EU će novim proračunom više investirati u zaštitu vlastitih granica nego u stabilizaciju Afrike

Autor:

  • Tea Trubić

01.08.2018.

(180523) -- BRUSSELS, May 23, 2018 -- European Commission President Jean-Claude Juncker (R) and African Union Commission Chairperson Moussa Faki Mahamat attend a press conference after their meeting in Brussels, Belgium, May 23, 2018., Image: 372733515, License: Rights-managed, Restrictions: WORLDWIDE RIGHTS AVAILABLE EXCLUDING CHINA, HONG KONG ONLY. End users shall not licence, sell, transmit, or otherwise distribute any photographs represented by eyevine, to any third party. Contact eyevine for more information: Tel: +44 (0) 20 8709 8709 Ema, Model Release: no, Credit line: Profimedia, Eyevine
Profimedia, Eyevine

Predstavnik Afričke unije Moussa Faki Mahamat i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker

Novi prijedlog Europske komisije za zaštitu južnih granica Europe, po prvi puta jasno daje do znanja da je Bruxelles spremniji investirati u zaštitu vlastitih granica, nego u razvoj Afrike.

Mjera je to kojom Komisija želi izaći u susret sve glasnijim zahtjevima nacionalnih vlada i institucija da se migrantska kriza stavi pod kontrolu.

Istovremeno, na taj način Europska unija prekida sa svojom dosadašnjom praksom dobročiniteljskog investiranja u svoje neposredno susjedstvo, zbog kojeg je stekla reputaciju najvećeg donatora državama u razvoju na svijetu.

Europska komisija je najavila da će u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Međunarodnog monetarnog fonda, u kojem je definiran dugoročni proračun Europske unije, povećati financiranja subsaharske Afrike za 23 posto, točnije s dosadašnjih 26,1 milijarde eura na 32 milijarde.

Predstavnici Europske komisije, za Euractiv su potvrdili da će do 2027. godine, u tu regiju biti investirano 7 posto više sredstava nego što je bilo u prethodnom financijskom okviru. Koliko god ovo povećanje djelovalo značajno, ono je jedva usporedivo s dodatnom financijskom potporom koja će biti investirana u kontrolu migracije i zaštitu državnih granica. Naime, Komisija se sprema alocirati 30,83 milijarde eura za taj prioritet tijekom sljedećih sedam godina trajanja financijskog okvira.

Granice

Najveći dio predviđenog novca, točnije 18,8 milijardi eura, bit će alociran unaprjeđenju kontrole državnih granica. Ako se spomenut iznos usporedi za kontrolu državnih granica usporedi s onim iz prijašnjeg financijskog okvira, u kojem je za isti cilj bilo alocirano samo 5,6 milijardi eura, dokazuje se da je za graničnu sigurnost Europske unije predviđeno 200 posto više sredstava. Gotovo polovica tog iznosa, bit će rezervirana za potrebe decentraliziranih agencija, posebice za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), kojoj bi novim proračunom bilo alocirano 10,58 milijardi eura. Čak 9,97 milijardi eura bilo bi predviđeno za migracijski menadžment, a poseban bi naglasak bio stavljen na financijsku potporu državama članicama koje se u najvećoj mjeri susreću s migrantima i tražiteljima azila.

Međutim, Europska unija istaknula je druge financijske instrumente kojima namjerava pomoći Africi, navodeći pritom da je značajan dio europskog međunarodnog investicijskog plana predviđen isključivo za tu regiju. Veći dio europskog fonda namijenjen je kao pomoć investicijama koje su već usmjerene prema regiji subsaharske Afrike putem Europskog fonda za razvoj (EDF).

Zahvaljujući 'Junckerovom planu' za Afriku, Europska unija je pokušala mobilizirati investicije u vrijednosti od 44 milijardi eura, od kojih većina dolazi iz privatnog sektora.

O prijedlogu proračuna za sljedeći financijski okvir kojeg je Europska komisija predala Međunarodnom monetarnom fondu, raspravljat će se tijekom sljedećih mjeseci u Europskom parlamentu i državama članicama EU.

Ovaj članak je prerađena i sažeta verzija vijesti objavljene na portalu Euractiv.com.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version