PRESUDA KOJA JE ŠOKIRALA EUROPU Njemački ustavni sud postavio se iznad zakona Europske unije, što sad?

Autor:

  • Tea Trubić Macan

20.05.2020.

The chairman of the German constitutional court Andreas Vosskuhle arrives on May 5, 2020 at the Constitutional court in Karlsruhe, to give out the court's ruling that the European Central Bank must clarify a key bond-buying scheme to support the eurozone economy is
Sebastian Gollnow / POOL / AFP

Ustavni sud Savezne Republike Njemačke početkom svibnja donio je povijesnu presudu: ocijenio je da je Europska središnja banka (ESB) prekršila mandat i prekoračila ovlasti programom kupnje državnih obveznica. Također, navodi se u presudi, ESB mora dokazati opravdanost tog programa, u protivnome Bundesbank u njemu ne može sudjelovati Na slici: Predsjednik njemačkog ustavnog suda Andreas Vosskuhle snimljen 5. svibnja u Karlsruheu

OVAJ JE TEKST OBJAVLJEN U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA OD 20. SVIBNJA OVE GODINE.

Dok je fokus cijele Europe bio usmjeren na pandemiju koronavirusa, koja je solidarnost kao jednu od temeljnih vrijednosti europskog projekta testirala do krajnjih granica, iz njemačkog grada Karlsruhea Bruxellesu je uslijedio još jedan hladan tuš.

Ustavni sud Savezne Republike Njemačke, smješten u Karlsruheu, početkom svibnja donio je povijesnu presudu: ocijenio je da je Europska središnja banka (ESB) prekršila mandat i prekoračila ovlasti programom kupnje državnih obveznica. Također, navodi se u presudi, ESB mora dokazati opravdanost tog programa, u protivnome Bundesbank u njemu ne može sudjelovati.

Sukus presude na više od stotinu stranica teksta kriptiranog pravnim frazama jest u tome da je Berlin, odnosno njemački ustavni sud, zadržao posljednju riječ u provedbi europskog prava u Njemačkoj. U zraku, tako, ostaje pitanje: ako Njemačka smatra da nije dužna primjenjivati zakone Europske unije i njezinih institucija, zašto bi to trebale činiti druge države članice? Istovremeno, koja je točno svrha EU ako ne predstavlja integrirani pravni sustav obvezujućih zakona za sve članice? Iako Varšava i Budimpešta još nisu direktno komentirale novi splet okolnosti na pravnoj relaciji Berlin - Bruxelles, stručnjaci za europsku politiku smatraju da Poljska i Mađarska oduševljeno prate razvoj situacije koju će prvom prilikom iskoristiti kao vlastitog “asa u rukavu” kada se požele oglušiti na upozorenja Europske unije. Pored toga, nakon objave presude vrijednost eura pala je na 1,0889 u odnosu na dolar, a istovremeno se srušila vrijednost rejtinga eurozone.

O čemu se zapravo radi? Europska središnja banka u ožujku 2015. predstavila je mjeru kvantitativnog olakšanja koja je dobila nadimak PSPP program, a glavni cilj te mjere bio je amortizirati udarac koji je financijska kriza 2010. imala na grčku dužničku krizu, a time i stabilnost eurozone. Središnja banka EU je u sklopu tog programa do studenog 2019. otkupila obveznice u vrijednosti od 2,1 bilijuna (tisuću milijardi) eura zemalja članica. Međutim, grupa njemačkih pravnih stručnjaka, među kojima je bio i Bernd Lucke, bivši lider radikalno desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), smatra da je ESB tom mjerom prekršio ovlasti koje su Osnivački ugovori EU namijenili toj instituciji, pa je od Europskog suda pravde tražila očitovanje. Europska središnja banka prema svojim ograničenjima ne bi smjela sudjelovati u međusobnom otkupu duga članica eurozone. Sud EU je proveo analizu mjera te je u presudi u predmetu Weiss (predmet C-493/17) iz prosinca 2018. zaključio da se radilo o mjeri monetarne politike nad kojom ESB ima ovlasti propisane nadležnim ugovorima te da je krajnji cilj tog programa bio izvršavanje temeljne zadaće te institucije: stabilizacija eurozone.

ESB navodi da nije došlo do kršenja odredbi EU, zato što su javni dugovi bili otkupljivani na sekundarnom tržištu što nije suprotno propisima. Također, ističe Frankfurt, jedina misao vodilja te mjere bila je stabilizacija eurozone i držanje inflacije ispod 2 posto, što je ključna zadaća Europske središnje banke propisana Osnivačkim ugovorima. S tom se procjenom složio i Sud EU u svojoj presudi, procijenivši da je temeljna zadaća PSPP programa bila razmjerna, a time i valjana, ovlastima ESB-a.

Međutim, njemački pravni stručnjaci ESB-u su zamjerili i činjenicu što, po njihovom mišljenju, Njemačka nije imala zadovoljavajuću razinu nadzora nad otkupom obveznica u sklopu programa, čime se djelomično narušio Ustav Savezne Republike Njemačke. Naime, s obzirom na to da Bundesbanka, tj. njemačka federalna banka, kao središnja banka ekonomskog motora cijele EU snosi najveći dio odgovornosti za odluke na koje se odluči ESB, smatraju da ih se više trebalo uključiti u cijeli proces alokacije novca. Kao što je u članku objavljenom na portalu Euractiv.hr objasnila prof. Tamara Ćapeta, njemački je ustavni sud smatrao da presuda Suda EU ne zadovoljava metodološke zahtjeve sveobuhvatnog sudskog nadzora nad razmjernošću mjera ESB-a, a time i načelo dodijeljenih ovlasti, koje temeljno ustavno načelo europskog pravnog poretka čini besmislenim.

Riječ je o prvom slučaju u kojem je njemački sud opovrgnuo ovlasti Europske unije. Naime, dosad su ta dva suda uspješno pronalazili kompromisna rješenja međusobnim dijalogom. No, kako Karlsruhe ne priznaje nadležnost ESB-a, Bundesabank bi se moglo onemogućiti korištenje programa ESB-a i u budućnosti. Presuda njemačkog ustavnog suda u opasnost je dovela i shemu na kojoj se temelji paket ekonomskog oporavka Europske središnje banke vrijedan 750 milijardi eura, namijenjen sanaciji posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. U izuzetno neugodnoj poziciji našla se i nova šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, Njemica. Bivša ministrica obrane u vladi Angele Merkel u Bruxelles je poslana kao štićenica njemačke kancelarke. Sada, kao čelnica Unije, svojoj domovini mora dati jasno upozorenje da Bruxelles takvo ponašanje neće tolerirati.

“Europska komisija potvrđuje tri temeljna načela; monetarna politika je stvar isključive nadležnosti ESB-a, pravo Unije ima prednost pred nacionalnim pravom, odluke Suda EU obvezujuće su za sve nacionalne sudove. Konačna riječ o pravu EU uvijek se donosi u Luksemburgu. Nigdje drugdje”, napisala je Von der Leyen u službenom priopćenju, najavivši da će EU razmotriti i poduzimanje pravnog postupka protiv Njemačke zbog potkopavanja njezina pravnog poretka. Šefica Komisije se o temi očitovala u nedjelju popodne, što se smatra svojevrsnim “gluhim dobom”, a to se pak interpretiralo kao da je prijetnja Berlinu poslana pro forma.

Angela Merkel presudu suda u Karlsruheu smatra “izuzetno važnom”, ali je napomenula da su svi problemi koji iz nje proizlaze rješivi u dogovoru s EU. Kancelarka vjeruje da je spor, zapravo, izgradio most dijaloga prema ESB-u kojim od te institucije traži objašnjenje njezine buduće uloge i neovisnosti. Njemačka želi spriječiti da Bruxelles nametne sankcije zbog kršenja europskog prava, pa se sve glasnije spekulira da bi se problem oko otvorenih pravnih pitanja mogao riješiti “dijalogom, a ne sporom”. Svi su složni oko toga da svojevrsnih sankcija treba biti, zato što bi u suprotnom 5. svibnja, kao datum donošenja presude njemačkog ustavnog suda, u povijesti mogao biti zabilježen kao dan početka kraja europskog federalnog pravosuđa.

Kao što je prof. Ćapeta objasnila u svom tekstu, ova će odluka, osim posljedica na mjere monetarne politike EU imati i dalekosežniji učinak. Bilo koja druga mjera ekonomske pomoći EU, pa čak i ona namijenjena za borbu protiv pandemije COVID-19 sada postaje podložna ne samo kontroli Suda EU nego i nacionalnih ustavnih sudova koji se mogu pozvati na činjenicu da europska pravna metodologija nije zadovoljavajuća. Presudom se ukazalo na to da je kucnuo čas za preispitivanje ovlasti Središnje banke EU nad ekonomskom, monetarnom i fiskalnom politikom, osobito zato što je pred nama nikad ozbiljnija gospodarska kriza.

Pred Europskom unijom trenutno se nalazi nekoliko velikih izazova koji su ozbiljno zaprijetili njezinoj budućnosti. Rasprava o paketu financijske pomoći nakon pandemije ponovno je podijelila Stari kontinent na ekonomski razvijene zemlje i države kojima bez ozbiljne intervencije prijeti gospodarski krah. Istovremeno, institucije se, blago rečeno, nisu najbolje snašle u kaosu koji je izazvala pandemija. Države članice počele su se boriti protiv javnozdravstvene ugroze svaka za sebe, a nekoliko zemalja, poput Mađarske, krizu je iskoristilo za uvođenje mjera koje podsjećaju na autoritarne režime.

Hanza Media

Naslovnica Globusa objavljenog 20. svibnja 2020. godine