Zdravlje, povjerenje i novinarstvo: plan borbe protiv utjecaja koronavirusa na medijski sektor

Autor:

  • Euractiv.com

25.03.2020.

[Shutterstock]

Trenutna pandemija koronavirusa utječe na našu demokratsku infrastrukturu. Poput banaka tijekom financijske krize, hoće li se mediji spasiti? Zbog toga bi institucije i vlade trebale poduzeti kratkoročne akcije, a pritom nastaviti na srednjoročnom oblikovanju politika.

Ovim otvorenim pismom upućenim predsjedniku Europske komisije, medijskim dionicima i stručnjacima, na osobnu odgovornost, zajedno s sadašnjim i bivšim europarlamentarcima, traži se da Komisija podrži povjerenje u javnu akciju i pomogne u opstojnosti medija u ovom periodu propitivanja.

Otvoreno pismo možete pročitati i na Engleskom, Njemačkom i Bugarskom (još prijevoda dolazi uskoro).

 

Poštovana predsjednice Komisije von der Leyen,

Budući da su ljudi zatvoreni u svojim kućama i zabrinuti, čitanost medija je u procvatu. To se odnosi i na Parlament i organizacije civilnog društva koje su također u centru pažnje: mediji su i dalje stup demokracije i povjerenja – sve dok mogu pravilno funkcionirati. Novinari rade nevjerojatno nevjerojatan posao, ali riskiraju i svoje zdravlje i posao.

Ne uzimajte medijski sektor zdravo za gotovo.

Medijski sektor je već imao trenutke slabosti, zbog brzine tehnoloških promjena i prelaska većina oglašivača na američke platforme. Kada uđemo u recesiju, većina preostalih prihoda od oglasa bit će stavljena na čekanje. I budući da su trenutno zabranjena okupljanja i susreti, tisak sada gubi svoj glavni dio profita: događaje.

Štoviše, na nekim mjestima obustavlja se distribucija novina. Ako neovisni mediji nestanu, lažne vijesti će uzeti maha što će koronavirus učiniti ''infodemijom''. Javne televizijske postaje igraju veliku ulogu, ali potrebni su glasovi i iz privatnog sektora posebno u vremenu smanjenih sloboda. Zdravstvena kriza mogla bi postati velika kriza povjerenja, koja bi se hranila svim strahovima, radikalnim nacionalizmom i još gore.

Kako bi se to izbjeglo, političari će morati razmisliti o tome kako će se financirati informiranje. Da bi se medijima pomoglo u preživljavanju i prilagodbi, potrebne su strategije medijskog sektora, kako iz javnog, tako i iz privatnog sektora. EU to ne može učiniti sama – države članice i filantropija imaju ključnu ulogu, sindikati pripremaju bolji okvir politike, i sada bi trebali voditi primjerom.

Srednjoročna strategija: politike za ekosustav

Rebalans platformi, oglašavanje i mediji su izostali u digitalnoj strategiji EU-a. U njoj postoje horizontalne dimenzije poput Zakona o digitalnim uslugama i potencijalno neke stavke oko novinarstva.

Srednjoročne političke akcije (poput reguliranja platformi i sektorske strategije za medijski sektor) su neophodne. Ne obraćamo se njima u ovom Otvorenom pismu: one će se pojaviti prekasno za ono što je sada potrebno.

Dužnosnici EU ponosno razgovaraju o nacrtima smjernica za zaštitu tržišnog natjecanja kojima se omogućuje državna pomoć tijekom zdravstvene krize, a koje se naravno odnose na medije poput svih sektora. U slučaju medijskog sektora, odgode poreza i zajmova nisu dovoljne mjere, već samo odgađaju novčane probleme.

Predsjednice von der Leyen: izravna pomoć je u redu, poticanje drugih je dobro, ali vođenje primjerom bilo bi još bolje...

Kratkoročno: podrška prevladavanju trenutne krize

Mediji trebaju izdvojiti ostvariti zamjenski prihod i potaknuti inovacije.

Kao dio nacrta plana gospodarskog oporavka navodimo nekoliko primjera:

- Poboljšati medijsku pismenost: Uz manje obrazovne projekte, financiranje besplatnih kupona za učenike i studente za kupnju medijskih pretplata

- Nadoknaditi troškove socijalnog osiguranja za stalo zaposlene novinare (ne samo odgađanje plaćanja): to ovisi o državama članicama i socijalnim partnerima, ali EU ih može potaknuti. Također bi se mogla pojednostaviti pravila za freelance novinare koji nisu u stalnom radnom odnosu.

- Preporučiti medijske fondove za podršku kvalitetnim vijestima i borbi protiv dezinformacija. Francuska, na primjer, koristi objektivne kriterije i poštuje neovisnost medija. Na razini EU uspostavite neovisni medijski odbor koji procjenjuje otvorene pozive na borbu protiv dezinformacija, povezanih s koronavirusom ili budućim glavnim problemima.

- Ulažite u oglašavanje: oglašavanje je brz i pošten način na koji se financiraju mediji. Za razliku od nekih subvencija, oni ne ometaju slobodu uređivanja. Masivne kampanje informiranja javnosti (ne Google oglasi) podržale bi povjerenje javnosti u politiku i novinarstvo. U Europi oglašavanje u novinama iznosi oko 12 milijardi eura godišnje. Nekakav logični slijed: ako pretpostavimo da smo ove godine izgubili trećinu, manjak bi bio 4 milijarde eura; Komisija i Parlament mogli bi potrošiti polovicu, dvije milijarde eura, i potaknuti vlade da troše toliko. Na razini EU, taj bi novac mogao doći iz preraspodjele, dok bi na nacionalnoj razini mogao biti dio već donesenog plana ekonomskog oporavka.

- Povjeriti događaje medijskim tvrtkama: Postoji dobar trend savjetovanja s javnošću putem interneta i na fizičkim događajima. Demokracija će biti tražena nakon frustrirajućih padova i za Konferenciju o budućnosti Europe. Javne ustanove obično plaćaju službenike ili konzultante za to. Mediji su dobri organizatori i neovisni moderatori: oni bi trebali biti sastavni dio paketa instrumenata.

- Dajte nadu za kasnije: inovacije. Cilj nije subvencionirani sektor, već povratak na modernizaciju, radi održivosti. Izdvajanje sredstava za medije moglo bi biti veće u okviru nadolazećeg Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). U okviru programa istraživanja i razvoja Horizon Europe, Creative Europe trenutno za novinarstvo izdvaja 61 milijun što je premalo.

- Pojačati kapital medija: treba povećati kapital InvestEU-a i privatnih 'društveno odgovornih investitora'.

 

Predsjednice Komisije, prošlog srpnja ste proglasili Demokraciju koja uključuje slobodu medija jednim od svojih šest prioriteta.

Koliko vrijedi zaštititi demokratsku infrastrukturu? To će sigurno koštati manje od 1,5 bilijuna eura financijske infrastrukture nakon 2008. godine.

Očuvanje medijskog sektora također bi dobilo vrlo malu cifru u usporedbi s europskim proračunima (ukupni BDP EU 2019: 18 bilijuna eura, ukupni proračun EU postavljen za 2020. prije krize: 169 milijardi eura, tako da je svaka milijarda samo 0,6% proračuna EU). U stvari, ukupno krizno financiranje medija, uglavnom jednokratno, bilo bi manje od posebnog nameta na platformama, koji trenutno iznosi oko 5 milijardi eura godišnje.

Prije nego što se okrenemo sljedećim političkim koracima, razmotrimo privatni sektor, posebno njegove temelje:

- Veća predanost filantropije: treba se ubrzati i shvatiti da civilno društvo bez suradnje propada. Napori poput Foruma novinara su hitni i prijeko potrebni. Filantropski sektor može nadopuniti akcije EU i vlade popunjavanjem praznina koje ni javni ni privatni sektor ne mogu brzo pokriti. Trebalo bi riješiti tržišne nedostatke novinarstva u javnom interesu kataliziranjem inovacija, subvencioniranjem rizika i suradnjom s civilnim društvom na pružanju vrijednog novinarstva.

Sada su potrebne akcije: procesi postoje.

Za ovu jesen trenutačno su predviđena dva povezana akcijska plana EU: jedan o demokraciji i drugi o medijima. Agendu demokracije vodi potpredsjednica Jourova, a njezin bi plan prirodno trebao uključivati ​​neke medijske aspekte, poput slobode medija, pluralizma i suzbijanja dezinformacija s kvalitetnim novinarstvom.

Povjerenik Breton je tijekom svog parlamentarnog saslušanja obećao ''industrijski'' akcijski plan za medije kao i ''Akcijski plan za medije i emitiranje''.

No, očigledno da se zbog mnogih hitnih zahtjeva čini da su prioriteti "uključeni" i "isključeni".

Taj se plan nije nalazio u programu rada Komisije koji ste vi, predsjednica Komisije, predstavili za 2020. Tada je Digitalna strategija na čelu s izvršnom potpredsjednicom Vestager to ispravno istaknula. Potom je u novoj EU industrijskoj strategiji povjerenika Bretona opet izostavljena, mada očito je to sektorska strategija.

Morali bismo to znatno ubrzati. Što se tiče Akcijskog plana za demokraciju, on bi mogao doći brže i proširiti se na hitna pitanja, prirodajući tome ekonomske preduvjete za zdravo novinarstvo. Pored toga, kako bi prioritetno financirala hitne akcije, Komisija bi vrlo brzo morala izdati nacrt „Coronavirus Media Plan“. Taj plan bi naveo i ponudio Vijeću rješenje i plan oporavka od utjecaja koronavirusa i u ovom sektoru.

Budući da se ne okupljaju u Strasbourgu, zastupnici parlamenta zasad razumiju medijske potrebe: neki su potpisali ovaj poziv, a mnogi su skloni podržati. Što se tiče izvršne vlasti, ona u principu ima ispravan format: Medijska projektna skupina povjerenika. Njome bi predsjedavala potpredsjednica Jourová, ova bi skupina okupila moć reguliranja digitalne (EVP Vestager), industrijske strategije (povjerenik Breton), plus financiranje inovacija i vještina (povjerenica Gabriel). Te su politike hitno potrebne medijskom sektoru od EU-a.

Predsjednice von der Leyen,

imate širu krizu u  rukama, trebate li ovdje biti uključeni? Ne izravno - iako ste zaduženi za komunikaciju s EU - ako se vaši povjerenici sada konvergiraju mnogo brže. Na temelju svojih preuzetih obveza, trebate im postaviti samo dva pitanja: "gdje je naš medijski akcijski plan?" I "tko je glavni za njega"?

 

Lista potpisnika:

Europzastupnici

– Alex Agius Saliba (Socialist & Democrats, S&D)

– Carmen Avram (Socialist & Democrats, S&D)

– Katalin Cseh (Renew Europe)

– Anna-Júlia Donáth (Renew Europe)

– Ivo Hristov (Socialist & Democrats, S&D)

– Danuta Hübner (European People’s Party, EPP)

– Radan Kanev (European People’s Party, EPP)

– Morten Løkkegaard (Renew Europe)

– Dace Melbarde (European Conservative and Reformists, ECR)

– Karen Melchior (Renew Europe)

– Martina Michels (GUE/NGL)

 

Bivši eurozastupnici

– Rebecca Harms (Zeleni/EFA)

– Jens Rohde (ALDE)

– Helga Trüpel (Zeleni/EFA)

 

11 Stakeholders and media experts

– Gabriele Capolino, Publisher – Class Editori (Italy)– Miguel Castro, Global Partnerships – Bill and Melinda Gates Foundation– Luciano Morganti, Professor – Media Department, VUB (Vrije Universiteit Brussel)– Pier Luigi Parcu, Director – Centre for Media Pluralism & Media Freedom, European University Institute– Pedro Ortun, former Director – European Commission– Christian Rainer, Publisher – Profil (Austria)– Francesca Ratti, Co-President – CIVICO Europe– Slobodan Sibinčič, Secretary General – European Business Press– Marc Sundermann, Lawyer (former EU representative – Bertelsmann)– Adam Thomas, Director – European Journalism Centre– Christophe Leclercq, Executive Chair – Fondation EURACTIV, [email protected] & @FondEURACTIV (Further contacts: @LeclercqEU,  #MediaActionPlan.)

Vanjske poveznice

Stakeholderi

 

Javne politike

Mediji