Ekstremni desničari postali su druga prijetnja po sigurnost u Njemačkoj

Njemački Savezni ured za borbu protiv kriminala (BKA) trenutno procjenjuje da su 43 osobe iz ekstremno desnog miljea opasne i spremne za izvršenje napada, no smatra da bi ova brojka mogla biti i puno veća.
Brza reakcija snaga sigurnosti nije upitna: sada je ključna prevencija
 Arnd Wiegmann / REUTERS

“Mi već neko vrijeme promatramo porast broja kaznenih djela s ekstremno desnom pozadinom“, rekao je direktor BKA-a Holger Muench. Vijest dobiva novu težinu ako se uzme u obzir informacija da se krajem 2016. procjenjivalo da postoje 22 osobe za koje se smatra da bi mogle izvršiti terorističke napade s radikalno desnom pozadinom. Ured za zaštitu ustavnog poretka bilježi 12.700 pripadnika ekstremno desne scene koji su spremni na nasilje.

"Ekstremno desna kaznena djela su opasnost po našu demokraciju. Situacija je ozbiljna", rekao je Muench nepunih tjedan dana nakon što je u istočnonjemačkom gradu Halleu pripadnik ekstremne desnice ubio dvoje i ozlijedio devet osoba te je pokušao počiniti pokolj u sinagogi. Muench je zatražio veće ovlasti istražnih organa koje bi uključile i mogućnost online pretresa. "Mi moramo potencijalne počinitelje i mreže desničara otkriti pravovremeno i ustrajno goniti autore radikalno desnih sadržaja na internetu", rekao je Muench. Kao cilj napada ekstremne desnice se navode "stranci, Židovi, politički protivnici i političari koji se zalažu za liberalnu izbjegličku politiku". U lipnju je u Donjoj Saskoj ubijen lokalni demokršćanski političar koji je otvoreno branio izbjegličku politiku Angele Merkel. Osumnjičeni za ubojstvo je pripadnik neonacističke scene.

"Prema podacima policije krajem rujna 688 pripadnika islamističke scene zbog opasnosti izvođenja napada nalazi se pod prismotrom, što je osjetno manje nego još u ožujku ove godine, kada je praćeno 748 islamista", objavilo je njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova. Kad se tomu doda očekivani priljev boraca koji su bili u redovima terorističke skupina Islamska država, prijetnja je i dalje visoka.

No, mjere koje se poduzimaju protiv terorista koji se lažno pozivaju na islam su na snazi. Problem su upravo desničarski (primarno, a sekundarno i ljevičarski iako u posljednje vrijeme nije bilo njihovih akcija) ekstremisti koje treba konačno početi zvati pravim imenom: teroristi. U SAD-u je od 2001. godine više ljudi poginulo od ruke bjelačkih suprematista nego od islamskih terorista. U Europi se dovoljno samo sjetiti norveškog masovnog ubojice (ime mu nećemo spominjati jer je to upravo bio jedan od ciljeva njihovih zločina). Da ne spominjemo njemačke teroriste koji pale izbjegličke centre.

Potrebno je također shvatiti da je desni ekstremizam postao globalnom prijetnjom. Napadač s Novog Zelanda i iz El Pasa u SAD-u dijele iste stavove. I, što je posebno interesantno, koriste sredstva i mehanizme koji su upravo islamskom terorizmu omogućili da se pretvori o svjetski fenomen. Europa, SAD i druge zemlje demokratskog svijeta moraju shvatiti da su izvori ove prijetnje u politici i društvenim stavovima: drugi i drukčiji - rodno (pa se žene smije silovati), rasno (pa su crnci manje vrijedni), religijski (pa su svi muslimani opasni) i na bilo koji drugi način - su prijetnja “našoj tradiciji” (za one koji smatraju da je mađarski premijer Viktor Orban pozitivac). I zato desne (i lijeve) ekstremiste treba nazivati i tretirati kao teroriste. Treba slušati Holgera Muencha.

Što je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer odmah i napravio. Sazvao je ministre unutarnjih poslova svih 16 saveznih država s kojima je napravio plan u 10 točaka za borbu protiv ekstremizma.

  1. Identificirati mreže i pojedince: važna je koordinacija na saveznoj i razini država u izgradnji strategije za motrenje mogućih ćelija online i offline
  2. Proširiti suradnju: policija i obavještajne službe moraju još bliskije surađivati i dijeliti informacije
  3. Zaštititi sinagoge: potrebna je suradnja sa židovskom zajednicom
  4. Iskoristiti mogućnost zabrane udruga: odnosi se na udruge čija filozofija i/ili djelovanje je protivno njemačkom zakonu
  5. Zabraniti ekstremističke skupove: identificirati okupljanja koja su uistinu prikriveni skupovi radikalne i antisemitske desnice
  6. Fleksibilizirati zakone: pravnu regulativu prilagoditi nadzoru i razotkrivanju ekstremističke komunikacije
  7. Osigurati adekvatne resurse: savezna i državne vlade moraju alocirati dostatna sredstva snagama provedbe zakona
  8. Ubrzati procese: istrage antisemitskih zločina treba provesti što je brže moguće
  9. Ciljana prevencija: Pokrenuti programe deradikalizacije
  10. Bez ekstremizma u javnim službama: identificirati članove radikalno desnih skupina u vladinim agencijama, obavještajnoj službi, vojsci i snagama provedbe zakona

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 11:30