EU objavila crnu listu svjetskih poreznih oaza

Autor:

  • Karla Juničić

13.03.2019.

European Commissioner for Economic and Financial Affairs Pierre Moscovici addresses a news conference at the EU Commission headquarters in Brussels, Belgium February 27, 2019. REUTERS/Francois Lenoir
Francois Lenoir / REUTERS

Europski povjerenik za gospodarska i financijska pitanja Pierre Moscovici

Nakon prošlotjednog neuspjelog usvajanja crne liste zemalja predvodnica u pranju novca, europski ministri financija su 12. ožujka, u Bruxellesu uspjeli dogovoriti i proširiti listu zemalja s 'nekooperativnim poreznim jurisdikcijama', prema izvješću Europske komisije.

Tijekom prošle godine Komisija je preispitala 92 zemlje svijeta prema tri kriterija: poreznoj transparentnosti, dobroj ekonomskoj aktivnosti i postojanju nulte stope korporativnog poreza. Lista je imala svog učinka jer je pod njenim utjecajem 60 zemalja poduzelo mjere promjene u poreznim sustavima te je ukinuto više od 100 štetnih poreznih režima.

Prema analizama Komisije ministri su  pridodali na crnu listu 15 zemalja. Među njima pet zemalja je ostalo na crnoj listi jer nisu ''preuzele nikakvu obvezu s EU": Američka Samoa, Guam, Samoa, Trinidad i Tobago te Američki Djevičanski otoci.

Kao što je najavio Pierre Moscovici, europski povjerenik za gospodarska i financijska pitanja, u svom intervjuu u ponedjeljak (11.ožujka) za Politico, tri zemlje su pomaknute s crne na sivu listu zbog preuzimanja obveza promjene poreznih sustava. Među njima su: Barbados, Ujedinjeni Arapski Emirati i Maršallovi otoci.

Sedam zemalja je pomaknuto sa sive liste na crnu zbog pogoršanja situacije i nepoštivanja ranije preuzetih obveza. To su: Aruba, Belize, Bermuda, Fiji, Oman, Vanuatu i Dominikanska Republika.

Još 34 zemlje koje se nalaze na sivoj listi će se nadzirati u sljedećim mjesecima 2019. godine dok je 25 zemalja u potpunosti uklonjeno s liste

- Popis poreznih oaza u EU je pravi europski uspjeh. Imao je snažan učinak na poreznu transparentnost i pravednost diljem svijeta – rekao je Moscovici dodavši da zemlje koje su ukinule štetne porezne režime i približile se međunarodnim standardima o pravednom oporezivanju su se maknule s liste, a zemlje koje se nisu pridržavale pravila morat će se suočiti s posljedicama.

Što se tiče posljedica, države članice EU dogovorile su se o nizu mjera koje mogu poduzeti protiv navedenih zemalja uključujući pojačano praćenje i revizije, poreze po odbitku, posebne zahtjeve za dokumentacijom i posebne odredbe protiv zlouporabe.

 Prva crna lista je bila sastavljena još 2017. godine s ciljem imenovanja zemalja čiji zakonodavni sustavi nisu bili 'kooperativni' sa zakonodavstvom Europske unije. Popis EU doveo je do promjena u globalnim poreznim praksama koje su bile nezamislive prije nekoliko godina. Objavom liste stvoren je okvir za dijalog i suradnju s međunarodnim partnerima EU kako bi se riješili problemi s njihovim poreznim sustavima i raspravljalo o poreznim pitanjima od zajedničkog interesa.

Predstavnici Europske komisije su prošlog mjeseca, 13. veljače, predstavili popis zemalja kao mjeru zaštite financijskog sistema EU od rizika pritjecanja prljavog novca iz zemalja izvan EU. Na popisu zemalja su se tada našle:  Afganistan, Američka Samoa, Bahami, Bocvana, Sjeverna Koreja, Etiopija, Gana, Guam, Iran, Irak, Libija, Nigerija, Pakistan, Panama, Portoriko, Samoa, Saudijska Arabija, Šri Lanka, Sirija, Trinidad i Tobago, Tunis, Djevičanski otoci i Jemen.

Europska komisija se tada dogovorila da će države EU nadgledavati i pratiti njihov napredak te u skladu s time popis će se nadopunjavati ili smanjiti. Taj popis zemalja u uredbi Europske komisije je tada predan Parlamentu i Vijeću kojima je dan rok od mjesec dana da prihvate ili odbiju uredbu. Prošlog tjedna države EU su blokirale usvajanje crne liste zemalja koja je trebala pokazivati koje zemlje posustaju u borbi protiv pranja novca i u financiranju terorizma nakon pritiska Saudijske Arabije, Sjedinjenih Država i Paname.  U svom obraćanju Europskom vijeću Vera Jourová je izjavila 7. ožujka kako je razočarana zbog propusta neusvajanja odluke Europske komisije.

Dokumenti Europske unije pokazuju da su Italija i Estonija bile jedine zemlje članice EU koje su se usprotivile popisu novih poreznih utočišta jer su poticale da se na njoj ne nađu Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), izvjestio je Reuters.

Komisija će nastaviti podupirati rad država članica na razvoju koordiniranog pristupa sankcijama zemalja koje se nađu na crnoj listi u 2019. godina a osim toga, nove odredbe u zakonodavstvu EU zabranit će da se sredstva EU kanaliziraju ili prelaze preko entiteta u zemljama na crnoj listi poreza.

Odluka Bruxellesa za uključenje Ujedinjenih Arapskih Emirata na crnu listu je izazvala je reakcije i u Dubaiu. Abdulaziz al Ghurair, predsjednik najveće privatne banke  Mashreq Bank, je opisao postupak EU kao posljedicu 'manjka komunikacije' na međunarodnoj razini.

- Zato što smo odlučili biti međunarodni financijski centar, moramo ispuniti svjetske regulative – rekao je Al-Gurair dodavši da su imali sličnih problema i prošlosti koji su bili razriješeni.