Donji dom britanskog parlamenta vladi Borisa Johnsona zadao je tri udarca; preuzeo je kontrolu nad dnevnim redom parlamenta, usvojio zakonski prijedlog kojim se traži nova odgoda Brexita i uvjetovao raspisivanje prijevremenih izbora kraljičinim potpisom na Bennov zakonski prijedlog.
No, što to zapravo znači i koji su daljnji koraci?
Bennov zakonski prijedlog
U srijedu navečer usvojio se Zakonski prijedlog zastupnika Benna, s 329 glasa za i 300 glasa protiv. Njegova glavna zadaća je da se vladi Borisa Johnsona onemogući da 31. listopada iz Europske unije izađe bez sporazuma.
Prema odredbama koje su po hitnom postupku usvojili zastupnici Donjega doma, Boris Johnson mora do 19. listopada s Bruxellesom ispregovarati bolje uvjete od onih koje je već ispregovarala njegova prethodnica Theresa May. Ukoliko to ne učini, što nije pretjerano izgledno jer EU navodi da ne postoje pregovori s Londonom, Johnson je prema tom zakonu dužan od Bruxellesa tražiti novu odgodu Brexita, najvjerojatnije do 31. siječnja 2020. No, da bi nova odgoda bila važeća, treba je jednoglasno odobriti Europsko vijeće, zato što će u suprotnom Ujedinjena Kraljevina morati izaći iz EU bez sporazuma, ili u potpunosti odustati od Brexita kao ideje.
Tijekom glasanja o amandmanima na Bennov zakonski prijedlog, slučajno je bio usvojen i amandman zastupnika iz redova Laburista Stephena Kinnocka (inače supruga bivše danske premijerke Helle Thorning-Schmidt) kojim se Johnsonova vlada tijekom nove odgode Brexita obvezuje usvojiti Sporazum Therese May prvom prilikom. Unatoč tome što je amandman bio usvojen bez glasanja, on nema pravno obvezujuću funkciju.
Kraljičin pristanak
Da zakonski prijedlog (bill) postane zakon (law), trebaju ga najčešće jednostavnom većinom od 50 posto plus jedan glas usvojiti oba doma britanskog parlamenta. Nakon toga, premijer zakonski prijedlog nosi na potpis britanskom monarhu čime prijedlog postaje obvezujući zakon. Bennov zakonski prijedlog usvojen je u Donjem domu parlamenta, a trenutno se o njemu raspravlja u Domu lordova. Gornji dom je najavio da će zakonski prijedlog usvojiti do petka u 17 sati, čime će se osigurati dovoljno vremena da ga vlada Borisa Johnsona dostavi kraljici Elizabeti II na potpisivanje. Oporba je time ucijenila Borisa Johnsona i bez kraljičinog pristanka ne želi srušiti vladu i omogućiti prijevremene izbore zato što strahuje da će vlada pokušati opstruirati zakonodavni proces i ne odnijeti zakonski prijedlog kraljici. Britanski ustavni stručnjaci navode da se to dogodilo samo tri puta u višestoljetnoj povijesti demokracije.
Prijevremeni izbori
Glasanjem o preuzimanju kontrole dnevnoga reda u Donjem domu parlamenta, Boris Johnson izgubio je radnu većinu. S obzirom na to da trenutno nema podršku britanskog parlamenta, njegov legitimitet je upitan zbog čega mora prvom prilikom raspustiti vladu. Da bi raspustio vladu, proceduralno, potrebna mu je dvotrećinska većina zastupnika Donjega doma. Unatoč tome što opozicija želi pod svaku cijenu Johnsona maknuti iz Downing streeta, ne želi srušiti vladu u ovome trenutku zato što je svjesna da će tako Ujedinjena Kraljevina iz EU sigurno izaći bez sporazuma. Oporba je tako odlučila uvjetovati Johnsona čime je došlo do pat-pozicije između izvršne i zakonodavne vlasti. Premijer mora Bennov zakonski prijedlog odnijeti na potpisivanje kraljici i opozicija će tek nakon što kraljica potpiše zakon (čime on postaje obvezujući), srušiti Johnsonovu vladu i omogućiti mu da na novim izborima ojača svoju vlast. Johnsonova desna ruka, ministar Jacob Reese-Mogg, danas je na sjednici potvrdio da se parlament neće suspendirati dok kraljica ne potpiše sve zakonske prijedloge, čime je vlada de facto priznala poraz. No, britanski mediji svejedno upozoravaju da Johnsonov moralno dubiozan politički strateg Dominic Cummings neumorno traži način da se vlada raspusti neovisno o opoziciji, čime bi se Bennov zakonski prijedlog mogao 'izgubiti' na putu do Buckinghamske palače.
Predizborne ankete trenutno daju prednost od 10 postotnih poena Konzervativnoj stranci Borisa Johnsona u odnosu na Laburiste Jeremyja Corbyna.
Suspenzija (prorogacija) parlamenta
Najšokantniji potez novog premijera Borisa Johnsona bila je najava da će suspendirati rad parlamenta u ključnome trenutku uoči Brexita. Iako je vlada neumorno tvrdila da je riječ o standardnoj proceduri, što u neku ruku i je istina, okolnosti govore u prilog zaključku da je Johnson želio spriječiti parlament da mu blokira Brexit bez sporazuma; upravo ono što je Donji dom u posljednjim trenucima aktualnog zasjedanja i uspio učiniti. Iako se suspenzija parlamenta redovito koristi gotovo jednom godišnje, nikada u povijesti britanske demokracije parlament nije bio suspendiran na period od pet tjedana. Mediji navode da je u javnost iscurila informacija da je premijer odluku o prorogaciji parlamenta donio još 15. kolovoza, ali da ju je najavio samo najbližim i najodanijim suradnicima jer je znao da će biti neviđeno kontroverzna.
Kraljevski govor
Službeni početak novog zasjedanja parlamenta u kojem britanski monarh (u ovom slučaju kraljica Elizabeta II) u govoru sažme prioritete vlade aktualnog premijera.
Brexit bez sporazuma
Unatoč tome što među torijevcima postoje renomirani zagovornici te metode izlaska koji javnost uvjeravaju 'da nema razloga za brigu', gotovo svi ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi takav scenarij uistinu bio katastrofičan. Financijski stručnjaci upozoravaju da će preko noći funta pasti na rekordno niske razine te da će istovremeno doći i do nestašice hrane, ljekova i medicinskih potrepština. Ukoliko Ujedininjena Kraljevina ne dogovori uvjete rastanka od EU, 1. studenog će preko noći implementirati trgovinske uvjete Svjetske trgovinske organizacije, zbog čega će se stvarati neviđene gužve na graničnim prijelazima. Situaciju dodatno pogoršava spoznaja da je Ujedinjena Kraljevina otok, tako da se najveće posljedice takvog scenarija očekuju u britanskim lukama poput Dovera i Liverpoola. Još uvijek se ne može predvidjeti ni koja će prava u tom slučaju uživati britanski građani u EU te europski građani u Velikoj Britaniji, zato što će se preko noći ukinuti sloboda kretanja. Dok stručnjaci, s jedne strane, svoja upozorenja potkrepljuju dokazima i brojkama, zagovornici Brexita bez sporazuma još nisu pronašli niti jedno objektivno objašnjenje kojim bi odagnali bojazan od katastrofe, već se u svojim argumentima oslanjanju na ideju da su nekoć bili kolonijalna sila. Najveća opasnost, osim destabilizacije svjetske ekonomije, pitanje je prirode graničnog prijelaza u Sjevernoj Irskoj.
Sporazum o Brexitu
Nacrt sporazuma kojim se definira prijelazno razdoblje za izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije. Nakon višemjesečnih pregovora i brojnih ostavki u vladi premijerke May, sporazum je predstavljen 18. studenog 2018. godine, a podržalo ga je svih 27 preostalih članica EU tijekom summita Europskog vijeća. Zastupnicima nacrt sporazuma nije prihvatljiv iz različitih razloga; sjevernoircima nije prihvatljiv zbog 'backstopa', laburisti smatraju da ne zadovoljava njihovih šest kriterija, Škotima ne odgovaraju ribolovne regulative, a 'tvrdi' torijevci smatraju da je sporazum 'premlak' te da su napravljeni preveliki ustupci Bruxellesu nauštrb nacionalnih interesa Kraljevine.
Unatoč tome što je Juncker ponudio dodatne pravne garancije za svakako najsporniji dio sporazuma, irski zaštitni mehanizam, zastupnici Donjeg doma parlamenta odlučno su ga odbili u tri glasanja.
Irski zaštitni mehanizam
Poznatiji kao 'irski backstop', podigao je mnogo prašine posljednjih mjeseci, a oko tog su se prijedloga lomila mnoga koplja. I u ovome trenutku, pitanje prirode irske granice nakon Brexita ostaje ključno, koje bi u konačnici moglo odlučiti kako će i kada London napustiti EU.
Ujedinjena Kraljevina sastoji se od četiri entiteta; Engleske, Walesa, Škotske i Sjeverne Irske. Dok se Engleska, Wales i Škotska nalaze na istom otoku koji se zove Velika Britanija, Sjeverna Irska od njih je odvojena morem, a jedinu kopnenu granicu dijeli s Republikom Irskom na jugu. Dok su Republika Irska i Ujedinjena Kraljevina bili dio Europske unije, među njima nije bio nužan granični prijelaz. Međutim, nakon što London 29. ožujka napusti Uniju, postavlja se pitanje kako će se urediti granični prijelaz, koji ima povijesnu važnost zbog brojnih sukoba između katolika i protestanana na sjeveru otoka. Sigurnosni stručnjaci i renomirani političari već mjesecima upozoravaju da bi uspostavljanje 'tvrde' granice u Irskoj ponovno potaknulo sukobe koji su uspješno okončani 1999. godine.
Upravo zato, Europska unija i britanska vlada neumorno pokušavaju pronaći rješenje za pitanje irske granice, a zaštitni mehanizam iskristalizirao se kao jedina realna opcija. Zbog njega, nakon Brexita neće biti uspostavljena granica na Irskom otoku, čime bi se spriječili sukobi, ali bi njime Sjeverna Irska de facto jedina ostala u carinskoj uniji s EU.
Iako je to trenutno jedino rješenje za vrlo kompleksan i osjetljiv problem, niti jedna strana nije zadovoljna tim prijedlogom. Britanci smatraju da taj prijedlog predstavlja svojevrsnu 'aneksiju' britanskog teritorija, Irci se osjećaju napušteno, dok Škoti upozoravaju da za njih nije prihvatljivo da se Ircima omogući ostanak u Uniji, a da se ista opcija ne ponudi i drugim britanskim teritorijima, osobito Škotskoj koja je većinski glasovala za ostanak u EU. Situaciju dodatno komplicira i činjenica da je sjevernoirska desničarska stranka DUP koalicijski partner Borisa Johnsona te da je glatko odbila usvojiti bilo kakav sporazum u kojem Sjeverna Irska ima drugačiji status od ostatka Ujedinjene Kraljevine.
Juncker je odobrio stavku da London može jednostrano odustati od implementacije zaštitnog mehanizma ako pronađe bolje rješenje, no još uvijek nije sigurno hoće li to biti dosta da uvjeri britanske zakonodavce za usvoje Sporazum o Brexitu.