Gdje će Macron naći 10 milijardi eura za zahtjeve građana?

Autor:

12.12.2018.

French President Emmanuel Macron speaks during a special address to the nation, his first public comments after four weeks of nationwide 'yellow vest' (gilet jaune) protests, at the Elysee Palace, in Paris, France December 10, 2018. Ludovic Marin/Pool via REUTERS
Ludovic Marin / REUTERS

Francuski predsjednik Emmanuel Macron

Ako ispuni zahtjeve prosvjednika, deficit proračuna otići će u crveno, bit će veći od tri posto.

Kako bi smirio uzavrele strasti u zemlji, francuski predsjednik Emmanuel Macron odlučio je priznati pogrešku i popustiti pod pritiskom zahtjeva 'žutih prsluka'.

No, taj potez nosi posljedice. Ako Macron uistinu ispuni najavljene mjere, Francuskoj prijeti prekoračenje proračunskih ograničenja Europske unije u 2019. godini, to jest prelazak preko crvene granice - deficita od tri posto BDP-a.

Macron je u ponedjeljak predstavio mjere kojima kani ugasiti vatru u Francuskoj. Poslodavce će ohrabriti da isplate bonuse radnicima na kraju godine i oni neće biti oporezovani, kao ni, po novom, prekovremeni rad koji će se obavezno isplaćivati. Nadalje, umirovljenici s mjesečnim primanjima nižim od 2000 eura bit će izuzeti od porezne stope koja se uvodi iduće godine, dok će se minimalna plaća povećati za 100 eura. Trošak potonjeg neće snositi tvrtke, nego vlada. U suprotnom bi manje tvrtke morale smanjiti broj zaposlenika ili pak, kako tvrdi vlada, odgoditi zapošljavanje novih radnika.

Minimalac

Macron je, dakle, obećao svašta, no nije precizirao odakle sredstva za to. Stoga ne čudi što je jučer glavno pitanje u Francuskoj glasilo: tko će to platiti?

Najavljene mjere trebale bi u proračunu, prema procjenama, napraviti rupu u visini od osam do deset milijardi eura, plus četiri milijarde eura koje će ispariti zato što je vlada odustala od povećanja poreza na gorivo, stavke zbog koje su se inicijalno i iznjedrili prosvjedi koji su u mjesec dana poprimili opće antivladine konture. Samo povećanje minimalne plaće stajat će 2,5 milijardi eura.

“Napravit ćemo uštede, kao što smo i rekli”, izjavio je glasnogovornik vlade te najavio da s uštedama “počinju od vlade”. Jučer se parlamentu trebao obratiti i premijer Édouard Philippe kako bi objasnio odakle novac za sve što je najavljeno.

Financiranje

Prema prvotnom planu, francuske su vlasti u 2019. godini ciljale na deficit od 2,8 posto BDP-a. To će sada, prognoziraju stručnjaci, premašiti. Neki se pribojavaju da će deficit iznositi oko tri posto, ali optimistični su da neće dosegnuti 3,5 posto.

U procesu smo usuglašavanja detalja i gledamo kako ćemo sve financirati, poručuju iz vlade.

Kako god bilo, nitko ne sumnja da će Europska komisija budno pratiti što se događa, iako su poručili da neće zauzimati stav oko proračunskih planova dok ne dobiju priliku detaljno ih proučiti.

“U neprestanom smo kontaktu s francuskim vlastima”, poručio je jučer Pierre Moscovici, europski povjerenik za gospodarstvo.

Isto tako, nitko ne dvoji da bi se situacija u Francuskoj mogla odraziti na pregovore Bruxellesa o proračunskom deficitu Italije. Popustljivost na relaciji s Parizom mogla bi značiti da će ustupke tražiti i talijanske vlasti, koje se ionako žale da, što se tiče proračuna, Francuska ima poseban tretman.

“Francuski je predsjednik, time što je krenuo u vlastiti potrošački pohod, ohrabrio talijanske populiste u njihovu srazu s EU”, pisao je jučer Bloomberg.

Stručnjaci navode kako će talijanske vlasti gurati svoj argument da su pravila EU pogrešna ako je čak i sam Macron prisiljen propitkivati ih.

New York Times, pak, zaključuje kako cijela ova situacija podriva Macronove napore da oživi francusko gospodarstvo kojima su prosvjedi nanijeli štetu od najmanje deset milijardi eura.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version