Italija je izračunala da će izgubiti 350 milijardi eura ako sad ne upumpa 25 milijardi

Autor:

17.03.2020.

A man wearing a face mask walks past a mural by artist Franco Rivolli Art, depicting a nurse wearing a face mask, with wings behind her back and cradling Italy, on a wall of the Papa Giovanni XXIII Hospital in Bergamo, Lombardy, on March 16, 2020. (Photo by Piero Cruciatti / AFP) / RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY MENTION OF THE ARTIST UPON PUBLICATION - TO ILLUSTRATE THE EVENT AS SPECIFIED IN THE CAPTION
Piero Cruciatti / AFP

Mural napravljen na bolnici u Bergamu kao zahvala medicinskom osoblju u jeku epidemije

Je li hrvatska Vlada spremna upumpati 2,5 milijarde kuna odmah danas, samo da bi nadoknadila zlokoban utjecaj koronavirusa na hrvatsko gospodarstvo i njegovu sposobnost zapošljavanja?

Je li spremna zabraniti sva otpuštanja s posla, trajnoga ili sezonskoga, retroaktivno od 23. veljače? Je li spremna sva odsustva s posla uslijed karantene ili samoizolacije plaćati kao bolovanje izravno na teret državnog proračuna, a ne na teret bilo poslodavca, bilo ionako teško pogođenoga zdravstvenog osiguranja?

Svota se doima velikom. Ipak je to oko 0,54 posto hrvatskoga nominalnoga društvenog brutoproizvoda preklani.

A upravo taj isti postotak preklanjskoga nominalnoga BDP je Italija jučer namijenila spašavanju radnih mjesta u privredi koja je, hoćeš-nećeš, manje ugrožena nezaposlenošću i bijegom mladih u, recimo, Irsku, nego Hrvatska. U apsolutnom iznosu to je 10 milijardi eura (75 milijardi kuna preračunano) koje služe “da nitko ne izgubi posao zbog koronavirusa”, objasnio je jučer na konferenciji za novinare ministar ekonomije Roberto Gualtieri. U to su uračunate i naknade protiv otpuštanja s posla od uključno 23. veljače. To se odnosi samo na osobe u nesamostalnom radu, uposlenike po hrvatskoj nomenklaturi.

Svjež novac

Još 3 milijarde eura (ponavljamo: svježeg novca, preračunano još 22,5 milijarde kuna) namijenjene su za pomoć samozaposlenima, te za roditeljske dopuste odnosno dadilje u obiteljima koje su zbog najezde koronavirusa Covid 19 morale svoju djecu povući iz privremeno zatvorenih vrtića odnosno škola i čuvati ih doma.

A sve to je dio paketa od 25 milijardi eura (da i to preračunamo: 187,5 milijardi kuna) kojim talijanska država financira svoj subotnji dekret. Tih 25 milijardi eura su srž “maksidekreta” pod teatralnim naslovom “Cura Italia” (kura za Italiju) obznanjenoga u ponedjeljak. Njime talijanska vlada protiv posljedica nacionalne epidemije koronavirusom ubrizgava financijsku injekciju od, citiramo, “25 milijardi eura za privredni sustav, koje će generirati ukupan tok od 350 milijardi eura”, rekao je talijanski premijer Giuseppe Conte.

Obrnemo li da ne zagori: talijanska Vlada je izračunala da bi “tvrtka Italija” izgubila 350 milijardi eura ako ne bi odmah investirala 25 milijardi eura.

“Ne sprečavamo poplavu kuhinjskim krpama”, kaže Conte, nemajući pojma da polemizira s filozofijom tadašnjega hrvatskog premijera a sadašnjeg predsjednika Zorana Milanovića pred poplavom u Gunji. Conte je u ponedjeljak tom prispodobom ilustrirao nov dekret koji se “kuhao” od subote i kojim se daje gotovinska novčana podloga subotnjem dekretu.

Primjer Italije

Conte je rekao da je vlada “svjesna da taj dekret nije dovoljan”, pokušavajući ušutkati oporbu suverenističke Lige i neofašističke Braće Italije, stranaka koje na svaku vladinu mjeru kažu da je nedovoljna i kasna, te optužuju Rim i Bruxelles za nehaj spram zanemarene Italije, istodobno pozivajući na ukidanje Schengenske konvencije, uz parolu “više oblasti, manje Evrope”.

Vlada ovako pokazuje da je prisutna, brani se Conte od još neizrečenih optužaba i obećava: “sutra nam trebaju mjere za obnovu ekonomskog i socijalnog tkiva Italije”. I još jedna parola, uz brk oporbi: nada da će ostale članice Unije slijediti svijetao primjer Italije.

Ministar ekonomije Gualtieri kaže da je Vlada odlučila odmah iskoristi svih 25 milijardi koje je Parlament odobrio u petak za utuk krizi izazvanoj koronavirusom. Od toga su gotovo 3,5 milijardi namijenjene zdravstvenom sustavu i Civilnoj zaštiti “kao podrška herojskom naporu koji provode”. Očito, u Rimu smatraju da pljesak u podne nije (više) do-voljan.