Ekskluzivno Nacrt Zagrebačke Deklaracije za summit EU-Zapadni Balkan "EU obećava veću pomoć regiji ali ne spominje članstvo niti proširenje"

Iz teksta Deklaracije koja će biti usvojena na virtualnom “Zagrebačkom summitu“ vidljivo je kako je EU teško podnijela kritike da ne pomaže regiji, a da drugi pomažu više. U EU osjećaju da se pomoć drugih (Kina, Rusija) više cijeni i daje joj se više značaja. EU naglašava kako pomoć u suočavanju s pandemijom uključuje zajedničku javnu nabavu, neograničenu trgovinsku razmjenu zaštitne opreme, osiguranje kretanja robe preko zelenih traka koje povezuju EU i Zapadni Balkan, opskrbu od strane EU materijalom za testiranje virusa i suradnju s relevantnim zdravstvenim ustanovama.

“Činjenica da ova potpora i suradnja ide znatno iznad onoga što je bilo koji drugi partner pružio regiji zaslužuje javno priznanje", stoji u Deklaraciji. Najočitiji promjer kako se pomoć EU omalovažava je spomenuo u raspravi u Europskom parlamentu Visoki predstavnik Josep Borrell kada je govorio o plakatima u Beogradu kojima se zahvaljuju kineskom predsjedniku a nigdje nema primjera zahvale Europskoj uniji.

U daljnjem tekstu Deklaracije se manje-više spominju slične poruke koje EU upućuje već godinama. Naglašava se spremnost za jače povezivanje, porast potpore.

“EU je odlučna dalje pojačati svoj angažman na svim razinama u potpori političkoj, socijalnoj i ekonomskoj transformaciji regije i pozdravlja obećanje partnera sa Zapadnog Balkana za očuvanje europskih vrijednosti i načela, te odlučnu provedbu neophodnih reformi. Povećana pomoć EU bit će vezana uz opipljiv napredak u vladavini prava i socio-ekonomskim reformama, kao i prianjanje uz europske vrijednosti, pravila i standarde“, stajat će u Deklaraciji.

EU će ponoviti i poruku da se prioritet mora dati:

• vladavini prava
• demokratizaciji
• borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije
• spolnoj jednakosti
• zaštiti prava manjinskih skupina.

Ovo se mora imati na umu i tijekom poduzimanja mjera za suočavanje s pandemijom upozorava EU.

I ovom će se Deklaracijom naglasiti potreba regionalne suradnje i rješenje bilateralnih sporova. Suradnja između EU i Zapadnog Balkana će se pojačati i u reakciji na hibridne aktivnosti i dezinformacije koje dolaze iz trećih država kojima je, kako stoji u Deklaraciji, “cilj podrivati europsku perspektivu regije“.

Zanimljivo je da je raniji nacrt deklaracije spominjao poziv EU partnerima za “potpuno usklađivanje“ s pozicijama EU u vanjskoj politici, posebno kada se radi o ključnim zajedničkim interesima. U novom se nacrtu spominje poziv partnerima za “napredak prema potpunom usklađivanju“. To je očit ustupak Srbiji koja, uz BiH, jedina ne podržava stavove EU kad je riječ o vanjskoj politici pogotovo kada se radi o odnosima s Rusijom, Kinom ali i nekim drugim državama. Druge države regije podržavaju sve, ili gotovo sve stavove EU u vanjskoj politici.

Deklaracija je zajednička i s njom se moraju složiti i lideri država Zapadnog Balkana. U tekstu se namjerno ne spominju države već samo partneri iz regije što je kompromis zbog sudjelovanja Kosova koju kao državu ne priznaju Srbija i BiH te 5 država članica Europske unije.

Na Zagrebačkom summitu 2000. godine otvorena je perspektiva integracije u EU za države regije. Hrvatska je jedina koja je uspjela zaokružiti cijeli ciklus od Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju do punopravnog članstva. Crna Gora i Srbije pregovaraju o članstvu, Albanija i Sjeverna Makedonija imaju status kandidata i tek su sada dobile odluke o otvaranju pregovora ali bez datuma. Makedonija je 2000. godine na tom putu bila ispred Hrvatske. BiH je predala zahtjev za članstvo ali nema niti status kandidata niti pozitivno mišljenje Europske komisije. Kosovo nije priznato od 5 država članica i nije još apliciralo za članstvo u EU.