Godina dana lutanja po mraku Brexita

Autor:

  • Benjamin Fox/ EURACTIV.com

02.01.2019.

FILE PHOTO: British Prime Minister Theresa May arrives at a European Union leaders summit in Brussels, Belgium December 13, 2018. REUTERS/Francois Lenoir/File Photo
Francois Lenoir / REUTERS

Britanska premijerka Theresa May

Najbolji opis kojim se može opisati tijek pregovora o Brexitu u 2018. godini je - beskrajno dugi. Potraćena godina završila je time da se London i dalje nije izjasnio o svojim budućim odnosima s Europskom unijom, unatoč tome što se 29. ožujak, datum Brexita, ubrzano bliži.

Ove godine postalo je jasno da premijerka Theresa May nije povjerovala u vlastiti slogan 'Brexit bez sporazuma bolji je od lošeg sporazuma', kojega je promovirala više od dvije godine.

Objektivno gledano, Sporazum o Brexitu s kojim se May ovog studenog vratila iz Bruxellesa bio onoliko dobar koliko je mogao biti, s obzirom na to da britanska vlada nije bila spremna definirati svoje odnose s EU nakon Brexita do srpnja 2018. godine, zbog čega su u konačnici Boris Johnson i David Davis podnijeli ostavke na ministarske funkcije.

Sporazumom se Ujedinjeno Kraljevstvo zadržalo u jedinstvenom tržištu Europske unije, uz najavu da će se ono u što skorije vrijeme pretvoriti u ambiciozni dogovor o trgovini i političkoj suradnji. Također, Sporazum o Brexitu predviđa poseban mehanizam 'irski backstop', kojim se izbjegava povratak na primjenu čvrste granice na teritoriju Irske. Naime, taj mehanizam nastao je kao kompromisno rješenje pobornika i protivnika Brexita. S obzirom na to da se Brexit proteklih godina pretvorio u svojevrsni kulturološki rat u kojem je nemoguće postići kompromisno rješenje, 'irski backstop' su gotovo podjednako kritizirale obje strane.

Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno je u stanju političke paralize, u kojem se nalazi sve od kada se premijerka May 'kockala' raspisavši prijevremene izbore u svibnju 2017. godine. Iako je bila uvjerena da će raspisivanjem prijevremenih izbora ojačati svoju vlast i pojednostaviti pregovore s Bruxellesom, izgubila je većinu u Donjem domu britanskog parlamenta i bila je prisiljena koalirati s kontroverznom strankom DUP čime se njezin plan spektakularno izjalovio.

 

Unatoč tome što je uistinu izmučena, premijerka May ima puno staromodne britanske tvrdoglavosti koja ju je motivirala da ide dalje čak i onda kada bi mnogi odustali. Spasila ju je činjenica da osim nedovoljnog broja pobornika za čvrsto osvajanje vlasti, May nije imala niti dovoljan broj protivnika koji bi je s nje svrgnuli. Upravo to se razjasnilo u prosincu, nakon što je premijerka May odlučila odgoditi glasanje o Sporazumu o Brexitu u Donjem domu parlamenta zato što joj je postalo jasno da se on neće uspjeti usvojiti. Gotovo istovremeno, pobunjenici iz redova Konzervativne stranke sakupili su potrebnih 48 potpisa za pokretanje postupka glasovanja o povjerenju vlade premijerke May, koje je ona uspjela 'preživjeti'. Samo nekoliko dana kasnije, opozicijski čelnik Jeremy Corbyn pokušao je ponovno pokrenuti postupak glasanja o povjerenju premijerki, ali neuspješno, čime je dokazao da torijevci nisu jedini nesposobni.

Bez potrebne većine u Donjem domu parlamenta, glavna taktika premijerke May postala je odugovlačenje. Prema trenutnom planu, britanski će zastupnici glasati o usvajanju Sporazuma o Brexitu 14. siječnja 2019. godine. Iako nije pretjerano izgledno da će on biti usvojen, May se nada da će strah od Brexita bez dogovora natjerati potrebnu većinu zastupnika da u posljednjem trenutku promijene mišljenje i odluče ga usvojiti. Još uvijek nije jasno što će se dogoditi zato što još uvijek supostoji nekoliko podjednako izvjesnih scenarija. Premijerka May je tijekom božićnih praznika nastavila pregovarati s čelnicima Europske unije, što će nastaviti i tijekom prva tjedna siječnja. Nada se da će topla riječ iz Bruxellesa potaknuti zastupnike da promjene mišljenje i usvoje sporazum. Međutim, trenutno je najizglednije da će se britanski zastupnici odlučiti za Brexit 'bez dogovora', zbog čega bi u konačnici moglo doći do ustavne krize.

Britanci bi ove godine mogli uložiti jako puno energije u ispitivanje javnoga mišljenja. Zagovornici raspisivanja drugog referenduma napravit će sve što je u njihovoj moći kako bi dokazali da se odnos snaga promijenio te da je novi referendum najjednostavnije rješenje. Osim opcije tvrdog Brexita, mogući scenariji uključuju ostavku premijerke May, prijevremene izbore te produljenje Članka 50. Lisabonskog ugovora. Potonji scenarij nije pretjerano izgledan zato što su dužnosnici Europske unije već naglasili da bi to bilo u potpunosti besmisleno ako Ujedinjeno Kraljevstvo u potpunosti ne izmjeni svoj pregovarački stav.

Joseph de Maistre, francuski konzervativac i kontrarevolucionar osmislio je frazu 'svaka nacija ima vladu koju zaslužuje' , koju su generacije političkih stručnjaka prilagodile sloganu 'imate političare koje zaslužujete'. Ujedinjeno Kraljevstvo nije jedina država u Europi koja mora birati između političara koji su preblagi ili nesposobni i neodgovorni, a ponekad i sve troje. Britanci se još uvijek pitaju što su učinili da su zaslužili političare koji se trenutno nalaze na vlasti i koji su zaduženi da se u najturbulentnijim trenucima zalažu za interese britanskoga naroda. Povjesničari će ovaj period proučavati otvorenih usta i razderanih olovaka, pokušavajući shvatiti kako se država poznata po stabilnosti i pragmatizmu mogla pronaći u ovakvom kaosu.

Ovaj članak je u cijelosti preuzet s  Euractiv.com i preveden na hrvatski.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version