Austrijska ministrica pravosuđa porijeklom iz BiH najavila borbu protiv govora mržnje na internetu

Autor:

  • Philipp Grüll/Euractiv.com

27.02.2020.

, Image: 491512703, License: Rights-managed, Restrictions: Contributor country restriction: Worldwide, Worldwide, Worldwide, Worldwide, Worldwide, Worldwide.
Contributor usage restriction: Advertising and promotion, Consumer goods, Direct mail and brochures, Indoor display, Internal business usage, Commercial electronic.
Contributor media restriction: {D33F4A7A-8984-48C4-9595-8A336C701075}, {D33F4A7A-8984-48C4-9595-8A336C701075}, {D33F4A7A-8984-48C4-9595-8A336C701075}, {D33F4A7A-8984-48C4-9595-8A336C701075}, {D33F4A7A-8984-48C4-9595-8A336C701075}, {D33F4A7A-8984-48C4-9595-8A336C701075}., Model Release: no, Credit line: Franz Perc / Alamy / Alamy / Profimedia
Franz Perc / Alamy / Alamy / Profimedia

Austrijska ministrica pravosuđa Alma Zadić

Nakon što je u javnost procurila informacija da će portfelj pravosuđa biti dodijeljen ministrici iz redova Zelenih Almi Zadić, koja je ujedno i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, nova je šefica pravosuđa počela dobivati prijetnje smrću i 'savjete' da se “vrati odakle je došla”.

Sada, Zadić želi iskoristiti svoje iskustvo diskriminacije kako bi pomogla drugima koji se susreću s takvim oblikom zlostavljanja na internetu.

Dugo ju je smetalo kada bi je netko počeo ispitivati o njezinom porijeklu, priznala je Zadić njemačkoj novinarki Alexandri Stanić u intervjuu za VICE.

Znatiželja oko njezina porijekla počela je vrlo rano, ali je situacija eskalirala nakon što je obznanjena informacija da će baš njoj pripasti portfelj pravosuđa. U tom se trenutku Zadić susrela sa salvom rasističkih i seksističkih napada.

Jedan je korisnik Facebooka Zadić obavijestio da “je upravo njoj namijenio jedan metak u svom pištolju”, dok je nekolicina drugih korisnika komentirala da zaslužuje smrtnu kaznu zbog izjave “da Balkan počinje u Beču”. Posljednjih je dana pod neprestanom zaštitom sigurnosne službe te se želi obračunati s govorom mržnje na internetu. Naime, upravo je tom problemu posvetila i većinu govora održanog povodom Europskog dana za žrtve zločina, 22. veljače. Napad u njemačkom gradu Hanau dokazao joj je koliko brzo digitalno nasilje može prerasti u fizičko.

Zadić je najavila usvajanje paketa mjera koji će štititi prava žrtava, ali je i apelirala na nadležne službe da se više angažiraju oko presretanja govora mržnje. Štoviše, ona se zalaže za to da govor mržnje na internetu u što skorije vrijeme postane kažnjivo djelo.

Njezin se portfelj zalaže i za veću razinu odgovornosti internetskih platformi, koji mogu preuzeti dužnost uklanjanja protuzakonitog sadržaja putem efikasnih mehanizama. Zadić računa i na međunarodnu suradnju i pravnu zaštitu, a u svom nacrtu zakonskog prijedloga pozvala se i već implementiran primjer u njemačkoj.

Ministrica je rano trebala naučiti da su riječi vrsta nasilja. Rođena je u Bosni i Hercegovini, iz koje je 1994. godine prebjegla u Austriju zato što su njezini roditelji bježali od rata u bivšoj Jugoslaviji.

Još uvijek se sjeća rasističkog komentara kojeg je kao mala doživjela koristeći bečki tramvaj. Naime, kada je vozača pitala za smjer, rekao joj je da “u Austriji nema mjesta za ljude koji dolaze iz njezinoga kraja”. Naravno, pritom je iskoristio ponižavajuć naziv kojim Austrijanci zovu pridošlice iz bivše Jugoslavije. S obzirom na to da je bila jedina osoba u školi kojoj njemački nije bio materinji jezik, vršnjaci su je neprestano isključivali iz društvenih prigoda što joj je dodatno otežavalo učenje jezika. Tek nakon što je promijenila školu i počela pohađati onu u kojoj je bilo više migranata, uspješno je savladala njemački jezik.

Studirajući pravo, provela je dvije godine na Sveučilištu Columbia u New Yorku, “melting potu” koji njeguje različitosti, što je na nju ostavilo veliki utisak. Tih je godina Zadić naučila da ne treba birati između svoja dva identiteta, već da istovremeno može biti i Austrijanka i Bošnjakinja.

Vrativši se u Europu, Zadić je započela svoju pravnu karijeru. Stažirala je na Međunarodnom pravnom sudu za bivšu Jugoslaviju, nakon čega je počela raditi kao odvjetnica u jednoj uglednoj austrijskoj kompaniji. No, 2017. godine odlučila je ući u politiku kako bi pomogla formirati stranku “Liste Pilz” bivšeg zastupnika iz redova Zelenih Petera Pilza. Zelenima se priključila tek 2019. godine, kada je Pilzerova stranka bila nadomak raspada.