Italija je, zajedno sa Španjolskom i Francuskom, odbila podržati usvajanje nacrta zajedničkih zaključaka Vijeća Evropske unije nakon njegova sastanka stalnih predstavnika članicâ u Bruxellesu u videokonferenciji s državnim odnosno vladinim poglavarima.
Iako je prihvaćena većina talijanskih zahtjeva, iako je izbačen svaki poziv na Evropski mehanizam stabilnosti (MSE, fond za spašavanje ekonomski posrnulih članica eurske zone), Italija nije zadovoljna ni brzinom ni opsegom planiranog odgovora Unije na izazov krize uslijed pandemije koronavirusa Covid-19. Zbog toga Italija daje rok od 10 dana za dogovor o mjerama, nakon čega Italiji više ne treba Unija, nego će se za se postarati sama.
Austrija i Njemačka su apriorno protiv zajedničkoga evropskog izdavanja specijalnih dugoročnih obveznica za prevladavanje posljedica pandemije koronavirusa (tzv. "Covid-Bond").
Talijanski premijer Conte smatra da države koje su zasad pošteđene najgoreg pritiska pandemije nemaju moralno pravo najtežim žrtvama držati nož pod grlom.
Naglašava da Italija ima karte u redu kad je riječ o javnim financijama: "Godinu 2019 zaključili smo s proračunskim deficitom od 1,6 posto tekućega društvenoga brutoproizvoda, umjesto sa 2,2 posto, kako je bilo programirano".
Podsjeća da su "prethodni mehanizmi programirani za asimetrične šokove s obzirom na financijske napetosti pojedinih zemalja". MSE je dogovoren nakon izbijanja financijske krize u Grčkoj, izazvane pretjeranim zaduživanjem uz krivotvorenje zaključnih računa.
"Što da kažemo našim građanima ako Evropa nije kadra reagirati jedinstveno na ovakvu situaciju nepredviđenoga simetričnog šoka s epohalnim dosegom?", pita Conte. I uvjetuje: "Ako netko misli na prošle personalizirane zaštitne mehanizme, kažemo jasno: ne brinite, zadržite ih za se, jer to Italiji ne treba!".
Italija se suočila sa strašnom sumnjom - da je na najpogođenijim područjima broj mrtvih 4-10 puta veći nego što se sada bilježi. Jedna studija na području Bergama, koja još nije dovršena, jasno kaže da je u istim općinama broj mrtvih mnogoput viši nego prethodnih godina, pa pretpostavlja da mnogi stariji građani umiru u kućama, a da nisu ni evidentirani kao oboljeli od koronavirusa.
Ministrica obrazovanja Lucia Azzolina obznanila je da će školska odnosno akademska godina biti nastavljena kada i ako bude moguće.
Italija se postupno privikava na pomisao da će kriza potrajati mnogo dulje, a na 4. travnja više nitko ne računa.