Kako je došlo do velikog fijaska natječaja koji je zatvoren nakon samo 35 sekundi?

Autor:

31.08.2018.

Boris Kovačev/Srdđan Vrančić / Hanza Media

Darko Horvat i Gabrijela Žalac

Natječaj koji je prelio čašu raspisalo je ministarstvo Darka Horvata, najavio je ukidanje metode “najbržeg prsta”

Baš lijepo da ministar gospodarstva Darko Horvat najavljuje ukidanje skandaloznog natječaja za poduzetnike po metodi “najbrži prst”, ali svi oni koji su u poslovima fondova EU malo dulje, dobro znaju da problem s takvim natječajima i aplikacijom eFondovi - postoji doslovno od prvog dana njezina korištenja.

Apsurdni slučaj od utorka, kada je natječaj vrijedan 53 milijuna kuna pod nazivom “Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije”, skraćeno IKT, bio otvoren točno 35 sekundi, a novac su dobili sretnici koji su se uspjeli prijaviti u roku od pola minute, samo je vrh ledenog brijega na koji brojni konzultanti državnu upravu upozoravaju još od svibnja.

Tada je, naime, zabilježen prvi fijasko internetske prijave za novac iz fondova EU putem sustava eFondovi.

Radilo se o natječaju za opremanje i gradnju proizvodnih kapaciteta za mala i srednja poduzeća, organiziranom po istom principu kao i natječaj od utorka: novac se dijeli dok ne nestane, bez ocjenjivanja dokumentacije, po sistemu u kojem je bitna jedino dovoljno brza prijava te zadovoljavanje minimalnih propisanih uvjeta.

Međutim, ubrzo nakon otvaranju natječaja, u 9 sati, sustav je poduzetnicima, koji su mjesecima prije pripremali projektnu dokumentaciju, više od jednog sata javljao pogrešku, zbog koje se nisu mogli prijaviti.

Natječaj je poslije poništen, a poduzetnicima savjetovano da svoju prijavu, umjesto putem interneta, podnesu poštanskim putem, pa su od ranog jutra okupirali urede kako bi bili prvi u redu za slanje pošte te dobili žig s datumom koji im garantira slanje u prvoj minuti od otvaranja natječaja.

Poniženje za tvrtke

Ako već to nije bilo dovoljno ponižavajuće, novi se tip natječaja po principu “najbrži prst” - službenog naziva “otvoreni trajni natječaj” - za male i srednje poduzetnike otvara 13. kolovoza pod nazivom “www.vaučeri za MSP-ove”, vrijedan 15,2 milijuna kuna i s namjerom financiranja poboljšanja mrežnih rješenja u prezentiranju i prodaji proizvoda.

Natječajni proces opet je isti: nema ocjenjivanja ni bodovanja projekata već se novac dodjeljuje onima koji se najbrže prijave, a kako je već u 11.05 sati, dakle pet minuta nakon otvaranja, sustav zaprimio 160 prijava, bilo je posve jasno da nitko tko je i minutu zakasnio na prijavu neće imati šanse dobiti novac iz fondova.

Neki poduzetnici već su se tada žalili da sustav, osim što je sam po sebi nepravedan, bilježi još i tehničke teškoće jer je “štekao”, ali iz Ministarstva gospodarstva tada su im samo poručili da je problem bio što nisu na vrijeme “osvježili preglednike”.

I dok ministrica regionalnih fondova Gabrijela Žalac tvrdi da se natječaji po principu “najbrži prst” raspisuju u cijelom EU, konzultanti s kojima je Jutarnji razgovarao objasnili su da Unija ne diktira način na koji ćemo pripremiti tendere.

- Natječaji mogu funkcionirati po principu ocjenjivanja dokumentacije i odabira projekata koji se ističu kvalitetom ili se mogu raspisivati u obliku otvorenog trajnog natječaja, što znači da će se novac razdijeliti najbržim prijaviteljima. Po mojem iskustvu, ovaj drugi tip natječaja u Hrvatskoj je sve češći, vrlo vjerojatno zato što je državnoj upravi jednostavnije, umjesto da čita projekte, pustiti da sustav sam probere one koji su bili najbrži. Već to je samo po sebi problematično, a onda se još uvođenjem sustava internetske prijave putem eFondova javlja i cijeli niz tehničkih problema - priznaje nam jedna anonimna konzultantica za fondove EU.

Službenicima lakše, ali...

Njezine tvrdnje potkrepljuju i podaci sa stranice “strukturnifondovi.hr”: oko trećine otvorenih tipova natječaja odnosi se na one “trajne” - za koje je osnovica dodjele novca brzina, a ne kvaliteta prijave - i to redovito za natječaje za male i srednje poduzetnike, koji imaju najveći interes i potrebu za tim sredstvima.

Kako bi to pravo ostvarili, tumači nam nekoliko anonimnih informatičara, očito je da će presudnu ulogu igrati jako mnogo elemenata koji nemaju nikakve veze s natječajem.

Kao prvo, pričaju nam, na brzinu prijave može utjecati i sama snaga računala, što već u startu poduzetnike sa slabijom tehnologijom stavlja u podređeniji položaj.

Bitan je i tip internetske veze.

- ADSL sustav, na primjer, ima puno slabiju odlaznu brzinu od optike - kaže nam jedan informatičar. Treće, na brzinu prijave utjecati može i odabir operatera. - Šalje li se prijava putem istog operatera koji koristi i primatelj, velika je vjerojatnost da će prijava biti brža - objašnjava.

Na natječajni proces uvelike može utjecati i način na koji je podešen server tijela državne uprave koje je zaduženo za primanje prijave.

Čini se da tu leži najveći dio problema na koji konzultanti posebno upozoravaju od utorka.

Naime, za uspješan dovršetak prijave projekta bila su potrebna točno dva klika: prvi na gumb “podnesi” te potom još jedan potvrdni klik na iskočni prozor u kojem je stajalo pitanje “Jeste li sigurni da želite podnijeti projektnu prijavu?”.

Teško je, naime, logično objasniti zašto se nekim prijaviteljima iskočni prozor pojavljivao nekoliko sekundi, a drugima i po nekoliko minuta nakon klikanja “podnesi”, kao i činjenicu da su mnogi projekti prijavljeni u identično vrijeme na kraju završili udaljeni i po stotinu mjesta prema broju prijave.

Ne aludira pritom nitko na namještanje, ali čini se da na mogućnost prijave utjecaja ima i server na koji one stižu, posebno način na koji je optimiziran.

- Većina servera ograničena je u količini informacija koje istodobno može primiti, a jednom kad je server zagušen, sustav se može početi ponašati nepredvidljivo. Gledajući isključivo s tehničkog aspekta, moguće da server nije bio pripremljen za tako veliku količinu prijava iako danas istodobno primanje informacija od 900 različitih korisnika baš i nije nepremostiv problem. Rješenje je u privremenom proširenju serverskih kapaciteta za potrebe natječaja, čime je problem tehnički riješen. Dugoročno gledano, jedino ispravno rješenje jest prijeći na tip natječaja u kojem će se novac dodjeljivati prema kvaliteti prijavi - poručuje naš sugovornik.

Autor aplikacije eFondovi tvrtka Miroslava Škore

Aplikacija eFondovi predstavljena je u travnju ove godine, a izradila ju je informatička tvrtka Omega software d.o.o.

Tvrtka je poznata po tome da je njezin suvlasnik poznati pjevač Miroslav Škoro, a posljednji put o njoj se pisalo 2014. godine, kada je Gradu Zagrebu prodala aplikaciju “Moj Zagreb”.

Grad ju je platio 1,7 milijuna kuna, što je ocijenjeno pet puta skupljim od uobičajene cijene.

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version