Izbori u dvije istočne države, Saskoj i Brandenburgu, koji bi mogli promijeniti političku sliku cijele Njemačke

Autor:

01.09.2019.

Alternative for Germany (AfD) supporters react during an election campaign event ahead of the upcoming Brandenburg and Saxony state elections in Koenigs Wusterhausen, Germany August 30, 2019. REUTERS/Michele Tantussi
Michele Tantussi / REUTERS

Birači Alternative za Njemačku (AfD) u kampanji koriste državnu zastavu što nije bila praksa sve do 2017. godine

Poljski premijer Mateusz Morawiecki je, povodom najave smanjenja sredstava za kohezijske fondove, istaknuo da će ulaganje u infrastrukturu u srednjoj i istočnoj Europi podići konkurentnost cijelog EU-a. I time jasno rekao što Istočna Europa misli: mi smo za vas za Zapadu drugi svijet.

Raskol istoka i zapada EU, kad je riječ o razvoju pa posljedično i političkoj ideologiji, jedno je od najvažnijih pitanja budućeg razvoja asocijacije i Ursula von der Leyen, buduća predsjednica Europske komisije, najavila da će to biti jedan od njezinih prioriteta. Ako je taj jaz tako velik problem na razini grupacije 27 zemalja (Ujedinjenu Kraljevinu više ne brojimo), kolik li je tek na razini jedne države? Bez obzira što je riječ o četvrtoj svjetskoj ekonomskoj sili, Njemačkoj, ni ona nije uspjela taj jaz premostiti.

I to je postalo ključno pitanje izbora ove nedjelje u dvije istočne savezne države, Saskoj i Brandenburgu.

Što predstavlja posebno velik izazov za kancelarku Angelu Merkel, koja dolazi s istoka, i kojoj mnogi od nezadovoljnika otvoreno prigovaraju da ih je zaboravila. Merkel je upravo zato u subotu iz Leipziga, gdje je primala počasni doktorat (ukupno sedamnaesti, ali ima ona i svoj pravi), poručila da treba pronaći kompromis kako bi se mogli suočiti s prijetnjom populista.

A to je u ovom slučaju jedna moćna politička grupacija, Alternativa za Njemačku (AfD), osnovana 2013. godine kao građanska opcija koja se protivila euru. I na toj su platformi 2014. godine osvojili nekoliko mandata u Europskom parlamentu. A onda je 2015. godine Njemačku zapljusnuo izbjeglički val i tvrda desna opcija je zaključila da je to njihov Kairos (bog pravog trenutka). Zaigrali su na kartu ksenofobije, prijetnje islama i pozivanja na njemačku povijesnu veličinu.

I 2017. godine na izborima postali treća politička snaga u Njemačkoj, sada vodeća opozicijska stranka u parlamentu (Bundestag). No, problem je što u zapadnim saveznim državama nikako da postanu ozbiljna snaga koja može preuzeti vlast. U istočnima to može (gdje živi samo 17 posto od 83 milijuna građana Njemačke). Barem pobijediti, ako već ne i preuzeti vlast. Jer, ondje su ih prepoznali kao jedinu političku snagu koja shvaća njihovo nezadovoljstvo zbog spomenutog jaza koji i dalje postoji pa se u dijelu stanovništva prelio u radikalno desne političke poglede. "Nezadovoljstvo političkim strankama i nepovjerenje u demokraciju u golemom je porastu", rekao je za dpa Hans Vorlaender s Tehničkog sveučilišta u Dresdenu. Gdje je sjedište pokreta PEGIDA, koji se protivi muslimanima u Njemačkoj. Treba napomenuti da je najmanje imigranata došlo upravo na istok Njemačke.

Anketne su brojke više nego jasne, a u Njemačkoj i u pravilu precizne.

berenberg.com / berenberg.com

Rezultati posljednjih izbora 2014. godine i projekcije rezultata u nedjelju u Brandenburgu

 

berenberg.com / berenberg.com

Rezultati posljednjih izbora 2014. godine i projekcije rezultata u nedjelju u Saskoj

 

A pobjeda AfD-a značila bi veliki udarac velikim strankama. Barem donedavno velikim. Kršćansko demokratska unija (CDU), koju vodi Annegret Kramp-Karrenbauer, a iz čijih redova dolazi i Merkel, od ujedinjenja je vladala Saskom. Dok su socijaldemokrati (SPD, upitno u kojoj mjeri još velika stranka jer im ankete na saveznoj razini daju manje od 20 posto glasova), trenutno bez vodstva i u jeku predizborne kampanje, bili neprikosnoveni vladari Brandenburga.

Prvo, ključno je pitanje ovih izbora: hoće li CDU i SPD uspjeti sačuvati te pozicije. Manje je važno s kolikom razlikom u odnosu na AfD. Poraz bi značio unutarnje stranačke udare. Koji bi u SPD-u mogli utjecati na borbu za stranačko vodstvo pa bi stranku mogao preuzeti dvojac (SPD preuzima praksu Zelenih pa će imati supredsjednike, ženu i muškarca) koji će se protiviti velikoj koaliciji. Što bi moglo srušiti vladu. I dovesti do prijevremenih izbora. Što Nijemci ne vole. Pa bi mogli kazniti stranke koalicije. Jer, padom vlade automatski prestaje politička karijera kancelarke Merkel, a većina građana Njemačke želi da ona dovede mandat do kraja.

ATTENTION EDITORS - SENSITIVE MATERIAL. THIS IMAGE MAY OFFEND OR DISTURB An election campaign poster of the party 'Die Partei' for the upcoming Saxony state elections showing a caricature of state prime minister Michael Kretschmer, is pictured in Dresden, Germany, August 12, 2019. Picture taken August 12, 2019. REUTERS/Matthias Rietschel NO RESALES. NO ARCHIVES
Matthias Rietschel / REUTERS

Plakat stranke "Die Partei" koja je osnovana kao satirička, ali je ipak ušla u Europski parlament 2014. godine, na kojoj se nalazi predsjednik vlade Saske, Michael Kretschmer (CDU)

 

Konačno, 2020. je godina njemačkog upravljanja Europom: Ursula von der Leyen preuzima EK, Hrvatska predsjedanje pod njemačkim patronstvom, a zatim u drugom dijelu godine predsjeda Njemačka. A to će biti razdoblje (primjeri nabrojani nasumice, ima ih još i više):

  • Brexita
  • mogućeg trgovinskog rata sa SAD-om
  • nužnih napora da u okolnostima globalnog trgovinskog rata Njemačka ne potone u recesiju
  • da se izvan recesije zadrži eurozona
  • da se definira novi Višegodišnji proračun EU.

A sve će to biti teško kontrolirati ako dio godine traje predizborna kampanja. A zatim formiranje koalicije. Ne zaboravimo da je njemačka politika prije svega pragmatična.

Drugo, postoji još jedno važno pitanje: kako će proći Zeleni? Oni su na Zapadu postali druga politička snaga i gotovo sigurno članica sljedeće koalicije. Na istoku ih dosad gotovo nije bilo. A sada im se predviđa gotovo podvostručenje izbornog rezultata od prije pet godina. Oni preuzimaju dio birača CDU-a i SPD-a, ali ako se ostvare izborne najave Zeleni će zauzeti neprikosnoveno drugo mjesto u njemačkom političkom (još) kozmosu. I opovrgnut će teze da su samo kratkotrajni projekt kao posljedica trenutnog slabljenja SPD-a. Naime, dosad su na istoku nezadovoljnici politikom SPD-a prelazili u Die Linke (Ljevica). Koja bi sada pala iza Zelenih.

Treće, bit će interesantno gledati kako će se formirati koalicije jer bi to moglo upućivati i na buduću sliku na nacionalnoj razini. CDU već u dvije zapadne savezne države vlada sa Zelenima, a njima opet nije mrska ideja koalicije sa SPD-om i Die Linke. U slagalicama nema liberala (FDP), ali ovo nije njihov teren. No, ako ne poduzmu nešto brzo mogao bi se ponoviti scenarij iz 2013. kad su ispali iz Bundestaga. A CDU se neće truditi da im pomogne.

Annegret Kramp-Karrenbauer, leader of Germany's Christian Democratic Union (CDU) attends an election campaign event ahead of the upcoming Saxony state election in Leipzig, Germany, August 30, 2019. REUTERS/Matthias Rietschel
REUTERS

Annegret Kramp-Karrenbauer, čelnica CDU, na jednom od predizbornih skupova u saveznoj državi Saskoj

 

U svakom slučaju se može zaključiti da će buduća njemačka politika ostati proeuropska i bliska centru jer će je takvom formirati Zeleni. A bez njih nitko neće moći formirati vladu. Možda čak i u Saskoj i Brandenburgu, što je prije još koju godinu djelovalo kao bajka. Za jako malu djecu.