Janez Janša treći put vodi slovensku vladu. Najavio jačanje sigurnosti na granici s Hrvatskom

Autor:

26.02.2020.

JANA Janez, ORBAN Viktor, predsednik vlade Republike Madarske, 11.kongres SDS, 20.5.2017, Maribor [janez jana,viktor orban, sds]
Tadej Regent / Delo

Janez Janša i Viktor Orban na kongresu SDS-a 2017. godine

Slovenija će danas dobiti četrnaestu vladu od samostalnosti. Treći put će premijersko mjesto preuzeti Janez Janša, veteran slovenske politike, čelnik Slovenske demokratske stranke (SDS) od 1994. godine.

Realno gledajući, ovo je ispravljanje nepravde. Naime, Janša je na izborima 2018. godine osvojio najviše mandata, 25. No, Marjan Šarec je krenuo u akciju okupljanja “anti-Janša” koalicije i formirao vladu u kojoj je bilo pet stranaka koje nisu imale većinu. Tako je Slovenija bila dobila prvu manjinsku vladu koja je ovisila o projektnoj podršci radikalno lijeve Levice. Bilo je sasvim jasno da ta opcija neće dugo opstati.

Šarčeva vlada je od prvog trenutka pokazivala slabost: smjene ministara su događale gotovo na mjesečnoj bazi, a njezin je krah bio jasan prošle jeseni kad je Levica objavila da nije zadovoljna socijalnom politikom vlade te da joj uskraćuje podršku. Tada je Šarec neočekivano dobio neočekivanog saveznika, proračun je podržala Slovenska nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelinčiča Plemenitog. Šarec, uvjereni liberal, nije mogao prihvatiti da njegova vlada ovisi o Jeličničevoj podršci, a zatim je uslijedio krah: ministar financija je dao ostavku i nakon njega je ostavku podnio i Šarec.

Iz krugova SDS-a odmah su stigle informacije da će doći do formiranja nove koalicije. Naime, SMC, stranka koju je osnovao i donedavno vodio Miro Cerar, a sada je na čelu ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek, ima čak 10 zastupnika. Ali prema svim anketama na izborima ne ulazi u parlament. Iako se ta stranka definira liberalnom ideološka je podloga pokleknula pred pragmatizmom: zastupnici su željeli ostati u Državnom Zboru (parlament) i nisu bili skloni izložiti se izbornom porazu.

Šarec je pokušao potkopati taj proces ponudivši im da će ih staviti na izbornu listu svoje stranke, LMŠ, ali zastupnici su izabrali vrapca u ruci. I tako je Janša dobio ključnu podršku jer je Nova Slovenija (NSi), članica Europske pučke stranke (EPP) kao i SDS, njegov prirodni partner. A onda su i umirovljenici, stranka DeSUS, odlučili da im je sigurnije ostati u vladi nego riskirati izborni poraz.

Vodstva svih stranaka su u utorak navečer dala podršku ulasku u koaliciju i tako će danas slovenski predsjednik Borut Pahor dati mandat Janezu Janši. Taj proces nije zaustavilo ni javno pismo skupine intelektualaca koji su zaključili da bi dolazak Janše na čelo Slovenije značio skretanje zemlje udesno. No, čini se da drugog izbora nije bilo.

Posljednja anketa, objavljena u utorak, potvrdila je rast SDS-a na 19,9 posto (s 17%) i stagnaciju LMŠ-a na 15% (također s 17%). Treća je po snazi Levica sa 7 posto. Sve su ostale stranke s bitno nižom podrškom.

Dakle, novi bi izbori, koje je zagovarao Šarec, vrlo vjerojatno dodatno ojačali Janšu koji bi bez većih problema fomirao novu vladu.

Janša je uvjetovao da svi čelnici koalicijskih stranaka moraju biti u vladi. Tako će Matej Tonin (NSi) biti ministar obrane, Počivalšek će biti ministar gospodarstva i tehnologije, a Aleksandra Pivec (DeSUS) bit će ministrica gospodarstva. Vanjske poslove preuzet će Anže Logar iz SDS-a, a Janša je pod svoju kontrolu stavio i ministarstvo financija koje će voditi Andrej Šircelj.

U koalicijskom se ugovoru navodi: 

  • obveza postupne uvedbe vojnog roka u trajanju od šest mjeseci
  • podizanje sredstva za općine
  • uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka
  • formirat će se i posebni ured za demografiju iako Slovenija ne bilježi pad stanovnika, ali niti rast.

Za Hrvatsku će posebno interesantna biti odluka da se “učinkovito štiti državna granica”. Naime, SDS se u više navrata zalagao za razmještanje vojske na granici s Hrvatskom.

Kad je riječ o vanjskoj politici, nova će vlada podržavati

  • pristup zemalja Zapadnog Balkana euroatlantskim integracjiama
  • jačanje položaja Slovenije u međunarodnim odnosima
  • jačanje diplomatske mreže
  • za Hrvatsku posebno važno, “jačanje dijaloga sa susjednim državama”.

Janša je tvrdio da je kompromitirana arbitražna presuda loša za Sloveniju te da bi se bolji dogovor postigao bilateralnim razgovorima. To je i stav Zagreba, a kako sada u Ljubljani sjedi vlada iz EPP-a može se očekivati da dođe do prijeloma i početka bilateralnih pregovora o granici.

Treba ipak biti na oprezu jer Janša ima ozbiljne zahtjeve kad je riječ o graničnom pitanju: on je smatrao da i sporazum Račan-Drnovšek ne odgovara slovenskih nacionalnim interesima kako ih on vidi.

Janšin dolazak na vlast u Ljubljani ima jednu izuzetno važnu posljedicu na europskoj razini. Mađarski premijer Viktor Orbán dobiva unutar EPP-a jednog snažog saveznika što će imati izravnog utjecaja i na odnose unutar Europskog vijeća.

Ukratko, Janez Janša treći put jaše. A u Sloveniji je ključno pitanje: manje hoće li se, a više kako će se osvetiti svim svojim političkim protivnicima.