"Žuti prsluci" pomogli da Macronu poraste popularnost

Autor:

  • Jasmina Tomašević

07.02.2019.

French President Emmanuel Macron gestures during a meeting as part of the
Ludovic Marin / REUTERS

Francuski predsjednik Emmanuel Macron usred debate s građanima

Rejting Emmanuela Macrona drastično se oporavio ako je suditi prema najnovijim anketama. Radi se o ukupnom rastu od 12 posto, ali analitičari upozoravaju kako je francuski predsjednik i dalje na 'tankom ledu', objavila je novinska agencija AP.

Instituti za istraživanje javnog mnijenja Ifop, BVA i Harris Interactive objavili su rezultate anketa za  siječanj koje pokazuju kako je Macronu od zadnjeg istraživanja popularnost još više porasla te iznosi 35 posto naspram 31 posto zabilježenih u prosincu.

Ukupni je to rast od 12 posto s obzirom da mu je najniži rejting zabilježen u studenom, u jeku prosvjeda 'žutih prsluka' i iznosio je tek 23 posto.

Do pada popularnosti došlo je kada su započeli protuvladini prosvjedi 'žutih prsluka' usmjereni protiv politike Emmanuela Macrona. Da se nije radilo o bezazlenoj stvari svjedoči i strah predsjednika i njegove supruge Brigitte, koja je uz nekoliko pomoćnika posjetila nuklearni bunker na tajnoj lokaciji kako bi se pripremili na najgore.

Zbog velikog nasilja i vandalizma tijekom prosvjedovanja francuska je Nacionalna skupština u utorak usvojila 'anti-protestni' zakon i to s ogromnom većinom od 387 glasova za i samo 98 protiv. Zakon propisuje mjere zabrane skrivanja lica prilikom prosvjeda, a policija dobiva veće ovlasti u sprječavanju nasilja.

Kazne za nepoštivanje propisanih uvjeta su od 15 tisuća eura do jedne godine zatvora, ali i zabrana pojavljivanja na prosvjedima. Neki zastupnici Macronove stranke smatraju da se radi o udaru na temeljne slobode građana te da se otvaraju vrata zlouporabi zakona od strane budućih vlada, posebice eventualnih desničarskih.

No, čini se da je francuski predsjednik unatoč svemu ipak uspio odobrovoljiti javnost paketom mjera vrijednih 10 milijardi eura, a koje su usmjerene na porezne olakšice za radničku klasu i umirovljenike.

Ali razlozi se kriju i u nasilnim i destruktivnim prosvjedima 'žutih prsluka'  koji su pridonijeli stvaranju atmosfere nacionalne nesigurnosti, a Macron se u tom slučaju nametnuo kao branitelj stabilnosti. Također, javnost je dijelom izgubila povjerenje u prosvjednike i zbog njihove najave da će se organizirati kao politički pokret te izaći na izbore za Europski parlament. A onda su se posvadili pa se sada priča o dvije liste.

Macronove reforme francuski državni revizor ocjenjuje financijski zabrinjavajućima jer podižu deficit i stvaraju visoku razinu javnog duga te se ostavlja vrlo malo prostora za djelovanje u slučaju ekonomske krize.

Zabrinutost su izrazili i vodeći ekonomski stručnjaci.

- Neizvjesna je putanja europskog gospodarstva u 2019. godini i francuska vlada je tu neizvjesnost trebala ublažiti dodatnim uštedama troškova. Također nije sigurno hoće li zbog reformi doći do povećanja kupovne moći, a time i povećane potrošnje. Postoji rizik da će građani više štedjeti nego trošiti – smatra Guillame Menuet, upravitelj europske ekonomije u banci Citi.

Zaštitni znak Macronove ekonomske politike bila je fiskalna disciplina te je po prvi put u desetljeću za ovu godinu uspio postići cilj od 2,8 posto dopuštenog deficita naspram 3 posto propisanih od Europske unije. No, zbog navedenog paketa reformi predviđanje deficita proračuna za 2019. godinu poraslo je na 3,2 posto i to pod uvjetom da prosvjedi 'žutih prsluka' stagniraju kako ne bi još više smanjili ekonomski rast.

Revizorski sud je u srijedu pozvao francusku vladu da što prije predstavi sveobuhvatan i realan plan proračuna.

Euriopska komisija je zasad blagonaklona prema prema francuskom planu proračuna te situaciju ne smatra ni približno kritičnom kao, recimo, onu u Italiji.

 

Ono što je pomoglo rastu popularnosti Macrona je i tromjesečna nacionalnu politička debata koju je pokrenuo te u njoj i sam sudjeluje putujući diljem Francuske, a koja običnim ljudima pruža priliku da oči u oči s predsjednikom iskažu svoje nezadovoljstvo i predlože mjere za promjene.

Debate traju i po 6 do 7 sati u komadu, a mnoge televizije prenijele su slike francuskog predsjednika kako zasukanih rukava stoji okružen ljudima i neumorno odgovara na pitanja.

Macron je obećao da će debate utjecati na njegove odluke po pitanju nacionalne i vanjske politike, ali i dalje inzistira na reformama zaduženog mirovinskog sustava i socijalnog sustava povlastica za nezaposlene.

Na upit jednog sudionika debate odjevenog u žuti reflektirajući prsluk o novim izborima i porezu na bogate, odlučno je odgovorio kako neće raspisati izbore te neće ponovno uspostaviti tzv. porez na bogate.

- Prije dvije godine smo imali porez na bogatstvo. Jesmo li živjeli bolje? Je li bilo manje beskućnika? Nije – uzvratio je Macron.

Iako je trenutna situacija vidno bolja za francuskog predsjednika nego ona prije dva mjeseca, analitičari smatraju kako je Macronov rejting i dalje krhak, ističu kako je na općoj razini i dalje nepopularan te ga javnost smatra arogantnim. Također ga nazivaju i 'predsjednikom bogatih' zbog njegove poduzetnički orijentirane politike koja je po mišljenju javnosti povlađivanje eliti.