Hrvatska u Schengen kad prihvati arbitražni sporazum

Autor:

25.09.2019.

Ljubljana (Slovenija), 120717.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic boravio je u radnom posjetu Republici Sloveniji, na poziv predsjednika Vlade Republike Slovenije Mire Cerara.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic i Miro Cerar nakon konferencije za medije u Vladi Republike Slovenije.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev

Susret Mire Cerara (u sredini) i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića

U slovenskom je interesu da Hrvatska uđe u Schegenski prostor, rekao je u New Yorku ministar vanjskih poslova naše sjeverne susjede Miro Cerar, a prenosi sta.

No, kao i u svakoj tako eksplicitnoj političkoj izjavi postoji neko ali. Koje u ovom slučaju glasi: "Ali tek nakon što ostvari puno poštivanje svih demokratskih i pravnih standarda na kojima se temelji Europska unija". Tako je Cerar reagirao na informacije da će Hrvatska 16. listopada dobiti zeleno svjetlo Europske komisije za ulazak u prostor Schengenskog sporazuma koji podrazumijeva ukidanje unutarnjih granica.

Šef slovenske diplomacije tvrdi da njegova zemlja snažno podupire proširenje Schengenskog prostora. To je naime u izravnom slovneskom interesu jer se u tom slučaju schengenska granica seli dalje na istok čime bi se Slovenija lišila obveze kontrole Schengenskog prostora.

Ali, navodi Cerar: "Vladavina prava jedan je od ključnih standarda koji moraju poštivati države koje kane ući u Schengen. A to uključuje poštivanje i provedbu međunarodnih sporazuma i odluka međunarodnih sudišta". 

Prevedeno, Hrvatska će u Schengen kad prihvati odluku ad hoc Arbitražnog suda za granicu sa Slovenijom. Taj je Sud, prema odluci Hrvatskog Sabora, u svom radu dubinski kompromitiran nedozoljenim kontaktima slovenske agentice za rad suda i slovenskog suca. Nakon što su vijesti o tim kontaktima izašle u javnosti, Hrvatska je istupila iz arbitražnog procesa, ali je Sud nastavio svoj rad nakon što je izmijenio sastav sudaca. U konačnici Sud nije u sastavu imao hrvatskog suca.

Odluka Suda je donesena u doba kad je premijer bio Miro Cerar koji nije uspio privoliti Hrvatsku da prihvati razgraničenje. Hrvatska i dalje smatra da se granica može riješiti bilateralnim dogovorom. Cerarova vlada je stoga pokrenula tužbu protiv Hrvatske središnjem sudu EU.

Situacija na slovenskoj sceni je posebno interesantna: stranke vladajuće koalicije (kako sadašnje, tako i one u doba donošenja Arbitražne presude) smatraju da sudsku odluku treba implementirati. No, najveća opozicijska stranka SDS koju vodi Janez Janša smatra da je presuda protivna slovenskim interesima te zagovara bilateralne pregovore.

Ljubljanski dnevni list Delo pak upozorava da će hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak na sastanku s Jean-Claude Junckerom, predsjednikom Europske komisije, lobirati da Hrvatska dobije potvrdu u tehničkoj pripravljenosti za ulazak u Schengen. Ljubljana je u strahu budući da smatra da je Juncker na hrvatskoj strani zbog dobrih odnosa s premijerom Plenkovićem.

No, kako bilo da bilo, Hrvatska u Schengen neće moći ući barem joj godinu dana. Naime, tijekom finskog predsjedanja neće biti dovoljno vremena za raspravu o toj temi, a zatim slijedi hrvatsko predsjedanje tijekom kojeg Zagreb ne smije stavljati tu temu na dnevni red. U drugoj polovici 2020. godine predsjedat će Njemačka.

No, Berlin se i dalje protivi ulasku Bugarske i Rumunjske u Schengen pa je teško da očekivati da bi Hrvatska mogla ući mimo te dvije države. Iako ni to nije nemoguće, ali bi predstavljalo izuzetno veliko iznenađenje. Ključni hrvatski problem je duga granica s BiH, a dijelom i neriješena granična pitanja sa susjedima: BiH, Srbija i Crna Gora.

Hina prenosi: Kako tvrdi slovenska komercijalna tv postaja POP-TV, hrvatska je vlada očekivala da bi pitanje ispunjavanje tehničkih uvjeta za ulazak u Schengen Komisija koju vodi Jean-Claude Juncker mogla imati na dnevnom redu već 2. listopada, ali se uvrštavanju te točke usprotivila slovenska povjerenica Violeta Bulc, ali navodno i potpredsjednik Komisije Frans Timmermans. Ukoliko bi te informacije bile točne to bi predstavljalo ozbiljan problem za Komisiju i posebno povjerenicu Bulc: u takvim bi se odlukama ona trebama izuzeti od izjašnjavanja.