Naime, Europa je od migrantske krize, dakle od 2015. godine, iskusila proces političke fragmentacije koji je razorio dotad još uvijek prevladavajući binarni sustav: pučani - socijalisti uz sufliranje liberala. Španjolska sada ima pet snažnih nacionalnih stranaka, u njemačkom ih je parlamentu najviše dosad, sedam, Slovenija ima peteročlanu koaliciju koja nema parlamentarnu većinu. Digresija: Hrvatska opet nije u skladu s europskim trendovima jer ima samo jednu respektabilnu stranku, HDZ. I gomilu zastupnika koji mijenjaju dresove ovisno o vremenskoj prognozi.
Ujedinjena Kraljevina je i na izvanrednim izborima za parlament 2017. godine ostala dvostranačkom: konzervativci i laburisti, dva moćna, navodno suprotstavljena pola. Osvojili su 579 od 650 zastupničkih mjesta.
No, već i početne parlamentarne rasprave o izlasku iz EU krajem prošle godine pokazale su da ta podjela više ne funkcionira. Inače bi premijerka Theresa May bez većih problema potvrdila Sporazum o izlasku u parlamentu i u petak 29. ožujka bi EU imala samo 27 članica. Na vidjelo su izašle duboke unutarstranačke podjele. I to ne samo među konzervativcima gdje je i ranije bilo jasno da postoji snažna struja koja se protivi Theresi May. Nego i među laburistima, gdje su zagovornici ostanka u EU jasno dali do znanja brexitovskom stranačkom lideru Jeremyju Corbynu da se ne slažu s njim.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?