Hoće li nasljednica Angele Merkel uspjeti spasiti Njemačku od pobjede radikalnog AfD-a?

Autor:

  • Tea Trubić

27.08.2019.

Chairwoman of the Christian Democratic Union (CDU) Annegret Kramp-Karrenbauer gives statement on a tax reform in the energy sector, in Berlin, on August 11, 2019., Image: 464410006, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, AFP
Profimedia, AFP

Najizglednija nasljednica Angele Merkel na čelu njemačke vlade ovih dana mora pod svaku cijenu spasiti rejting stranke na istoku države

Annegret Kramp-Karrenbauer, liderica njemačkih demokršćana i najizglednija nasljednica Angele Merkel na čelu buduće vlade, ovih dana pred sobom ima jedan od najvećih izazova svoje političke karijere.

U nedjelju 1. rujna 2019. godine, savezne države na istoku Njemačke održavaju regionalne izbore, a prema predizbornim anketama popularnost vladajuće stranke CDU nezaustavljivo pada. Ako Kramp-Karrenbauer ovih dana ne zaustavi silazni trend rejtinga stranke na istoku, u pitanje bi se mogla dovesti njezina kancelarska fotelja koja joj se predviđa u relativno bliskoj budućnosti.

Demokršćani pod svaku cijenu žele zadržati moć u svojoj dosadašnjoj utvrdi, saveznoj državi Saski, u kojoj je CDU zbog izuzetno nepopularne migrantske politike aktualne kancelarke Angele Merkel izgubio čak petinu glasačkog tijela u odnosu na prošle izbore. Naime, riječ je o saveznoj državi koja je od ujedinjenja Njemačke gotovo najviše ekonomski profitirala liberalizacijom gospodarstva. Među građanima te države postoji bojazan da će migrantska politika narušiti ekonomski rast na kojem je Saska posljednjih desetljeća neumorno radila, a zbog migrantskog vala je u toj regiji posljednjih godina došlo do eskalacije brojnih rasno obojenih sukoba te prosvjeda građana.

Nasljednica Angele Merkel pokušala je zaoštriti retoriku oko migrantskog pitanja u nadi da će se dodvoriti desnijoj struji CDU-a i zadržati biračko tijelo, no time je samo izgubila povjerenje umjerenih građana koji su svoje simpatije preusmjerili prema Zelenima, čija popularnost čak i na istoku Njemačke nezaustavljivo raste. Iako se vladajućoj stranci CDU i dalje predviđa pobjeda na izborima (31 posto), radikalno desna stranka Alternativa za Njemačku im 'diše za vratom' s očekivanih 25 posto, što bi bio nevjerojatan porast od više od 15 posto u odnosu na 2014. godinu. Ljevica, s druge strane, također bilježi pad rejtinga. Die Linke očekuje 14 posto glasova, dok koalicijski partner Angele Merkel SPD računa na samo 9 posto građana. Zeleni jačaju i u toj saveznoj državi; 2014. godine su imali 5,7 posto podrške, dok u nedjelju očekuju 10 posto glasova.

 

Izbori će se ovoga vikenda održati i u saveznoj državi Brandenburg koja se nalazi u neposrednoj blizini njemačke prijestolnice. Predizborne ankete pobjedu predviđaju SPD-u, koji već godinama suvereno vlada svojom utvrdom pored Berlina. No, SPD-u predviđaju samo 21 posto glasova, čak 10 posto manje nego 2014. godine. Alternativa za Njemačku bi trebala osvojiti samo 20 posto glasova, samo 1 postotni bod manje od SPD-a, što je premala prednost da bi socijaldemokratima pobjeda bila osigurana. S druge strane, CDU-u se predviđa samo 18 posto, što je relativno mali pad od 4 postotna boda u odnosu na prethodni izborni ciklus. Podršku je izgubio i lijevi Die Linke, ali i u toj istočnonjemačkoj državi popularnost Zelenih nezaustavljivo raste. Njih bi trebalo odabrati čak 14 posto građana.

 

Ključnu ulogu ove nedjelje imat će mobilizacija biračkog tijela, koja bi još uvijek mogla promijeniti ishod izbora, osobito zato što su simpatizeri radikalnih pokreta motiviraniji za glasanje od umjerenih građana. Eventualna pobjeda AfD-a na izborima u Saksoniji bio bi velik udarac vodstvu nove ministrice obrane, koja je često na udaru kritika njemačkih medija zbog nedovoljnog poznavanja potreba i politika slabije razvijene istočne Njemačke.Alternativa za Njemačku do sada nije osvojila većinu niti u jednoj saveznoj državi, a ovogodišnji uspjeh te radikalne stranke na regionalnoj razini označio bi veliku promjenu u političkom trendu 'motora Europske unije' i prije nego što je njezino gospodarstvo ušlo u recesiju.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version