Zbog toga će, kako sada stvari stoje, doći do nove odgode početka mandata Komisije Ursule von der Leyen koja će prema tome svoj rad započeti tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.
Naime, prema odredbama Lisabonskog ugovora, svaka država članica (a Ujedinjena Kraljevina je i dalje formalno članica EU) dužna je nominirati svog povjerenika koji potom mora dobiti povjerenje zastupnika u Europskom parlamentu prije nego što Komisija može početi svoj mandat.
S obzirom na to da je riječ o situaciji bez presedana, ni najvrsniji stručnjaci još uvijek ne znaju dati odgovor na pitanje 'može li prema Lisabonskom ugovoru Europska komisija početi svoj mandat bez da je jedna od članica poslala svog povjerenika'.
Vijest iz Londona Bruxelles je dočekao u 'niskom startu', stoga stručnjaci za europsko pravo već rade na pronalasku rješenja kojim bi se spriječila danja odgoda izvršne vlasti EU.
U jeku vrlo kratke, ali izuzetno dramatične predizborne kampanje koja se posljednjih dana zahuktava u Britaniji (podsjetimo, izbori su već 12. prosinca), britanski premijer koji je ujedno i čelnik vladajućih torijevaca, odlučio je zauzeti čvršći stav prema Bruxellesu u nadi da će mobilizirati birače kojima je 'dosta Brexita'. Unatoč tome što to Konzervativna stranka nije službeno potvrdila, može se zaključiti da je riječ o svojevrsnom dogovoru s Nigelom Farageom, zaštitnim lice cijelog koncepta izlaska iz EU koji se početkom tjedna povukao iz izborne trke i Borisu Johnsonu prepustio svoje potencijalne mandate u Donjem domu.
- Stavio sam interes države iznad interesa svoje stranke – izjavio je Farage, objasnivši da bi se njegovom kandidaturom samo 'podijelili' simpatizeri Brexita što bi zbog britanskog izbornog sustava ojačalo Laburiste i Liberalne Demokrate koji žele sabotirati izlazak iz EU novim referendumom.
Kako se Farage vrlo otvoreno protivio ideji slanja povjerenika u Komisiju, može se zaključiti da je promjena Johnsonovog tona dio šireg predizbornog paketa između premijera i konkurentnog europarlamentarca.