Zaštita poslovnih tajni ili opstrukcija javno dostupnih podataka? Slučaj 'implantanti'

Autor:

  • Cécile Barbière / Euractiv.com

04.12.2018.

A technician works in the processing of silicone gel breast implant manufactured by the French company Sebbin laboratories in Boissy-l'Aillerie, northern Paris January 12, 2012. REUTERS/Benoit Tessier (FRANCE - Tags: HEALTH BUSINESS) - GM1E81D09ZG01
Benoit Tessier / REUTERS

Ilustracija implantata

Uvođenjem europske direktive o poslovnim tajnama u francusko zakonodavstvo, ograničio se pristup određenim dokumentima potrebnim za istragu u slučaju 'Dosjei implantata', izvještava Euractiv Francuska.

Zahvaljujući toj direktivi, novinarima francuskog dnevnika Le Monde onemogućen je pristup dokumentima o nadzoru medicinskih pomagala koji su dio istrage navedenog slučaja. Zbog toga, građani ponovno strahuju da će zakonodavstvo ograničiti transparentnost službenih podataka uz argument da je državi cilj zaštititi poslovne tajne.

Kada je europski Zakon o zaštiti poslovnih tajni bio usvojen izazvao je potres u javnosti, a protivnici njegova usvajanja svoje kritike su usmjerili na opasnost ograničavanja slobode informiranja. Direktiva je trebala uskladiti interpretaciju koncepta 'poslovnih tajni' među državama članicama. Štoviše, njezin je cilj bio europskim proizvođačima priskrbiti sredstva koja bi ih zaštitila od krađe i špijunaže.

Kako zaštita poslovnih tajni ne bi ograničavala slobodu informiranja, europsko zakonodavstvo predviđa da se na direktivu ne može pozvati samo onda kada su informacije od javnog interesa. U francusko zakonodavstvo je usvojen neodređen zakon o poslovnim tajnama.

U dokumentu stoji da 'tajne se ne mogu nametnuti ako je njihovo priskrbljivanje, korištenje ili razotkrivanje u svrhu prakticiranja prava na slobodu izražavanja i komunikacije, uključujući poštivanje slobode novinarstva i slobode informiranja kao što je ustanovljeno u Povelji o temeljnim pravima Europske unije'.

Otkriće do kojeg su u novoj istrazi došli novinari iz Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara, a objavljeno je u Le Mondeu, pokazuje mnogobrojne manjkavosti u sustavima nadziranja medicinskih pomagala poput pumpica inzulina, implantata za grudi i pacemakera.

Tijekom istrage Le Monde je prvo kontaktirao tvrtku LNE/G-MED koja se bavi certifikacijom medicinskih uređaja, kako bi dobili popis medicinskih pomagala koji su dobili certifikat i onih kojima je on odbijen. Međutim, zahtjev novinara bio je odbačen.

Novinari su se zatim okrenuli Komisiji i zatražili pristup trošarinskim dokumentima (CADA), no zahtjev im je odbijen temeljem mogućeg kršenja poslovnih tajni.

Prijetnja slobodi informiranja

- Francusko usvajanje zakona o zaštiti poslovnih tajni u ljeto 2018. godine, predstavlja prijetnju slobodi informiranja. Četiri mjeseca nakon unošenja često ozloglašene europske direktive, Le Monde je prvi put pretrpio posljedice – stoji u kolumni tih francuskih novina.

Slučaj će biti nastavljen na sudu kojem je Le Monde predao ovaj predmet.

- Jako sam iznenađen odbijenicom CADA-e – rekao je francuski član Parlamenta Constance Le Grip iz stranke Les Republicains, koji je ujedno bio i izvjestitelj Europskog parlamenta po pitanju direktive o poslovnim tajnama.

- To je odluka na koju se isplati žaliti zato što ide protiv europskog i francuskog zakonodavstva koji u potpunosti štite rad novinara – dodao je Le Grip.

- Odbijenica je neprihvatljiva, ali je u skladu s prethodno donešenim odlukama CADA-e, na čiji je ishod utjecala zaštita poslovnih tajni – nastavio je francuski parlamentarac.

- Sada moramo vjerovati da će sud donijeti ispravnu odluku – zaključio je Le Grip.

Na europskoj razini, sigurnost medicinskih pomagala pod povećalom je javnosti, još od skandala s implantatima za grudi francuske tvrtke PIP iz 2010. godine. Europska komisija pokrenula je 2013. godine pregovore o osnaživanju europskih pravila, ali su dugi pregovori odgađali konačno usvajanje do kraja te godine, dok se provedba očekuje tek 2020. godine.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version