Budućnost Europe: Junckerova Komisija objavila smjernice za novu izvršnu vlast EU

Autor:

  • Tea Trubić

30.04.2019.

European Commission President Jean-Claude Juncker delivers a speech during a debate on the future of Europe, at the European Parliament in Strasbourg, France, April 17, 2019. REUTERS/Vincent Kessler
Vincent Kessler / REUTERS

Jean-Claude Juncker

Uoči susreta čelnika država EU27 koji će se početkom svibnja održati u rumunjskom radu Sibiu, Europska komisija objavila je preporuke za mandat budućih europskih institucija.

Manje od mjesec dana dijeli nas od izbora za Europski parlament na kojima će više od 500 milijuna birača odabrati svoje zastupnike za zakonodavno tijelo EU. Međutim, rezultati tih izbora uvelike će utjecati na 'podjelu fotelja' u ostalim ključnim institucijama Europske unije, koje će se narednih godina morati obračunati s novim izazovima koji prijete europskom projektu.

- U turbulentnom desetljeću kojeg su obilježili teška financijska kriza, migrantski val, Brexit i porast populizma, Europska unija dokazala je da zna očuvati mir, stabilnost, kao i prosperitet svojih građana – izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Do ljeta 2018. godine Junckerova je Komisija predložila 471 novi zakonski prijedlog, od kojih je Europski parlament usvojio njih 348.

Preporuke: Budućnost EU27 do 2025

Europa koja štiti

- Svjetska politička scena postaje multipolarna, a multipolarni sustav mora zadovoljiti različite interese i aspiracije – stoji u strateškom planu Komisije.

Na globalnoj pozornici se žele afirmirati nove sile, dok istovremeno one postojeće žele zadržati svoj dosadašnji utjecaj. Posljednjih se godina sigurnosno okruženje Europske unije drastično promijenilo. Mnogi izazovi s kojima se Unija posljednjih godina pokušava suočiti rezultat su nestabilnosti susjednih zemalja Europske unije. Najveća prijetnja za koju je malo vjerojatno da će narednih godina nestati jest – terorizam. Nedavni napadi na Šri Lanki i Novom Zelandu potvrdili su ulogu interneta u regrutaciji i radikalizaciji opasnih sugrađana. Ključno je da Europska unija u što skorijem roku pronađe rješenje za presretanje terorističkog sadržaja na internetu kako bi spriječila nove napade.

Junckerova je Komisija predložila formiranje Europske sigurnosne unije, čija bi glavna zadaća bila borba protiv terorizma, organiziranog kriminala i kibernetičkih prijetnji. Istovremeno predlažu i uspostavu Europske obrambene unije, koja bi u suradnji s NATO-om bila zadužena za unaprjeđenje sigurnosti država članica.

Konkurentna Europa

Nove tehnologije revolucionarizirat će naš način života. U njima se krije veliki potencijal budućeg rasta, razvoja i konkurentnosti Europske unije. Istovremeno, digitalizacija podrazumijeva rizik koji je osobito prisutan u jazu između razvijenih i nerazvijenih regija, kao i sigurnosti radnih mjesta. Tehnološki napredne kompanije, osobito one koje dolaze iz SAD-a i Kine, postale su najveći poslovni subjekti na svijetu koji uvelike oblikuju svjetsku ekonomiju. Njihovi proizvodi oblikuju svakodnevicu Europljana.

Europi ne nedostaje inovativnih ideja, ali samo nekolicina kompanija iz Europske unije se uspješno pozicioniraju na tržištu. EU bi si u tom kontekstu trebala postaviti ambiciozne ciljeve koji bi u fokus stavili svakodnevne izazove; borbu protiv raka, razvoj vještina i sposobnosti te zaštitu okoliša.

U kontekstu gospodarstva Europske unije, Komisija predlaže uključivanje eurozone u Višegodišnji financijski okvir, kako bi se modernizirao regulatorni okvir.

Poštena Europa

Demografska promjena potaknula je najveće izazove s kojima se većina država članica do sada suočila. Zbog sve višeg životnog standarda, Europljani sve dulje žive. Štoviše, do 2030. godine, Europa bi mogla postati prvim kontinentom na kojem će prosjek godina biti 45. Osim svojih očitih pozitivnih konotacija, dulji životni vijek građana podrazumijeva i veća opterećenja na sustav zdravstvene skrbi i mirovine. S druge strane, zbog sve manjeg nataliteta u državama Europske unije, populacija bi mogla osjetno pasti do 2050. godine.

Europa je dužna pronaći način da se osigura jednaka kvaliteta socijalnih komponenta na kojima leži naše društvo; besplatno i dostupno obrazovanje, zaštita na radu te siguran i pristupačan smještaj. Jaz koji postoji između razvijenih i manje razvijenih država članica već se sužava, ali bi buduća Europa trebala raditi na tome da konstantno eliminira nejednakosti te da nastavi biti predvodnicom socijalnih prava na globalnoj pozornici.

Održiva Europa

Utjecaj klimatskih promjena postaje sve prisutniji, a rizik koji predstavlja na globalnu zajednicu postaje sve veći. Ako Europska unija želi pravovremeno ispuniti ciljeve Pariškog klimatskog sporazuma, dužni smo ubrzati tranziciju prema zelenoj ekonomiji. Veći angažman Europe podrazumijevat će veća ulaganja, a u tom kontekstu važnu ulogu odigrat će financijski sektor. Kompanije Europske unije nalaze se na samome vrhu ljestvice zelenih poduzeća svjetske ekonomije. Upravo zato, ako se na pravi način odgovori na taj izazov, klimatske promjene bi europskim poslovnim subjektima mogle predstavljati i poslovnu mogućnost, a ne samo izazov. Međutim, ta tranzicija treba biti napravljena misleći na radnike i građane koji ne mogu platiti najskuplji trošak ekološke inovacije.