Hrvatska može računati na 10 milijardi eura iz Fonda za pomoć. Od toga bi 7 milijardi bilo bespovratno.

U ovoj je fazi za Hrvatsku najvažnije: u Fondu za oporavak (Sljedeće generacije EU) za Hrvatsku je napravljena primarna alokacija sredstava u iznosu od 10 milijardi eura.

Od toga bi 7 milijardi bilo u obliku bespovratne pomoći, dok bi nešto manje od tri milijarde bilo u formi vrlo povoljnih zajmova.

Osim Fonda za oporavak, koji će poslužiti kao svojevrsni aneks budućeg proračuna EU, von der Leyen je danas ponudila i kompromisno rješenje za novi Višegodišnji financijski okvir, tj. proračun Unije za narednih sedam godina.

Dvije 'magične brojke' koje je cijela Europa nestrpljivo čekala proteklih dana svele su se na 750 milijardi eura i 1,85 bilijuna (tisuću milijardi) eura. Potonje bi, prema Europskoj komisiji, trebala biti vrijednost novog proračuna EU; prvog bez Ujedinjene Kraljevine. Prvi iznos, isti koji se samo nekoliko sati prije i neslužbeno doznao, odnosi se na Fond za oporavak EU.

Kao što se i očekivalo, von der Leyen je pozvala na reformu financijskog sustava EU kako bi se Uniji privremeno omogućilo da iskoristi svoj snažan kreditni rejting kako bi na svjetskom tržištu kapitala pozajmila 750 milijardi eura za oporavak svojih članica. Objasnila je da će se taj paket kanalizirati putem programa EU te da će se pozajmljeni novac vratiti putem budućih Višegodišnjih proračuna, specificiravši pritom da se neće vratiti prije 2028., ali ni kasnije od 2058.

Kako bi što hitnije omogućila korištenje 11,5 milijardi eura koji su trenutno dostupni u sklopu važećeg Višegodišnjeg financijskog okvira za 2014.-2020., šefica Komisije predlaže njegov rebalans.

Novac koji će se prikupiti za financiranje troškova 'Sljedeće generacije EU', kako je Komisija svoj prijedlog nazvala, bit će investiran u tri stupa s ciljem poticanja investicija i ekonomske reforme država članica, poticanja privatnih investicija te investiranja u lekcije koje su naučene tijekom krize.

Za potrebe zelene i digitalne tranzicije, ali i veće otpornosti nacionalnih ekonomija, Komisija predlaže iznos od 560 milijardi eura. U tom će smislu 310 milijardi članicama biti dostupno kao bespovratna sredstva, dok će 250 milijardi nuditi kao povoljan kredit. Taj će stup biti dostupan svim državama članicama, ali će prioritet biti dan onim zemljama i regijama koje su osjetile najveći udarac tijekom pandemije. Novom inicijativom REACT-EU osigurat će se 55 milijardi eura za potrebe mladih koji su proteklih mjeseci izgubili svoja radna mjesta. Članicama će se na raspolaganje staviti 40 milijardi eura za tranziciju prema klimatskoj neutralnosti, ali i 15 milijardi za jačanje poljoprivrede.

Putem instrumenta za solventnost mobilizirat će se sredstva privatnih investitora za hitnu intervenciju u europske kompanije, sektore i regije koje je najviše pogodio koronavirus. Očekuje se da će instrument početi poslovati do kraja 2020. godine, a njegov će proračun biti 31 milijardi eura. Komisija vjeruje da će se tom investicijom 'otključati' novih 300 milijardi. Isto se planira učiniti i s fondom InvestEU.

Novi zdravstveni program EU4Health trebao bi ojačati javno zdravstvo na razini Unije, i biti spreman na buduće ugroze te vrste. Njegov će proračun biti 9,4 milijardi eura, dok će se 2 milijuna osigurati za potrebe fonda RescEU kojim EU štiti društveni sektor. Putem fonda Horizon Europe istraživanju i razvoju država članica omogućit će se korištenje 94,4 milijardi eura, dok će se 16,5 milijardi namijeniti za diplomaciju EU.

„Koronavirus je šokirao cijeli svijet, pa tako i Europu, te je do krajnjih granica testirao spremnost zdravstvenog i socijalnog sustava naših zemalja. Novi bi proračun trebao poslužiti kao svojevrsna investicija u budućnost europskog projekta“ izjavila je šefica Komisije, koja se Parlamentu EU obratila uz podršku cijelog Vijeća povjerenika među kojima je bila i naša Dubravka Šuica.

Von der Leyen smatra da bi se njezin prijedlog proračuna na stolu Europskoga vijeća trebao naći već u srpnju, kako bi se što prije usuglasila stajališta država članica koje ga moraju jednoglasno usvojiti da on bude važeći.

Što to zapravo znači?

Proračunski prijedlog Europske komisije predstavlja svojevrstan kompromis između strategije Pariza i Berlina te zahtjeva tzv. 'štedljivih članica', koje su jasno dale do znanja da je za njih ulazak u zajednički dug EU apsolutno neprihvatljiv. Ta se stavka nalazi u današnjem prijedlogu Komisije, a čak nije ni sakrivena iza spretno osmišljenog diplomatskog rječnika. U kuloarima 'europskog balona' u Bruxellesu sve se glasnije špekulira da su 'štedljivice' spremne popustiti po pitanju zajedničkog zaduživanja, uz uvjet da se sredstva članicama alociraju u zamjenu za jasno definirane reforme. Na tom je tragu i nedavna izjava švedske ministrice vanjskih poslova Ann Linde koja je kazala da "prijedlog Komisije otvara prostor za dijalog između štedljivih država i njemačko-francuskog prijedloga".

Za kraj treba naglasiti da je za donošenje proračuna EU potrebna i suglasnost Europskog parlamenta. Von der Leyen, sasvim sigurno ciljano, u današnjem izlaganju nije specificirala postotak BND-a oko kojeg se proteklih mjeseci vode neumorne rasprave.

Još uvijek je prerano procijeniti imamo li pred sobom novi proračun EU, ili barem njegovu prvu verziju, ali jedno je sigurno; ovo je prvi pozitivan korak prema dogovoru.