5 ZAKLJUČAKA 'SUPERUTORKA' Tko su pobjednici, a tko gubitnici najbitnijeg dana američkih predizbora

Autor:

  • Tea Trubić Macan

04.03.2020.

AFP / Profimedia, UPI, Abacca Press, ddp USA

Joe Biden, Bernie Sanders, Elizabeth Warren, Michael Bloomberg

Noć je bila puna neočekivanih prevrata koji su nepovratno promijenili predizbore Demokratske stranke.

Bivši potpredsjednik SAD-a postao je, tako, trenutni favorit za nominaciju, dok je samoprozvani socijalist Bernie Sanders pao na drugo mjesto.

Donosimo vam najvažnije zaključke i analize Dana D američkih predizbora.

1. Establišment uzvraća udarac

Apsolutna pobjednica izbora koji su noćas održali diljem SAD-a je sama Demokratska stranka. Bilo je gotovo bolno svjedočiti njezinoj pasivnosti prošlih mjeseci, zahvaljujući kojoj je Sandersova popularnost nezaustavljivo rasla. No, kao što se i očekivalo, stranački je establišment u ključnome trenutku uhvatila panika da će im se dogoditi tzv. "Trump efekt"; da će morati nominirati kandidata koji nije službeni član stranke i koji ne zastupa stajališta njezine većine. Baš kao što su i Republikanci naučili, u tom je slučaju lako postati talac čovjeka kojeg stranka nema pod kontrolom. Kako bi pošto-poto izbjegli taj scenarij, preko noći su se “misteriozno” dogovorili oko jednog kandidata – Bidena, čemu on uvelike može zahvaliti svoj uspjeh.

2. Utrka dva čovjeka

Gotovo preko noći se ispraznila gužva koja je vladala na ljevici. Podsjetimo, prije samo nekoliko mjeseci debate kandidata Demokratske stranke trebale su se održavati u dva termina zato što 25 kandidata fizički nije stalo na pozornicu. U fazu predizbora ušlo je nekoliko kandidata od kojih su Sanders, Buttigieg, Biden i Bloomberg imali najviše šanse za nominaciju. Bloombergov spektakularan poraz na “superutorku” jasno je dao do znanja da su sada samo dva imena u utrci – Biden i Sanders.

3. Podijeljena stranka = podijeljena konvencija?

Raskol između progresivne i umjerene struje Demokratske stranke toliko je dubok da ga nije moguće sanirati preko noći. Na tanjuru se trenutno nalaze dvije dijametralno suprotne vizije Amerike: radikalan zaokret prema novim i neistraženim teritorijima Bernieja Sandersa i povratak na doba stare slave, kada je “SAD imao dušu”, kako je to slikovito u svojoj kampanji opisao Biden. Glasačko tijelo te dvije suprotstavljene struje međusobno se, gotovo u potpunosti, isključuje. Postotak Demokrata koji je spreman glasati za “onog drugog” gotovo je zanemariv, a tome u prilog govori i činjenica da se oko Sandersa stvorio toliko čvrst krug simpatizera da neodoljivo podsjeća na kult ličnosti. S druge strane, Biden predstavlja “nešto poznato” i “ugodno”. Revolucionari i establišment narednih tjedana idu svom raspoloživom municijom po delegate u saveznim državama nakon “superutorka”. Oba tabora borit će se do posljednjeg daha. U zraku ostaje pitanje hoće li se situacija prelomiti već sljedećega mjeseca, kada bi Biden zahvaljujući pritisku establišmenta i eventualnom odustajanju Bloomberga mogao prijeći u vodstvo, ili će se neizvjesnost protezati sve do konvencije u srpnju.

4. Kraj Bloomberga i Warren

Donedavni favoriti, medijski mogul i senatorica iz Massachusettsa, noćas su završili svoju kampanju. Doduše, još uvijek neslužbeno. Na dan kada se raspoređivao najveći broj delegata oni su ostvarili katastrofalan rezultat kojeg u budućoj fazi predizbora ne mogu više nadoknaditi.

Pitanja koja ostaju u zraku su – kada će svoj poraz priznati sebi, a kada drugima te koga će podržati nakon što se povuku iz utrke.

Bloomberg bi, gotovo sigurno, trebao podržati Bidena. Zbog njega je, na kraju krajeva, i ušao u cijelu priču. Podrška Elizabeth Warren puno je neizvjesnija. Logika nalaže da bi ona kao kandidatkinja progresivne struje trebala podržati Bernieja Sandersa, s kojim dijeli većinu svojih ideja. No, ne smijemo pritom zaboraviti na činjenicu da Warren pripada demokratskom establišmentu. Ona je, za razliku od Sandersa, prije svega članica stranke, a članovi stranke nemaju slobodu zastupati interese koje ne odobrava njezino predsjedništvo. Činjenica da je ostala u utrci i tijekom “superutorka”, znajući da Biden dobiva momentum i da njezin ostanak u utakmici ozbiljno šteti Sandersu, moglo bi se interpretirati kao naputak Demokratske stranke da u foto-finišu našteti Bernieju. U tom kontekstu valja napomenuti i činjenicu da je Elizabeth Warren 2016. godine podržala Hillary Clinton, a ne Bernieja Sandersa, kao i činjenicu da je Biden noćas neočekivano trijumfirao u njezinoj saveznoj državi Massachusetts, unatoč tome što su sve relevantne predizborne ankete neuhvatljivu prednost davale Sandersu. Stranka je stranka, a establišment je ipak establišment. Podrška Bernieju Sandersu mimo Bidena bi, sasvim sigurno, ozbiljno naštetila njezinoj političkoj karijeri.

5. Sandersovi problemi

Američki Jug, osobito onaj na istoku SAD-a, Ahilova je peta Bernieja Sandersa. Njegov stožer pod hitno mora analizirati zašto njegove ideje ne rezoniraju u saveznim državama poput Alabame, Tennesseeja, Oklahome i Južne Karoline, zato što će se već sljedećeg tjedna održati izbori u Mississippiju i Missouriju čija demografska struktura nalikuje prethodno spomenutim državama. Berniejevi simpatizeri po društvenim mrežama dijele rezultate ispitivanja javnog mnijenja kojeg je provelo Sveučilište u Kaliforniji na uzorku od 40.000 ispitanika, prema kojem Sanders na nacionalnoj razini uvjerljivo ostvaruje bolji rezultat od Trumpa. No, zanimljivo je to što ispitivanje obuhvaća one Amerikance koji bi teoretski glasali, ali ne i one koji uistinu glasaju. Njegov birački korpus uvelike pripada američkoj radničkoj klasi koja tradicionalno najslabije sudjeluje na izborima . Podsjetimo, američki izbori uvijek se održavaju na utorak, tijekom radnog vremena, što brojnim ljudima komplicira svakodnevicu do te mjere da odustanu od sudjelovanja. Ako Sandersov stožer pod hitno ne pronađe formulu protiv ova dva problema, njegovu bi revoluciju u sljedećoj fazi predizbora mogao dočekati stakleni plafon.