Europarlamentarci su odlučili: 'Rusija se ne može više smatrati strateškim partnerom EU'

Autor:

  • Alexandra Brzozowski/ EURACTIV.com

14.03.2019.

Russian President Vladimir Putin attends a session of the Week of Russian Business, an event organised by the Russian Union of Industrialists and Entrepreneurs (RSPP), in Moscow, Russia March 14, 2019. REUTERS/Maxim Shemetov
Maxim Shemetov / REUTERS

Ruski predsjednik Vladimir Putin

Europska unija bi trebala uvesti daljnje sankcije na Rusiju ako država nastavi s kršenjem međunarodnog prava, rekli su zakonodavci Europske unije u rezoluciji usvojenoj na sjednici Europskog parlamenta u utorak u Strasbourgu.

S 402 glasa za, 163 glasa protiv i 89 suzdržanih, zastupnici u Europskom parlamentu su glasali u korist rezolucije koja tvrdi da se Rusija 'ne može više smatrati strateškim partnerom' te da 'EU ne može prosuditi hoće li poslovati s Rusijom dok ona ne usvoji u potpunosti sporazum iz Minska i povrati teritorijalni integritet Ukrajine'.

Zapravo, Europska unija je odbacila oznaku 'strateškog partnera' nakon što je Rusija pripojila Krim 2014. godine.

U rezoluciji, zastupnici tvrde da su od 2015. godine stvorene nove tenzije između država članica EU i Rusije. Dokument uključuje dugu listu poteza koje je poduzeo Kremlin kako bi prekršio međunarodni zakon i ljudska prava. Među njima se nalaze: ruska intervencija u Siriji, miješanje u politiku zemalja poput Libije i Srednjoafričke Republike te kontinuirane agresivne aktivnosti u Ukrajini.

Također, europarlamentarci su skrenuli pozornost na rusku podršku euroskeptičnih stranaka i ekstremno desnih pokreta, te njihovo miješanje u političke izbore i kršenje ljudskih prava u vlastitoj državi.

Oni su 'duboko zabrinuti zbog povezanosti ruske vlade i ekstremno desnih, populističkih i nacionalističkih stranki i vlada s Europskom unijom' , kao što je to slučaj u Mađarskoj te pozivaju na 'stvaranje mehanizma na razini EU koji bi omogućio pregled financiranja političkih stranki' te mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se 'izbjeglo korištenje nekih stranki i pokreta za destabilizaciju Europskog projekta iznutra'.

- Vrijeme lijepih diplomatskih pregovora je gotovo. Nema više mjesta za bilo kakvu kooperaciju sve dok Rusija nastavi s okupacijom dijelova Ukrajine i napadima na europske zemlje' – izjavila je u utorak latvijska zastupnica u Parlamentu Sandra Kalniete (EPP), izvjestiteljica odgovorna za praćenje stanja u političkim odnosima između Europske unije i Rusije.

Rezolucija 'ponavlja da Rusija nema pravo na zabranu Euroatlantskih težnji Europskih naroda' i 'poziva ruske vlasti na osudu komunizma i sovjetskog režima, te na kažnjavanje kriminalnih zločina  i kaznenih djela počinjenih tijekom vladavine tog režima'.

Također, osuđuje ruski militarizam na Azovskom moru, u regiji Crnog mora te u području Kaliningrada, ali i stalno kršenje granice u teritorijalnim vodama Europskih zemalja u područjima Baltičkog mora i Arktika.

- Mislim da je Europski parlament poprilično konzistentan po tom pitanju – rekla je nakon glasanja poljska eurozastupnica Anna Fotyga (ECR), pomoćna izvjestiteljica i autorica amandmana.

- Srednjoeuropske i istočnoeuropske države koje imaju veliko znanje o metodama i postupcima Ruske federacije su ranije upozoravale, no sve do pripajanja Krima i vojnih operacija u istočnoj Ukrajini, zapadna Europa nije bila u potpunosti svjesna problema. Mislim da su ozbiljno shvatili situaciji tek nakon pripajanja Krima – nadodala je.

U usvojenom tekstu, zastupnici su naglasili da bi Europska unija trebala biti spremna prihvatiti daljnje sankcije protiv Rusije, posebice one koje se tiču određenih osoba. Prema njihovom mišljenju, sankcije bi trebale biti 'proporcionalne prijetnjama koje nameće Rusija'.

Također, izvješće je pozvalo države članice EU koje su bile pod sumnjom da su prodavale vize i državljanstvo bogatim strancima pod takozvanim programima 'zlatnih viza i putovnica' da prestanu s tom praksom jer postoje zabrinutosti da ' svake godine ruske kompanije i individualci koji žele legitimizirati korupciju koriste oko stotinu milijardu eura za pranje novca u EU'.

Parlament je izrazio zabrinutosti zbog projekta Sjeverni tok, konstatirajući da bi plinovod od Rusije do Njemačke preko Baltičkog mora mogao povećati ovisnost bloka o opskrbi ruskim plinom i ugroziti unutarnje tržište unije.

Naposljetku, zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju EU da usvoji europsku verziju tzv. Magnitskog zakona, dvostranog zakona koji je američki Kongres usvojio 2012. godine kojim su se trebali kazniti ruski dužnosnici odgovorni za smrt ruskog poreznog računovođe Sergeja Magnitskog u moskovskom zatvoru 2009.-e godine.

Od 2016.-e godine,  zakon koji se primjenjuje na globalnoj razini, ovlašćuje američku vladu da sankcionira one koje smatra prekršiteljima ljudskih prava, zamrzne njihovu imovinu i zabrani im ulazak u Sjedinjene Američke Države.

Amandman koji su podržali Zeleni, S&D i ALDE, pozivajući na nastavak rada Parlamentarnog odbora za parlamentarnu suradnju EU-Rusija, propao je u maloj količini glasova. Njegov rad je obustavljen nakon pripajanja Krima.

Sebastian Saas, predstavnik EU za Sjeverni tok 2, poslao je pisano stajalište Euractiv.com, komentirajući rezoluciju europskog parlamenta.

“Primjećujemo da je Europski parlament danas usvojio neobvezujuću političku rezoluciju o stanju odnosa EU-Rusija. Uključuje više od 50 paragrafa o raznim elementima tog odnosa, od kojih se jedan odnosi na Sjeverni tok 2. Bez obzira na političke izjave, provedbu Sjevernog toka 2 uređuje obvezujući pravni okvir koji je također oblikovao Europski parlament; pravni okvir sastoji se od prava EU-a, međunarodnih konvencija i nacionalnog zakonodavstva zemalja duž planirane rute. Svi radovi određeni su važećim dozvolama nadležnih tijela država članica EU na trasi plinovoda. Sjeverni tok 2 poštuje ovaj obvezujući pravni okvir.

Neobvezujuća politička rezolucija o stanju odnosa EU-Rusija u Europskom parlamentu ne mijenja pravni okvir koji regulira provedbu Sjevernog toka 2. Sjeverni tok 2 pozitivno će doprinijeti ciljevima energetske unije osiguravajući dodatnu rutu, opskrbu plinom za uvoz dodatnih količina. Izgledi europske potražnje za plinom čine uvjerljiv slučaj za ovo ulaganje koje je u potpunosti kompatibilno s nastavkom uvoza plina kroz postojeće rute."