Započela je nova runda pregovora. Merkel: Britanija će morati „živjeti s posljedicama“ Borisa Johnsona

Autor:

  • Karla Juničić

29.06.2020.

A handout image released by 10 Downing Street, shows Britain's Prime Minister Boris Johnson sitting in the Cabinet Office room on June 15, 2020, during a video conference call with European Council President Charles Michel, European Commission President Ursula von der Leyen, European Parliament (EP) President David Sassoli, and EU's Brexit negotiator Michel Barnier. (Photo by Andrew PARSONS / 10 Downing Street / AFP) / RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT
AFP

Posljednji sastanak na visokoj razini održan 15. lipnja 2020. povodm pregovora o trgovinskom sporazumu. Na slici Boris Johnson u Downing street 10 razgovora putem videokonferencije s čelnicima EU: predsjednikom Vijeća Charles Michelom, predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom europskog parlamenta Davidom Sassolijem i glavnim EU pregovaračem Michelom Barnierom

Europska unija i Ujedinjena kraljevina započele su u ponedjeljak 29.lipnja intenzivne pregovore u trajanju od pet tjedana tijekom kojih će se definirati njihovi odnosi nakon Brexita.

Tjedni sastanci između Bruxellesa i Londona odvijat će se tijekom srpnja, te posljednji krajem kolovoza. U nedjelju je glavni britanski pregovarač David Frost promaknut na poziciju savjetnika za nacionalnu sigurnost premijera Borisa Johnsona, no on će nastaviti voditi pregovore ''dok god se sporazum ne postigne ili dok razgovori ne završe'', prema riječima dužnosnika.

Nova runda pregovora u Bruxellesu po prvi puta će se održati licem u lice nakon što su neuspješne videokonferencije uslijed pandemije tijekom proljeća često završavale s gorkim okusom u ustima. Obje strane su se razilazile u mnogim pitanjima posebice što se tiče ribarstva, pristupa na europsko tržište i prihvaćanja europskih standarda proizvodnje. Tenzije između Frosta i glavnog pregovarača EU Michela Barniera privremeno su se smirile tek sastankom na visokoj razini koji se održao 15. lipnja između čelnika EU i premijera Borisa Johnsona na kojem je potvrđeno stajalište Velike Britanije da neće produžiti prijelazno razdoblje nakon 31. prosinca 2020. te će se Brexit bez sporazuma pokušati izbjeći intenzivnim pregovorima. Naime, London je sporazumom o izlasku dogovorio da će se Brexit dogoditi 31. siječnja. 2020. godine, no da će država imati pravo dogovoriti odnose u prijelaznom razdoblju od godine dana s mogućnošću produžetka tijekom kojeg će i dalje biti dio jedinstvenog tržišta.

Sada je veliko pitanje hoće li dvije strane uopće postići dogovor jer je i ovaj krug pregovora započeo s oštrim riječima. Johnson je u subotu izjavio da je spreman napustiti prijelazni period ''prema australskim uvjetima'' ako se ne postigne nikakav odnos. To znači da bi se između dvije strane uspostavio odnos kojeg određuju pravila Svjetske trgovinske organizacije, što će prouzrokovati veće uvozne carine i ozbiljne poremećaje u poslovanja. ProBrexit think tank The Foundation for Independence koji je podupirao kampanju 'Vote leave', u novom izvješću poziva Johnsona da kao prioritet postavi veze s azijskim demokracijama kao što su Indija, Tajvan i Južna Koreja, da se ne fokusira na sporazum s EU te da se približi Kini. Liz Truss, ministrica trgovine je jasno dala do znanja da želi sklopiti sporazume s SAD-om, Japanom i Australijom do kraja godine.


Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli je za Guardian rekao da je EU zabrinuta zbog nedostatka ''entuzijazma'' u postizanju dogovora. Njemačka kancelarka Angela Merkel, čija vlada sljedeći tjedan preuzima predsjedanje EU, pitala se želi li London zapravo dogovor. Izjavila je da će velika Britanija morati „živjeti s posljedicama“ Borisa Johnsona koji je odustao od plana Therese May da održi bliske ekonomske veze s EU-om nakon Brexita."Ako Britanija ne želi imati pravila o okolišu, tržištu rada ili socijalne standarde koji se uspoređuju s onima EU-a, naši će odnosi biti malo manje bliski. To će značiti da ne želi da se standardi razvijaju paralelno.", izjavila je za Süddeutsche Zeitung .




Ono što trenutno budi nadu za uspješne razgovore je manji format pregovora jer će Barnier i Frost voditi zasebne sastanke s manjim timovima o različitim temama. Frost je na svom Twitter profilu napisao kako u Bruxelles dolazi ''dobronamjerno'' ali će se neki od ''nerealnih stavova EU'' morati promijeniti ''ako želimo postići napredak''.

Prema analizi Forbesa Brexit će do kraja 2020 godine koštati gotovo jednako kao sveukupni doprinos proračunu EU od početka članstva, točnije od 1973 godine. Tako je 203 milijarde funti cijena Brexita, a 215 milijarde cijena europskog proračuna. Proteklog tjedna 23. lipnja obilježila se četvrta obljetnica referenduma o Brexitu, a najnovija anketa koju je proveo European Social Survey (ESS) pokazuje da bi većina Britanaca, njih 56,8 posto, danas glasalo za ostanak u EU.

Boris je podržao rivala Galileu


Izlaskom iz EU Britanija je izgubila pristup satelitskom sustavu Galileo i sada pokušava uspostaviti samostalni navigacijski i sigurnosni sustav na svjetskom nebu. Johnson i ministar financija Rishi Sunak potpisali ugovor u iznosu od 402 milijuna funti s bankrotiranim satelitskim operaterom OneWeb. Kompanija je to koju regulira britanski Ofcom, njome uglavnom upravlja SAD, a njeni sateliti se proizvode na Floridi. Trenutno ima 74 satelita u orbiti, a planira se konačno proširiti na 650 te dovršiti širokopojasni vojni i civilni GPS sustav. Vlada je uporna u stvaranju sustava konkurentom Galileu koji je lansiran 2003. godine te u koji je Britanija financirala oko 12 posto godišnjeg proračuna.

Stručnjaci smatraju da je milijunsko ulaganje ''besmisleno'' jer tvrtka ne proizvodi satelite koje su potrebni državi nakon Brexita. Navodno je presudni faktor bila je podrška američkih službenika obrane koji su vladi poručili da žele da Velika Britanija razvije repliku GPS sustava čime bi upotpunila američki sustav i doprinijela obrani saveznicima u SAD-u.