Jednokratna se plastika zabranjuje od 2021. Hrvatska će zabranu uvoditi postupno. Industrija je snažno protiv

Autor:

27.03.2019.

A child walks through a junkyard of waste plastic bottles at Dhanas village on the outskirts of the northern Indian city of Chandigarh November 21, 2009. The chairman of the U.N.'s climate science panel Rajendra Pachauri said the gap between the United States and India on how to battle climate change has grown over the last six months in the lead up to the U.N. climate meeting in Copenhagen in December. REUTERS/Ajay Verma (INDIA ENVIRONMENT SOCIETY) - GM1E5BL1GEG01
Ajay Verma / REUTERS

Zagađenost mora i oceana, te gradova plastičnim bocama je već sada ozbiljno zabrinjavajuće

Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su podržali zabranu jednokratnih plastičnih proizvoda na tržištu EU-a za koje postoje alternative, veće recikliranje plastičnih boca te smanjenje filtera za cigarete koji sadrže plastiku za 50 posto do 2025. godine.

Po direktivi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, koje su dogovorene između tri glavne institucije EU-a još u prosincu, uvodi se zabrana određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu za sve zemlje članice od 2021.g.

To se odnosi na proizvode, kao što su slamke, štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, oksorazgradiva plastika, spremnici za hranu, čaše od ekspandiranog polistirena te štapići za pridržavanje balona, koji zajedno s izgubljenom opremom za ribolov čine 70 posto otpada na europskim obalama i u morima.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić prije sjednice Vlade u četvrtak kazao je kako će Hrvatska slijediti europsku i svjetsku praksu i postupno zabranjivati jednokratnu plastiku. 

 "Naša uredba o širenju depozitnog sustava ide u tom smjeru. Jednokratnu plastiku treba jednostavno iskorijeniti iz okoliša. Republika Hrvatska će tu slijediti najbolju europsku i svjetsku praksu", poručio je ministar Ćorić dodavši da će jednokratnu plastiku postupno zabranjivati kao i ostali. "Želimo biti zemlja koja će i dalje biti u svjetskom i europskom vrhu po turizmu. To znači zaštita okoliša Hrvatske bez bilo kakve alternative i na tome ćemo inzistirati", rekao je.

"Industrija ne podupire ovaj potez. Smatramo da je donesen ishitreno i bez provedene odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš. Ovime će se neopravdano zatvoriti brojna radna mjesta, a alternativni proizvodi bit će lošiji za okoliš od postojećih“, istaknula je Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktora Sektora za industriju i IT HGK i tajnica Udruženja industrije plastike i gume za Novac.hr.

Proizvođači su svjesni problema plastičnog otpada, ali Pehnec Pavlović poručuje da se on neće riješiti zabranama pojedinih proizvoda, već suradnjom svih dionika i promjenom ponašanja potrošača.

 "Uz SUP (Single Use Plastics) Direktivu, poruka potrošaču ostaje jednaka – uzmi i baci, umjesto da se, u skladu s EU Strategijom za plastiku i Akcijskim planom za kružno gospodarstvo, radi na vraćanju korisnog otpada natrag u proizvodnju. Industrija plastike u Hrvatskoj, kao i na razini EU, želi biti partner u rješavanju problema otpada, ali ga ne može sama riješiti. Nažalost, trenutačno trpimo financijske posljedice neučinkovitog sustava“, zaključila je.


Filteri za cigarete sadrže celulozni acetat, plastični materijal koji čini do 60 posto njihovog sastava, i drugi su po redu među plastičnim onečišćivačima koji se nalaze na europskim plažama. U izvješće je stoga dodan članak u kojem stoji da države članice moraju postaviti ciljeve za smanjenje filtera za cigarete za 50 posto do 2025., odnosno za 80 posto do 2030. godine.

Zastupnica kluba EPP-a, Dubravka Šuica (HDZ) sudjelovala je u raspravi na plenarnoj sjednici i također podržala izvješće. "Ako smo u 65 godina proizveli 8 milijardi tona plastike, a proizveli 6 milijardi tona otpada, onda se zaista moramo zamisliti nad tom činjenicom", izjavila je Šuica.

Direktiva uključuje mjere kojima se od država članica traži da uspostave i sustav za prikupljanje opušaka, pri čemu bi trebale uzeti kao uzor talijanski model i uvesti novčane kazne za pušače koji svoje opuške bacaju na tlo ili u kanalizaciju.

Izvjestiteljica Frédérique Ries (liberali, ALDE) predložila je i izmjenu odredbe koja se tiče odvojenog prikupljanja plastičnih boca. One su zajedno s vlastitim čepovima najveći izvor plastike za jednokratnu upotrebu koja se nalazi u moru, odnosno, jedna petina sve plastike za jednokratnu upotrebu. Komisija je postavila cilj za njihovo prikupljanje od 90 posto do 2025. godine, a izvjestiteljica predlaže da čepovi i poklopci ostanu pričvršćeni na spremnik te da se uvede mjera o minimalnom recikliranom sadržaju od 25 posto za te čepove i poklopce do 2025. godine.

U direktivi su uključeni i nacionalni ciljevi smanjenja potrošnje plastičnih čaša i posuda za hranu, dvaju proizvoda za koje već postoje alternative na tržištu te potpuna zabrana na tržištu posebne oksorazgradive vrste plastike koja se biološki ne razgrađuje na siguran način te stoga ne donosi korist za okoliš.

Prema procjeni Komisije, izbjegla bi se šteta u okolišu čiji bi trošak do 2030. godine dosegao 22 milijarde eura, a potrošačima će se omogućiti ušteda do 6,5 milijardi eura uz trošak prilagodbe koji se za proizvođače procjenjuje na 3,2 milijarde eura.