Istina o ubojstvu Jana Kuciaka biti će test za slovačke predsjedničke izbore i demokraciju u EU

Autor:

  • Karla Juničić

15.03.2019.

Demonstrators attend a protest called
Radovan Stoklasa / REUTERS

Prosvjed reakcije na ubojstvo slovačkog istraživačkog novinara Jana Kuciaka u Bratislavi

Nakon godine dana neumornog traženja ubojice slovačkog novinara Jana Kuciaka, slučaj se napokon privodi kraju. Slovački poduzetnik Marian Kočner proglašen je krivim za ubojstvo koje je potreslo Slovačku.

Marian Kočner je optužen za povezanost u naručivanju ubojstva istraživačkog novinara i njegove zaručnice  Martine Kušnírove u njihovoj privatnoj kući u veljači 2018. godine.

- Razlog za ubojstvo je bio novinarski posao žrtve – rekao je anonimno jedan od tužitelja na suđenju.

Odvjetnik obitelji Kuciak, Daniel Lipsic je nazvao vijesti 'značajnim olakšanjem'.

Jan Kuciak je u vrijeme svog ubojstva istraživao i pisao u suradnji sa slovačkim medijem Aktuality i Projektu izvještavanja o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP) u Sarajevu o Kočneru. Njegov tekst koji je istraživao 12 mjeseci je objavljen posthumno, a sadržavao je šokantne informacije o povezanosti slovačkih političara s talijanskom mafijom Ndragheta.

Kočner koji je u svom posjedu imao veliki broj poslovnih investicija i tvrtki je u konačnosti proglašen krivim za 'naručivanje ubojstva' u suradnji četiri osobe koje su u njemu sudjelovale. Policija je u lipnju zbog sumnje na financijsku prijevaru privela multimilijunaša, a on se od tada nalazi u pritvoru.

Peter Bardy, glavni urednik Kuciaka na internetskoj stranici aktuality.sk, tvrdio je da je u rujnu 2017. Kočner telefonski prijetio Kuciaku. Lokalni mediji su izvjestili da je osumnjičena Alena Zs platila oko 70.000 eura za Kuciakovo ubojstvo, a posao je obavio 21. veljače nekadašnji policijski službenik Tomas Sz. Slovački tužitelji su optužili još dva osumnjičenika – vozača i posrednika u ubojstvu.

Pritom, Alena Zs je radila kao prevoditeljica za Kočnera, za kojeg se vjeruje da ima veze s članovima stranke Roberta Fica Smer-SD-a.

-Nije isključeno da će daljnji pojedinci biti optuženi za sudjelovanje u ubojstvu - izjavio je u četvrtak posebni tužitelj.

Borba za pravdu

Ubojstvo Jana Kuciaka izazvalo je oštre reakcije u cijeloj zemlji jer je to ujedno prema podacima međunarodnog Odbora za zaštitu novinara (CPJ) bilo prvo ubojstvo novinara u povijesti Slovačke. Deseci tisuća ljudi su izašli na ulice kako bi prosvjedovali protiv korupcije i prijetnji slobode medija, stavivši pritisak na tadašnjeg premijera Roberta Fica koji je bio prisiljen podnijeti ostavku.

U znak prve godišnjice Kuciakove smrti oko 30.000 ljudi je marširao u Bratislavi 25. veljače, a tisuće drugih se okupilo diljem slovačke pozivajući na promjene. Vijest o Kočneru je stigla samo dva dana prije predsjedničkih izbora u Slovačkoj, a analitičari smatraju kako bi cijeli proces moglo utjecati na izorne rezultate.

Glasanje će se smatrati i presudnim testom za vladajuću populističku stranku Smer-SD čiji je čelnik i dalje Robert Fico.

Zuzana Čaputová jedna od glavnih kandidatkinja za predsjednicu Slovačke i velika kritičarka vlade sudjelovala je u demonstracijama. Trenutno Čaputová ima velike izglede postati prva predsjednica u povijesti Slovačke predstavljajući simbol promjene.

- Ljudi pozivaju na promjenu – rekla je Čaputová za AFP uoči prvog kruga izbora 16. ožujka.

Njen glavni suparnik u izborima je Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije koji ima potporu Smer-SD-a.

Novinari i javnost su trenutno zabrinuti i nesigurni sa situacijom u zemlji. Komentirajući situaciju u zemlji jedna od Kuciakovih kolegica je izjavila da je ubojstvo novinara bio test za slovačko društvo.

- To je prekretnica koja je definirati jesmo li na putu prema europskoj demokraciji ili srljamo u autoritarizam – rekla je Eva Kubánlová.

Prema podacima Reportera bez granica (RSF) za 2018. godinu Slovačka je pala za deset mjesta prema indeksu slobode medija u svijetu. Prema tom indeksu je rangirana 27 po redu od 180 zemalja.

Prema podacima CPJ-a od 1992. godine do 2017. godine najviše novinara je ubijeno u Francuskoj, njih devet. Iznenađujući podatak je da se Hrvatska nalazi na drugom mjestu po broju ubijenih novinara sa njih četiri. Među njima su reporteri stradali tijekom rata te se možemo podsjetiti ubojstva Ive Pukanića, vlasnika i urednika zagrebačkog političkog tjednika Nacional i Nike Franjića, direktora marketinga u listopadu 2008. godine.

Mnogi politički stručnjaci i borci za ljudska prava upozoravaju da je sigurnost novinara u zemljama Europske unije jedan od osnovnih stupova demokratskog društva.