustva, koji su naivno i idealistički ušli u političku arenu. Takve stranke ne vide smisao investiranja u članove stranke, osnivanja stranačkih ogranaka ili delegiranja obaveza, zbog čega preveliki teret padne na mali broj ljudi. U tom slučaju stabilnost stranke počinje ovisiti o dinamici odnosa u predsjedništvu (najbolji dokaz za to je Živi zid). Kad u predsjedništvu stranke 'pukne ljubav', s njome 'pukne' i jezgra koja je tu stranku držala na površini. Bračni par Sinčić ne može istovremeno obnašati mandat u Saboru, u Europskom parlamentu, u stranci i putovati diljem Hrvatske kako bi ostali u kontaktu s građanima čije su ih potrebe dovele na vlast.

Politika je prljava igra racionalnih aktera koji maksimiziraju vlastitu korist, sine ira et studio. Ostanak na površini političke scene nužno podrazumijeva prljave ruke, toga su svjesne i protusistemske stranke samim time da su sakrivale račune i tajno na balkonu razgovarali s korumpiranim političarima. Sinčić i Di Maio su se nadali da cilj opravdava sredstvo i da će im zbog toga građani 'progledati kroz prste', ali to se nije dogodilo.

Birači ne praštaju.

A ista sudbina čeka i Mislava Kolakušića kada za to dođe vrijeme.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version