Hrvatska se, zajedno s Luksemburgom, Maltom i Nizozemskom, protivi da se o poreznim odlukama u EU glasa većinom

Autor:

12.02.2019.

Zagreb, 170119. Markov trg, Banski dvori.
138. sjednica Vlade.
Na fotografiji: Zdravko Maric, ministar financija, dolazi na sjednicu.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Ministar financija Zdravko Marić

Ministri financija manjih država članica EU u utorak su se suprotstavili planu da se ograniči pravo vladama da blokiraju porezne reforme, prenosi Reuters.

Hrvatska se protivi ideji da se u Vijeću EU-a prijeđe sa sadašnjeg konsenzualnog na odlučivanje kvalificiranom većinom o nekim poreznim pitanjima, izjavio je u utorak hrvatski ministar financija Zdravko Marić nakon sastanka Vijeća za financije i ekonomiju (ECOFIN). "Smatramo da postojeći sustav treba zadržati", izjavio je Marić.

 "Treba zadržati postojeći sustav, tj. jednoglasnost o poreznim pitanjima, jer tu moraju biti uzete u obzir specifičnosti pojedinih zemalja. Svaka zemlja treba zadržati dozu autonomije u tom smislu", rekao je Marić, dodajući da ni postojeći sustav jednoglasnosti nije prepreka za veliki napredak koji je Vijeće postiglo u usklađivanju poreznog zakonodavstva u proteklih nekoliko godina.

Riječ je o jednom od rijetkih slučajeva kada je Hrvatska obznanila svoj stav nakon sastanka nekog od ministarskih EU.

Europska komisija je 15. siječnja u Strasbourgu objavila kao podlogu za raspravu prijedlog plana o postupnom prelasku s jednoglasnog na odlučivanje kvalificiranom većinom o poreznim pitanjima do 2025. godine. "EU još od samih početaka Zajednice prije 60 godina sudjeluje u poreznoj politici. Jednoglasnost u tom području imala je smisla pedesetih godina prošlog stoljeća kad je Zajednica imala šest država članica, ali vremena su se promijenila. Pravilo o jednoglasnosti u poreznoj politici politički je zastarjelo, pravno problematično i gospodarski kontraproduktivno. Svjestan sam da je riječ o vrlo osjetljivom pitanju, no to ne znači da se o njemu ne smije govoriti. Zato danas započinjemo raspravu", izjavio je tada povjerenik za gospodarske i financijske poslove Pierre Moscovici.

Manje zemlje EU, kako prenosi agencija, inzistiraju da im se ostavi pravo kako bi mogle same donositi svoje porezne zakone kako bi mogle privlačiti strane poslovne subjekte nudeći im povoljnije uvjete. Što pak, tvrde u Komisiji, a podržavaju i veće članice, dovodi do prostora za porezne neravnomjernosti pa čak i pranja novca. Glavni protivnici prijedloga o postupnom prelasku na odlučivanje kvalificiranom većinom (55% država članica s 65% stanovništva EU) do 2025. godine su Luxembourg, Malta, Litva, Nizozemska i Švedska. Ove zemlje žele zadržati pravo veta na odluke vezane uz poreze.

Indikativno je da je upravo Litva uključena u posljednji skandal s pranjem novca Danske Banke, Luxembourg je u poznatoj aferi “LuxLeaks” bio istaknut kao zemlja koja nudi niz povlastica velikim kompanijama kako bi na njihovom ozemlju otvorile tvrtke. I jasno, da kneževina pokupi poreze, niske, ali puno njih. Slično funkcionira i Nizozemska, Malta se također tretira kao “porezni raj” (što je bio više nego razvidno u Panamskim papirima), a Švedska je u ovoj skupini prije svega zbog interesa da sama kontrolira davanja građana kako bi maksimalno sačuvala državu blagostanja. Konačno, on jedina od svih navedenih nije članica eurozone.

Pierre Gramegna, luksemburški ministar financija, rekao je novinarima kako je “izuzetno važno” sačuvati jednoglasnost u poreznim odlukama.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version