Španjolski veleposlanik: 'Svjestan sam simpatija dijela Hrvatske prema procesima u Kataloniji'

Autor:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

15.03.2019.

Split, 150319. Spanjolski ambasador u Hrvatskoj Alonso Dezcallar de Mazarredo.
Foto: Ante Cizmic / CROPIX
Ante Čizmić / CROPIX

Španjolski ambasador u Hrvatskoj Alonso Dezcallar de Mazarredo

U Splitu je otvoren počasni konzulat Kraljevine Španjolske, a za počasnog konzula je imenovan poduzetnik Mirko Tunjić. Tom prigodom smo razgovarali s Alonsom Dezcallarom de Mazarredom, novim veleposlanikom Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj.

Alonso Dezcallar de Mazarredo rođen je 1958. g. u Madridu, gdje je diplomirao pravo na autonomnom sveučilištu u Madridu. U španjolskom diplomatskom zboru sudjeluje od 1985. godine i sakupio je bogato diplomatsko iskustvo. S Alonsom Dezcallarom de Mazarredom koji je od rujna 2018. godine veleposlanik Španjolske u Hrvatskoj razgovarali smo o razlozima otvaranja počasnog konzulata u Splitu, mogućnostima suradnje između Španjolske i Hrvatske ali je, netipično za iskusnog diplomata, dosta otvoreno govorio o događajima u Kataloniji.

Zašto baš u Splitu otvarate počasni konzulat?

U Splitu je nekada postojao naš konzulat, tako da ga sada otvaramo ponovno. Najveći je razlog taj što je u Splitu i u Dalmaciji posljednjih godina povećan broj dolazaka španjolskih građana. Osim toga, želimo pojačati bolju povezanost na gospodarskom, kulturnom i ostalom planu.

Gdje osim turizma vidite mogućnost bolje suradnje u gospodarskom smislu?

Gospodarski odnosi i veze između naših dviju zemalja u stalnom su porastu.  Osobno bih želio veću prisutnost španjolskih tvrtki u Hrvatskoj i obratno, a sve u cilju intenziviranja gospodarske suradnje. Bio bih zadovoljan kad bi ojačala suradnja u sektorima u kojima je Španjolska uspješna na globalnoj razini. Tu mislim na suradnju u energetici, pogotovo u sektoru  obnovljivih izvora energije, bankarstvu, poljoprivredi, zrakoplovnoj industriji i infrastrukturnim projektima ... I, naravno, u turizmu u kojem su obje zemlje uspješne.  Španjolske tvrtke su investirale  u Splitu i  okolici u preradu ribe i vjetroelektrane, ali bih volio kada bi takvih primjera bilo više. Najuspješnije španjolske tvrtke koje već jesu u Hrvatskoj su Mango, Zara, Acciona i inženjering tvrtka MTD.

Možete li neke pozitivne primjere hrvatskog turizma preslikati u Španjolsku koja je turistička velesila?

Činjenica je da je Španjolska turistička velesila i jedna smo od vodećih zemalja po dolascima turista te po prihodima od turizma. Ipak, moramo priznati da je Španjolska kroz svoju povijest imala i grešaka što se tiče razvoja turizma, ali isto tako ne može se osporiti da smo napravili ozbiljan napredak u ovom sektoru. Što se tiče turizma, Hrvatska može dosta naučiti iz naših iskustava, kako dobrih tako i onih loših. Španjolska, s druge strane, može naučiti neke stvari od hrvatskog turizma. Što se tiče turizma naše dvije zemlje dosta surađuju i to na svim razinama. Moja je želja da se ubuduće ne gledamo kao konkurenti u turizmu, nego da surađujemo. Ono što mogu primijetiti jest da interes španjolskih građana za Jadranom i za Hrvatskom raste. Tome je svakako pridonio i sve veći broj zrakoplovnih veza. Sve ih je više i to me veseli. Vrlo je važno i da ljudi osobno jedni drugima prenose iskustva. To je najlakši put da se bolje upoznamo i da jedni druge shvatimo. I Hrvatska i  Španjolska žele imati što kvalitetniji turizam,  tako da jedni drugima možemo pomoći u svim oblicima turizma.

Zašto nema više investicija španjolskih tvrtki u Hrvatsku?

Što se tiče investicija, Španjolska nije značajnije prisutna na hrvatskom tržištu. Međutim, Španjolska je izvozno orijentirana država tako da su proizvodi španjolskih tvrtki zastupljeni na hrvatskom tržištu. Razlozi za nedovoljan broj investicija možda leže u činjenici što je Španjolska tradicionalno gospodarski orijentirana prema drugim regijama, kao što su Latinska Amerika i Sjeverna Afrika, s kojima imamo određene gospodarske, kulturne i jezične veze. Španjolska je, ponavljam, jako orijentirana prema izvozu dok je Hrvatska, što se tiče gospodarstva,  orijentirana na zemlje u svom okružju. To samo znači da u budućnosti imamo više prostora za poboljšanje gospodarskih odnosa i za jačanje suradnje.

Katalonska Vlada je otvorila svoje predstavništvo u Zagrebu odakle će, kako su kazali, uspostavljati odnose s državama jugoistočne Europe kako bi se Kataloniju upoznalo i priznalo. Imate li komentar za to?

Razvoj poznate situacije vezane uz Kataloniju prouzročio je najveću ustavno-pravnu krizu u Španjolskoj u zadnjih 40 godina. Krizu je potencirala jedna grupa koja nije većinska u Kataloniji i koja je na jednostran način zatražila neovisnost Katalonije od Španjolske. Pri tome moram napomenuti da stranke koje su na području Katalonije separatistički orijentirane postoje i da su legalne,  ali moram istaknuti i činjenicu da takve stranke niti na jednim do sada održanim izborima nisu dobile većinu glasova. Također je činjenica da je na posljednjim održanim izborima za katalonsku skupštinu najviše glasova osvojila stranka Ciudadanos, koja nije separatističke već proustavne orijentacije.  Unatoč tome, separatističke stranke daju sebi same za pravo da predstavljaju građane Katalonije. Te stranke su jednostrano i samostalno odlučile da, bez podrške većine stanovništva Katalonije, krenu u proglašenje neovisnosti.

Ipak, imaju određene argumente?

Ne. Pravo na samoodređenje na koje polažu pravo ne može se primijeniti u slučaju Katalonije, budući da se u međunarodnom pravu spomenuto pravo priznaje u slučajevima kolonijalnih odnosa ili kad se radi o potlačenim narodima, a slučaj Katalonije nije ni jedan ni drugi. Katalonija uživa istu razinu slobode i demokracije kao i ostatak Španjolske, a potrebno se prisjetiti da se prema indeksu „The Economist-a“ Španjolska smatra jednom od 20 zemalja pune demokracije u svijetu.  

S druge strane, raspisivanje referenduma u Španjolskoj je nadležnost parlamenta, a  španjolski je parlament u određenom trenutku odbacio molbu koju je podnijela regionalna vlada Katalonije za raspisivanje referenduma. Španjolski parlament je jednako odlučio kad je prije nekoliko godina regionalna baskijska vlada imala slična potraživanja. Ali za razliku od baskijske vlade koja je prihvatila ovu odluku, katalonska vlada ju je odlučila ne prihvatiti, te jednostrano i nezakonito raspisati referendum. Moram istaknuti da su zabrane za raspisivanje referenduma o neovisnosti, slične ovoj Španjolskog parlamenta, nedavno donijeli i Ustavni sudovi Italije, Njemačke ili Aljaske, budući da se smatralo da su suprotni njihovim Ustavima.

Ipak skupština Katalonije je nastavila taj proces.

Da, usprkos svemu i suprotno odlukama Španjolskog parlamenta krenula je u organizaciju i održavanje referenduma. Zatim je regionalni parlament Katalonije donio jednostranu deklaraciju o neovisnosti Katalonije.  I nakon toga je španjolski Senat odlučio primijeniti članak 155 Ustava i prebaciti upravljanje Katalonijom direktno na središnju Vladu.  U isto vrijeme su raspisani novi izbori koji su održani u prosincu.

Sve to je rezultiralo i sudskim procesima? Oni nisu baš popularni ni za jednu zemlju.

Usporedno s privremenom intervencijom na katalonsku autonomiju pokrenuti su sudski procesi protiv nekih osoba koje su optužene da su obavljale radnje protivne Ustavu i zakonima. Moram jasno naglasiti da se ti sudski procesi ne vode protiv nečijih ideja, već protiv djela za koja su optuženi. U Španjolskoj je svatko slobodan misliti što želi i postoje političke stranke koje otvoreno brane separatističke teze. Ali to moraju raditi uvijek unutar okvira zakona i Ustava.

U tom smislu potpuno je krivo osobe koje je Vrhovni sud optužio smatrati političkim zatvorenicima. Politički zatvorenici su oni koji su zatvoreni zbog svojih ideja, a u ovom slučaju oni nisu zatvoreni zbog toga, već zbog djela zbog kojih ih se optužuje. U svakoj pravnoj državi svatko je dužan poštivati zakon, a ako to ne radi izlaže se zakonskim posljedicama. U demokraciji i u pravnoj državi cilj ne opravdava sredstva, a zakon je jednak prema svima. Sve u okviru zakona, ništa mimo zakona.

Ipak, ne možete osporiti da je došlo do velikih podjela unutar Katalonije i Španjolske?

Katalonsko je društvo u ovom trenutku podijeljeno. To je najozbiljnija posljedica neodgovornosti jednog dijela društva (i ponavljam ne radi se o većini) koji se predstavlja kao jedini poslanik katalonskog naroda, ne poštujući mišljenje većine. Radi se o situaciji za koju će trebati puno vremena da bi se prevladala, a koja treba ići putem dijaloga, poštujući sve političke osjetljivosti i snage, ali uvijek unutar zakonskog i ustavnog okvira. Nijedna demokracija ne može funkcionirati ukoliko se ne poštuju zakoni.   

U intervju koji je Puigdemont dao Globusu, kazao je kako namjerava posjetiti Hrvatsku, Sloveniju ...

Moram primijetiti da Puigdemont traži međunarodnu promociju. Sve njegove aktivnosti su populističke i idu u smjeru promocije.

Možete li komentirati neupitne simpatije koje dio  građana Splita, ali Hrvatske, ima prema procesima u Kataloniji? Među značajnim dijelom hrvatskih građana je dojam da  su ti procesi slični  borbi za neovisnost koju je ne tako davno prošla Hrvatska?

Svjestan sam da u nekim dijelovima hrvatskog društva postoje simpatije prema katalonskom pokretu za osamostaljenje. Svi imaju pravo na vlastite ideje i simpatije. Međutim, vjerujem da se taj osjećaj temelji u najvećoj mjeri na nepoznavanju onoga što se zapravo događa u Kataloniji gdje, ponavljam, većina stanovništva nije za odcjepljenje. Vrijedi se prisjetiti da je u određenom trenutku 91% stanovnika Katalonije bilo za Španjolski ustav. 

Jednako tako, ni situacija u kojoj se nalazila Hrvatska početkom 90-tih nje usporediva s onom u Kataloniji. A da ne govorim o tome da je za osamostaljenje Hrvatske bila velika većina (gotovo jednoglasna) hrvatskog naroda, a ni povijesna i politička situacija iz koje je dolazila Hrvatska nema ništa zajedničko s onom koja trenutno postoji u Kataloniji.  I na kraju treba se prisjetiti da je u Ustavu bivše Jugoslavije postojalo pravo na odcjepljenje  republika, slučaj koji nije moguć u Španjolskoj (kao ni u jednoj od zemalja u našem okružju).

Imate li još argumenata u prilog vašim tvrdnjama?

Moji argumenti se temelje na činjenicama, koje se mogu provjeriti. Ne koristim lažne vijesti. Niti laži kako bih manipulirao javnim mišljenjem poput čelnika katalonskih separatista.

Katalonija je jedna od najbogatijih regija Španjolske, a ono što je postigla u posljednjih 40 godina na razini prosperiteta, slobode, samoupravljanja, između ostalog, može zahvaliti Ustavu koji je prihvatilo više od 90% katalonskog stanovništva. 

Od 1977. godine katalonski narod redovito glasa na izborima kao i ostatak Španjolske, imaju se pravo izraziti slobodno i izabrati svoje predstavnike, pri čemu ponavljam, do sada niti na jednim izborima separatistička ideja nije uspjela sakupiti 50% glasova.

Ne možete reći da ne postoji problem?

Ne, ja ne osporavam problem. Problem postoji. Ono što je najgore i najbolnije je to da postoji podijeljenost u katalonskom društvu. Moramo se potruditi da nađemo rješenja putem dijaloga i unutar Ustava.

Kakav je vaš osobni dojam o Hrvatskoj?

Mogu Vam reći da u trenutku kada sam saznao da ću biti veleposlanik u Hrvatskoj i kada sam to podijelio sa svojim prijateljima, oni su mi  rekli da sam sretan čovjek. Osjećam se jako lijepo u Hrvatskoj. Ljudi su mi pružili veliko gostoprimstvo. Primili su me otvorenih ruku. Veze između naše dvije zemlje i naših dvaju naroda su čvrste i prijateljske. Ugodno se osjećam u Hrvatskoj. U Splitu se osjećam kao u Barceloni ili Alicanteu. Osjećam se kao kod kuće.

Možete li ocijeniti odnose Španjolske i Hrvatske?

Imamo odlične odnose. Prijateljske smo zemlje i društva, pripadamo Sjevernoatlantskom savezu, Europskoj uniji i dijelimo zajedničke vrijednosti i načela. Podržavamo multilateralne odnose, protivnici smo protekcionizma i tražimo načina kako ojačati EU da bismo ostvarili zahtjeve građana i dali više mjesta slobodi, pravdi i prosperitetu.

Španjolska i Hrvatska surađuju u brojnim sektorima i želja mi je da ta suradnja postupno jača u narednim godinama.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version