Europski parlament poziva na zaštitu prava žena i pripadnika LGBTI+ zajednice

Autor:

15.02.2019.

Members of the LGBT community pose for a selfie during a Kissathon to demand equal rights for LGBT on the sidelines of Pope Francis visit to Panama City, Panama January 25, 2019. REUTERS/Henry Romero
Henry Romero / REUTERS

Pripadnice LGBT zajednice prosvjedovale su tijekom posjete pape Franje Panami u siječnju

Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su prijedlog rezolucije o nazadovanju u području prava žena i rodne ravnopravnosti u EU-u kojom pozivaju države članice da zajamče zaštitu prava žena i pripadnika LGBTI+ zajednice te njihovo priznavanje kao načela jednakosti u okviru demokracije i vladavine prava.

Rezolucija Odbora za prava žena i jednakost spolova o nazadovanju u području prava žena i rodne ravnopravnosti u EU-u, koju je u prihvatio i Europski parlament, definira nazadovanje kao otpor progresivnim društvenim promjenama, gubitak stečenih prava ili zadržavanje neravnopravnog statusa quo.

Tekst se referira na negativne reakcije na Istanbulsku konvenciju, zabilježene u prvoj polovici 2018., koje nikada nisu naišle na kritike ni u Vijeću ni u Europskom vijeću te izražava zabrinutost zbog toga što postoji snažan međunarodni konsenzus o odbijanju pravila nulte tolerancije za nasilje nad ženama i rodno utemeljeno nasilje.

"Borba putem zakona, poput Istanbulske konvencije je ključna, ali nije dovoljna. Ne možemo sve staviti u zakone, a posebno ne ako postoje određene politike koje ugnjetavaju prava žena i jednakost spolova", rekao je izvjestitelj Joao Pimenta Lopes (GUE/NGL, Portugal) tijekom rasprave.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir (EPP) nije se složila s takvom definicijom nazadovanja kakvu je predložio izvjestitelj Pimenta Lopes. "Žene su danas diskriminirane na različite načine te su primorane birati između karijere i obitelji umjesto da im olakšamo da imaju oboje. Prava žena ne smiju biti podložna redefiniranju ovisno o vremenu ili ideologiji, baš suprotno, ona su bezvremenska i zato pripadaju svim ženama", izjavila je Petir u utorak.

Dubravka Šuica (EPP) je naglasila kako populistički i ekstremistički trendovi i govor mržnje u europskim društvima doprinose nazadovanju u području prava žena, a Ruža Tomašić (ECR) da društvena klima mora biti poticajna za žene da se razvijaju u području u kojem god one žele. "Neke društvene skupine imaju s tim problema i njima moramo poslati jasnu poruku da su slobodni birati kakvim god načinom života žele živjeti, ali da i ne nameću svoj izbor drugima", rekla je Tomašić i dodala kako se tu ne radi samo o 'ultratradicionalistima' nego i feministima koji također slabo uvažavaju žene koje žive drugačijim načinom života.

Europski parlament napominje da je rodno osviještena politika dio sveobuhvatne strategije za rodnu ravnopravnost te u tom kontekstu žali zbog činjenice da nije usvojena strategija EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2016. – 2020. Rezolucija naglašava i da u današnje vrijeme neke organizacije protiv ljudskih prava nastoje ukinuti postojeće zakone o temeljnim ljudskim pravima koja se odnose na spolnost i reprodukciju, uključujući pravo na pristup modernim oblicima kontracepcije, pravo na promjenu spola ili roda bez straha od pravnih posljedica što se osobito odnosi na pripadnike LGBTI+ zajednice (lezbijke, homoseksualce, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe).

Nastavno na to, u Parlamentu se održala i rasprava o pravima interseksualnih osoba koje su često izložene diskriminaciji koja je u velikoj mjeri nepoznata javnosti i donositeljima politika. Iako su interseksualne osobe rođene s tjelesnim spolnim obilježjima koja ne odgovaraju aktualnim medicinskim ili društvenim normama za žensko ili muško tijelo, u skladu sa zakonima mnogih država članica rođenje djeteta mora se prijaviti i novorođenče upisati u matičnu knjigu rođenih kao muško ili žensko.

Često se interseksualna djeca podvrgavaju operacijama ili medicinskim tretmanima bez njihova prethodnog, osobnog, potpunog i informiranog pristanka, što može imati doživotne posljedice, uključujući psihološke traume i fizička oštećenja.