Erdoganova Pirova pobjeda: na lokalnim izborima osvojio većinu, ali nakon 25 godina izgubio je Anakaru, Istanbul i većinu gradova

“Stranka pravde i napretka (AK) opet je odnijela pobjedu”, poručio je građanima Turske nakon prvih neslužbenih rezultata lokalnih izbora predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegova supruga Emina na balkonu stranačkog sjedišta u Ankari
 Umit Bektas / REUTERS

Bez trijumfalizma. Jer mu nije bilo mjesta. Činjenica je da je AK, zajedno s nacionalistima iz stranke MHP osvojila 51,62 posto glasova: AK 44,31%, a MHP 7,31%. I da je opozicijska koalicija republikanaca CHP i nove stranke Iyi osvojila 37,56 posto glasova: CHP 30,11%, a Iyi 7,45 posto. No, AK je izgubila Ankaru. Glavni grad. I to čisto: kaddidat CHP je osvojio 50,91 posto, a Erdoganov kandidat 47,10 posto. AK je izgubio kontrolu nad Ankarom nakon 25 godina.

Prije pet godina na lokalnim je izbora utrka u glavnom gradu Turske također bila tijesna, ali je AK na kraju pobijedio. Sada se situacija izokrenula. CHP pobjeđuje.

Još su teži udarac za Erdogana rezultati iz Istanbula. Nakon pomnog prebrojavanja na kraju je doslovce za dlaku pobijedio kandidat opozcije: Ekrem Imamoglu je osvojio 48,79% glasova, a Binali Yildirim, bivši turski premijer i Erdoganova uzdanica 48,51 posto. Tijesan, ali utoliko još teži poraz.

Erdogan je karijeru počeo kao gradonačelnik tog megalopolisa na dva kontinenta i ostao zapamćen kao dobar čelnik. Kad mu se radilo o glavi, za vrijeme puča u srpnju 2016. godine, nije iz crnomorskog odmarališta otišao u Ankaru, gdje mu je bio ured, nego u Istanbul. U kojem, kao div Antej od majke Zemlje, crpi svoju snagu.

Erdogan je u nastavku svog prvog obraćanja građanima rekao kako će stranka prihvatiti da je “osvojila srca ljudi na mjestima na kojima smo pobijedili, ali i da nismo bili uspješni na mjestima gdje smo izgubili i u skladu s time ćemo odlučiti o planu djelovanja”, rekao je. Što se tumači kao odluka da će priznati rezultate izbora. A zatim naglasio da su novi izbori u Turskoj tek u lipnju 2023. godine te da će vlada do tada “pažljivo provoditi snažan ekonomski program bez kompromisa s pravilima slobodnog tržišta”.

Dakle, Turska će nastaviti s ekonomskom politikom koja je zemlju dva puta u proteklih godinu dana dovela u velike probleme zbog pada vrijednosti nacionalne valute, lire. Što je jako loša vijest prije svega za Tursku i njezine građane (što oni o tome misle već su pokazali kupujući dolare i jačajući svoje devizne račune ne nužno u Turskoj), ali i za europska i globalna tržišta. Ova geoekonomska činjenica imat će svakako i geopolitički utjecaj jer bi mogla potaknuti Erdogana na još oštriji stav prema Kurdima (u svom ih je govoru opet optužio za terorizam, generalno) i na djelovanje u Siriji. Da ne spominjemo mogućnost novog otvaranja puta migrantima prema Europi.

Da situacija bude još gora, pokazalo se da je Erdogan izgubio i ostale veće gradove: Adanu, Antaliju, Mersin, Izmir. Pa je tako i Turska postala zemlja duboke podjele gdje gradovi glasaju za opoziciju, a ruralna područja za Erdoganovu stranku. No, turski je predsjednik svjesno igrao na polarizaciju zemlje nakon što na izborima u lipnju 2015. godine AK nije osvojila većinu. Posljedice se vide.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. travanj 2024 03:54