Estonski liberali spremni koalirati s radikalima; što to znači za EPP i desnu struju?

Autor:

  • Tea Trubić

16.04.2019.

Reform Party Chairwoman, Kaja Kallas, attends?äthe opening session of newly elected Estonian Parliament in Tallinn, Estonia April 4, 2019. REUTERS/Ints Kalnins
Ints Kalnins / REUTERS

Predsjednica stranke Reformisti Kaja Kallas

Ni mjesec dana nakon parlamentarnih izbora, Estonija još uvijek nema vladu.

Kaja Kallas, čelnica estonske liberalne stranke Reformisti, koji su na izborima s 28,8 posto glasova osvojili relativnu većinu, ovoga ponedjeljka nije uspjela dobiti povjerenje većine koje joj je bilo potrebno da postane prvom ženom na čelu vlade te baltičke države.

Predsjednica Kersti Kaljulaid će u roku tjedan dana odabrati novog kandidata kojem će dati priliku da osigura parlamentarnu većinu.

Bivši premijer Juri Ratas, predsjednik stranke Centar (ALDE) koja je osvojila 23 posto glasova, trenutno je najizgledniji budući premijer Estonije. Naime, s obzirom na to da je već potpisao sporazum s konzervativnom strankom Isamaa i ušao u koaliciju sa strankom radikalne desnice EKRE, trenutno ima 56 mandata, a samim time i većinom u parlamentu koji broji 101 zastupnika. Najveći kamen spoticanja u suradnji triju stranaka trenutno je pitanje ruske manjine. Rusi čine jednu četvrtinu stanovništva, a oni su poznati kao odani birači stranke Centar. S druge strane, EKRE otvoreno želi ukinuti ruske škole, a namjerava i ograničiti korištenje ruskog jezika u Estoniji.

Prema odredbama estonskog Ustava, ako propadnu još dva pokušaja formiranja parlamentarne većine, predsjednica će morati raspisati nove parlamentarne izbore.

Reformisti se od Centra razlikuju u pogledu porezne politike, državljanstva i obrazovanja. Dok Ratas planira povisiti mirovine za 8,4 posto, kao i porez na dohodak s trenutnih 20 posto na 21 posto, Reformisti se zalažu za liberalnu ekonomsku politiku koja podrazumijeva što manje državne intervencije. Radikalno desna, euroskeptična stranka EKRE, već je najavila raspisivanje referenduma o izlasku iz Europske unije. Međutim, nije pretjerano izgledno da će taj prijedlog naići na plodno tlo u izuzetno proeuropski orijentiranoj zemlji.

Europska pučka stranka

Spremnost liberala da koaliraju s ekstremnom desnicom nije specifičan fenomen Estonije. Vodeći kandidat Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber, trenutno najizgledniji predsjednik buduće Europske komisije, u nekoliko je prilika najavio da će 'sjesti za stol' s predstavnicima ekstremne desnice Europske unije.

- Kada pogledam politički horizont EU danas, vidim Salvinija, Orbana i Kaczyńskog. Možda se nadamo nečemu drugačijem, ali to je naprosto realnost. Zato smatram da je nužno i zrelo da sjednemo za stol i raspravimo o zajedničkim problemima - izjavio je Weber, pozvavši se na primjer britanskih Konzervativaca koji su napustili EPP baš zato što grupacija nije saslušala njihove primjedbe.

Činjenica je da popularnost radikalno desnih stranaka diljem Europe nezaustavljivo raste, a samim time takve stranke neovisno o svojim kontroverznim stavovima postaju 'najpoželjnija udavača' političara koji žele zasjesti na čelo ključnih institucija.

S obzirom na to izborne ankete predviđaju da Europska pučka stranka ovoga puta neće moći samo sa socijaldemokratima formirati većinu u Europskom parlamentu, morat će raditi drugačije ustupke i osigurati većinu na drugačiji način, ako želi ostati na čelu ključnih europskih institucija. S Weberom na čelu, EPP bi mogao većinu formirati s desnijim opcijama, kojima se smiješi povijesni uspjeh na europarlamentarnim izborima.