Europski parlament traži 2 bilijuna eura za sanaciju štete izazvane koronavirusom, a od Komisije traži 'Plan B' za proračun EU

Autor:

  • Tea Trubić Macan

15.05.2020.

European Parliament President David Sassoli wears a face mask during a plenary session of the European Parliament in Brussels on May 13, 2020, as Europe begins easing lockdown measures amid the COVID-19 pandemic, caused by the novel coronavirus. - Due to the outbreak of the novel coronavirus, attendance to the plenary session is reduced and mainly video conferenced. (Photo by Aris Oikonomou / AFP)
Aris Oikonomou / AFP

Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli

Europi za sanaciju štete koju će izazvati pandemija koronavirusa treba oko 2 bilijuna eura, smatraju zastupnici Europskog parlamenta koji su na ovotjednoj plenarnoj sjednici usvojili rezoluciju o reviziji proračuna Unije nakon 2020. godine s 505 glasa za, 119 glasova protiv i 69 suzdržanih.

- Europski parlament ovim je činom dokazao da želi imati ključnu ulogu u obnovi zajednice nakon završetka pandemije - kazao je predsjednik te institucije David Sassoli na još jednoj u nizu video konferencija za novinare, istaknuvši pritom da su rezolucije donesene za borbu protiv Covida-19 dobile podršku ideološki suprotstavljenih parlamentarnih grupacija.

- Želimo iz ove krize izaći sa snažnijom Europom, a to možemo postići jedino ako ujedinimo snage i zajedno radimo na pronalasku rješenja - upozorio je Sassoli.

Europarlamentarci i dalje tvrde da bi fokus strategije oporavka trebao biti na građanima EU, kojima su obećali da će nastaviti čvrsto braniti njihove interese i radna mjesta.

Jedan od ključnih kriterija Europskog parlamenta, zakonodavnog tijela EU koje daje svoju suglasnost s proračunskim prijedlozima prije njihova usvajanja, je da novi fond za oporavak i preobrazbu mora biti 'težak' 2 bilijuna eura, a financirat će se izdavanjem dugoročnih obveznica za oporavak.

Zastupnici smatraju da bi se zajmovi trebali isplaćivati kao bespovratna sredstva, a da bi Komisija kao izvršno tijelo EU trebala spriječiti korištenje tzv. 'sumnjivih multiplikatora za oglašavanje ambicioznih brojki' zato što se na kocki nalazi vjerodostojnost cijele Unije.

'Plan B'

Europarlamentarci su u srijedu sa 616 glasova za, 29 glasa protiv i 46 suzdržanih usvojili zakonodavnu rezoluciju kojom od Komisije traže da najkasnije do 15. lipnja 2020. godine predstavi prijedlog rezervnog plana proračuna EU.

Ionako kompliciranoj situaciji dogovaranja novog proračuna EU, kojim su se trebala definirati sredstva najvećeg trgovinskog bloka na svijetu za narednih sedam godina, dodatan je udarac zadala kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa koja traži brz odgovor integracije koja se nikada u svojoj povijesti nije susrela s takvim izazovom.

Naime, aktualni proračun, ili kako se u briselskom balonu popularno voli zvati Višegodišnji financijski okvir (VFO), na snazi je do prosinca 2020. godine. S obzirom na to da Europsko vijeće još uvijek nije pronašlo kompromisno rješenje za prvi proračun Unije bez Ujedinjene Kraljevine, postavlja se pitanje kako će se 1. siječnja 2021. godine amortizirati 'prazan hod' ako se novi financijski okvir ne dogovori u predviđenom roku. U slučaju da novi VFO ne bude usvojen na vrijeme, osnivački ugovori propisuju da bi se produljilo korištenje postojećeg proračuna, čime bi se prema stopi od 1,5 posto BND-a 27 država članica (ovoga puta bez Ujedinjene Kraljevine) za 2021. godinu osiguralo 172.173,00 milijardi eura.

Upitno je koliko bi taj iznos bio dovoljan za potrebe sanacije korona krize, ali i koliko bi se njime moglo osigurati sredstva za ambicioznu i vrlo skupu zelenu politiku Komisije Ursule von der Leyen.

Pravnim rječnikom rečeno, Europski parlament usvojenom rezolucijom 'od Komisije traži da do 15. lipnja 2020. godine na temelju relevantnih pravnih osnova podnese prijedlog za rezervni plan zbog pružanja sigurnosne mreže kojim bi se ukinuli ili produljili rokovi iz temeljnih akata svih relevantnih programa potrošnje VFO-a'.

S obzirom na to da je rezoluciju prihvatila uvjerljiva većina Europskog parlamenta, Komisija ima dvije opcije: pravovremeno podnijeti traženi prijedlog, ili izvijestiti Parlament o razlozima zašto to neće učiniti.

„Paket mjera za oporavak europskih ekonomija trebao bi biti ambiciozan, ali bi jednako tako trebao biti i dio sljedećeg proračuna EU. S obzirom na to da Europski parlament treba dati svoju suglasnost prije usvajanja novog proračuna, željeli bismo da ostale institucije ovu rezoluciju interpretiraju kao smjer kojim mi želimo da one krenu“ izjavio je Johan Van Overtveldt, belgijski zastupnik Europskog parlamenta iz redova konzervativaca i reformista, koji obnaša dužnost predsjednika Odbora za proračun.

„Čak ni tijekom Drugog svjetskog rata ekonomija nije bila toliko brzo i toliko oštro zaustavljena. U zraku je još uvijek puno pitanja, a jedno od najvećih na koje trenutno ne postoji odgovor jest hoće li doći do drugog vala zaraze?“ dodaje.

Parlament je ovih dana također naglasio da bi zelena politika i borba protiv klimatskih promjena trebale biti osnovicom ekonomske obnove Europske unije nakon završetka pandemije.

Zastupnicima Europskog parlamenta ovoga se tjedna obratila i Ursula von der Leyen najavivši da će uskoro, možda čak i sljedećega tjedna, predstaviti paket financijske pomoći za sanaciju štete izazvane koronavirusom, koji će biti neodvojiv od novog proračuna EU.

Članak je napisan u suradnji s Uredom za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj.