Zašto Boris Johnson neće u rat s Iranom, ali će vjerojatno pristati na produljenje roka za izlazak iz EU

Autor:

22.07.2019.

Boris Johnson, a leadership candidate for Britain's Conservative Party, arrives at offices in central in London, Britain, July 19, 2019. REUTERS/Simon Dawson
Simon Dawson / REUTERS

Johnson će bez problema popuniti mjesta u kabinetu, ali, kako prenosi The Sunday Times, čak šest konzervativnih zastupinka su u pregovorima s liberalnim demokratima o prelasku u njihove redove kako bi doveli Johnsona u situaciju da nema parlamentarnu većinu, na slici: Boris Johnson

U Iranu ima ljudi koji misle racionalno: fokusirali su se na britanske tankere u prosvjedu protiv američkih sankcija.

Zato što je Ujedinjena Kraljevina zaustavila njihov tanker kod Gibraltara (interesantno je da je SAD tražio od Londona da to napravi, a ne od Madrida), ali i zato jer Ujedinjena Kraljevina trenutno nema premijera, a novi se tek bira. Dakle, do srijede, dok vjerojatno Boris Johnson (BoJo) ne zasjedne u premijerski ured u Downing Streetu 10, mogu mirno povlačiti London za nos.

Što će biti nakon srijede veliko je pitanje. Ali sasvim je jasno da će BoJo (u posljednje se vrijeme uvriježilo političare titulirati kraticama njihovih imena) imati uistinu prečeg posla nego što je iranska kriza. Philip Hammond je u nedjelju potvrdio da će dati ostavku na mjesto ministra financija ako BoJo bude izabran jer ne može raditi u kabinetu koji prihvaća mogućnost izlaska iz člastva u EU bez sporazuma. Istu je poruku poslao i ministar pravosuđa David Gauke te veći broj pomoćnika ministara. I tako će očekvani novi premijer prvo morati sklopiti novi kabinet, a zatim vidjeti što mu je činiti s parlamentom koji se i dalje opire prihvaćanju nereguliranog Brexita.

Johnson će bez problema popuniti mjesta u kabinetu, ali, kako prenosi The Sunday Times,  čak šest konzervativnih zastupinka su u pregovorima s liberalnim demokratima o prelasku u njihove redove kako bi doveli Johnsona u situaciju da nema parlamentarnu većinu (što potvrđuje i The Guardian). Dobro upućeni londonski Times navodi i da se u vrhu konzervativne stranke raspravlja i o mogućnosti formiranja vlade nacionalnog jedinstva koju bi vodio Hammond ili laburist Sir Keir Starmer. Ali, za to je stvarno malo izgleda.

Na tu gomilu unutarnjopolitičkih problema stižu i oni iz Bruxellsa. EU je, prenosi The Guardian od petka, spreman produljiti rok za izlazak iz članstva novoj vladi Borisa Johsnona: “To bi se definiralo tehničkom odgodom kako bismo spasili Borisa političkog sramoćenja, ali bismo istodobno imali vremena za postizanje dogovora”, rekao je neimenovani diplomat za britanski dnevni list. Preciznije, mogao bi se izraditi dogovor o budućim odnosima Ujedinjene Kraljevine i EU dok bi postojeći sporazum o izlasku iz članstva ostao nepromijenjen. Konačno, i nova predsjednica Europske komisije UVDL (još jedna kratica na koju se treba naviknuti, Ursula von der Leyen) je rekla, i to za Sky News, da je spremna za novu odgodu nakon 31. listopada. Ali, rekla je, “ako za to postoje dobri razlozi”. Jedan od njih je, navodi UVDL, izbjegavanje “tvrdog Brexita”.

Kad se pojave ovakve informacije jasno je da su diplomati već odradili golem dio posla. Tako Times navodi da su Irci već obavili važne razgovore s najbližim Johnsonovim suradnicima, a svakako nije slučaju da je baš ove nedjelje u Timesu svoj tekst objavio Simon Coveney, irski zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova. Koji nosi više vrlo jasnih poruka: od srijede, kad novi premijer dođe na čelo vlade, do roka za Brexit bit će 100 dana. Način na koji će Ujedinjena Kraljevina odlučiti da izađe svoj će oblik dobiti tijekom tog razdoblja. Odluka koju donese premijer imat će utjecaj na ljude u UK-u i Irskoj.

Dakle, imamo vremena definirati izlazak. Da ne bi bilo nepotrebnih negativnih posljedica.

Irska ima samo jednu crvenu liniju kad je riječ o Brexitu: ništa, što bi dovelo u pitanje mir na Irskom otoku, ne smije biti učinjeno. Dakle, nema rasprave o uklanjanju zaštitnog mehanizma. A neregulirani Brexit je prijetnja miru. Ako se pak BoJo odluči na “tvrdi Brexit” treba imati na umu sljedeće: takav izlazak iz članstva u EU poharat će ekonomiju Sjeverne Irske tarifama i pravilima koja će iz temelja narušiti ukupnu ekonomiju na Otoku, a na toj je premisi ostvaren tako velik napredak.

Conevey navodi da je Irska i dalje otvorena za pregovore, za traženje najboljeg rješenja. Očito ne samo u preostalih 100 dana. S Johnsonovim saveznicima kontakte su uspostavile i druge zemlje koje su vitalno zainteresirane za regulirani Brexit: Njemačka, Francuska, Nizozemska i Belgija. Ekonomski i politički nukleus EU (od pet ključnih mjesta u novoj administraciji EU te zemlje su preuzele tri). The Telegraph navodi da se pregovara o mogućem susretu tijekom summita G7 u Biarritzu u Francskoj 24-26. kolovoza.

Prema Timesu, dio službenika vlade oštro se protivi navodnom Johnsonovom prijedlogu da se pokrene informativna kampanja kojom bi se poslovni svijet pripremilo na “tvrdi Brexit”. Britanski dnevni list navodi da je BoJo bio vrlo iznenađen takvom reakcijom.

Čini se da je zbog svega navedenog čovjek koji se vidi budućim britanskim premijerom počeo shvaćati da će morati prilagođavati svoju politiku. Jer, kad se dođe u Downing street 10 tada ništa više nije “crno-bijelo”. U The Telegraphu od ponedjeljka je u autorskom tekstu napisao: “Ako je čovjek mogao doći na Mjesec i natrag prije 50 godina, tada sigurno imamo tehnologiju da riješimo granični problem u Sjevernoj Irskoj - što je jedina stvar koja stoji na putu sporazumu o Brexitu”. Ova bi poruka mogla značiti određeno ustupanje i najavu traženja rješenja: dosad je BoJo tvrdio da se ili prihvaćaju britanski zahtjevi ili slijedi tvrdi Brexit. Dakle, nije stvar u politici nego u tehnologiji i može se pregovarati. Možda nada za uređeni Brexit.

A kad je riječ o mogućem sukobu s Iranom teško da je Ujedinjena Kraljevina sada za to spremna. Naime, u scenariju neuređenog Brexita 8500 vojnika bi trebalo biti raspoređeno na mjestima gdje će, zbog uvođena carinskih pregleda, biti kolone kamiona ili će brodovi stajati u redu da pristanu. A nisu isključeni, promišlja britansko ministarstvo obrane, ni mogući prosvjedi građana. Policija, zaključili su stručnjaci neće biti dostatna.

Vlada je napravila i popis pet artikala koji će imati prednost na carinskim pregledima (poredak označava prioritet):

1. lijekovi koji spašavaju život

2. ostala medicinska oprema

3. svježa hrana

4. dijelovi za nuklearne elektrane

5. kemikalije potrebne za pročišćavanje vode za piće

Zemlja koja je u situaciji da bi mogla ostati bez hrane, pića i lijekova ne ide u ratni sukob u nekom Zaljevu tisućama kilometara daleko. Što Teheran zna. Pa tako Brexit dobiva svoju gepolitičku dimenziju i izravno utječe na razvoj krize u Zaljevu. Nadamo se da će to netko objasniti Borisu Johnsonu kad postane premijer.