"Kancelarka Merkel mora otići što prije. Ako ostane, bit će izvor nestabilnosti"

Autor:

31.10.2018.

German Chancellor and leader of the Christian Democratic Union (CDU) Angela Merkel, attends a party board meeting in Berlin, Germany March 14, 2016, the day after election in three states - the industrial state of Baden-Wuerttemberg, the wine-growing region of Rhineland-Palatinate and the eastern state of Saxony-Anhalt. REUTERS/Fabrizio Bensch TPX IMAGES OF THE DAY - LR1EC3E0TUINA
REUTERS

Kancelarka Angela Merkel mora otići što prije, moglo se čuti iz redova njezine stranke već jučer, samo dan nakon što je obznanila da neće tražiti reizbor za šeficu Kršćanskih demokrata (CDU) te da će njezin četvrti kancelarski mandat biti i posljednji.

Prema planu, Merkel planira ostati na poziciji kancelarke do 2021. godine, odnosno do parlamentarnih izbora u Njemačkoj. Mnogima se to “grebanje za vlast”, odnosno odustajanje od njezina dosadašnjeg vrlo čvrstog stava da funkciju kancelara i šefa stranke treba obnašati jedna te ista osoba, nije svidjelo.

Prijetnja

“Ne možemo se vratiti poslu kao da se ništa nije dogodilo”, poručio je, primjerice, Joachim Pfeiffer, pripadnik desne struje CDU, koji smatra da bi Merkel trebala utrti put promjeni na samom vrhu. Njezino ustrajanje, uvjeren je, dovest će do neizvjesnosti. Trebalo je, dakle, doslovno manje od jednog dana da se Angela Merkel, simbol postojanosti i kontinuiteta te dominantni stabilizirajući faktor njemačke i europske politike, pretvori u faktor neizvjesnosti.

Prijetnja je stigla iz vlastite koalicije, to jest koalicijskog partnera SPD-a koji također proživljavala egzistencijalnu krizu. Birači su na regionalnim izborima u Bavarskoj i sada u Hessenu kaznili i njih, i inače žestoko podijeljene i poljuljane zbog ulaska u koaliciju s Merkel. Bio je to, sasvim je jasno sada nakon regionalnih izbora, brak od kojega nitko nije imao koristi. SPD je, primjerice, u Hessenu zabilježio najgori rezultat u toj državi od 1946. godine. I njih su, kao i CDU, birači kaznili okrećući će alternativnim opcijama zbog nedostatka vizije. Sada ta stranka pokušava spasiti što se spasiti može.

“Stanje vlade je neprihvatljivo”, poručila je šefica SPD-a Andrea Nahles i zaprijetila da će, ako ne bude rezultata, odnosno ako CDU i njegova sestrinska stranka CSU ne ispune njihove uvjete, izaći iz koalicije, što potencijalno znači prijevremene izbore. Rok koji je dala je rujan iduće godine kada će revidirati postignute rezultate. Na temelju toga će odlučiti, tvrdi Nahles, je li koalicijska vlada u kojoj se nalaze “pravo mjesto za njih”.

 

Pitanje je hoće li tako oslabljena, pritisnuta i već izmučena Merkel imati kapaciteta za obnašanje svoje dosadašnje uloge u EU, pogotovo s obzirom na činjenicu da se, kako piše britanski Guardian, politička stabilnost i konsenzus na europskom kontinentu nalaze u najvećem riziku od Drugoga svjetskog rata.

Goruća pitanja

Jaka Merkel, koja se nekada nije trebala zamarati konstantnim trvenjima u svojoj vladi, uspijevala je držati stvari na okupu. Pitanje je kako će sada balansirati, suočena s gorućim pitanjima poput Brexita, financijske stabilnosti Italije, europskim izborima 2019. godine i nacionalistima i populistima koji pušu za vrat sa svih strana.

“Imat ćete određeni vakuum u Berlinu, kancelarku koja je već oslabljena tijekom proteklih mjeseci i godina, a koju ovo neće ojačati. U Bruxellesu se trebaju donijeti odluke, i to teške. To neće olakšati stvari, nego će ih učiniti kompliciranijima”, smatra Janis Emmanouilidis, direktor studija na European Policy Centreu u Bruxellesu. U tom će kontekstu mnogo toga ovisiti o tome tko će biti novi šef CDU. Među potencijalnim su nasljednicima tvrdolinijaši po pitanju javne potrošnje i migrantske politike, što bi moglo zakomplicirati projekt “europskog jedinstva” i reforme za koju su se zalagali ona i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji sada, tvrde analitičari, ostaje usamljen.

“Ako u Parizu ili negdje drugdje još postoje ljudi koji se nadaju da će ove godine biti postignut dogovor o ključnim europskim pitanjima, kao što su reforma eurozone i reforma migracijske politike, oni bi na to trebali zaboraviti”, smatra Emmanouilidis. Richard Haass, predsjednik Council on Foreign Relations, smatra da sada Zapad i međunarodni poredak oformljen nakon Drugoga svjetskog rata ostaju bez lidera.

“Sjedinjene Države pod Donaldom Trumpom su abdicirale. Velika Britanija je rastrojena. Kanada nema sredstava. Macron je preslab. Loše za stabilnost, prosperitet, slobodu”, napisao je na Twitteru. S odlaskom Angele Merkel otvaraju se vrata “drugim strujama” da oblikuju budućnost institucija svjetskog poretka.

“Bez sumnje postoji rastući globalni otklon liderstva koje se temelji na EU vrijednostima, prema nacionalističkim glasovima na liderskim pozicijama diljem svijeta. Institucije koje su bile osnovane i utemeljene na vrijednostima, principima i normama kao što su NATO i EU ne samo da se nalaze pred dubokim izazovima tih nacionalističkih glasova, nego će oni oblikovati njihovu budućnost”, smatra Heather Conley, direktorica Europskog programa Centra za strateške i međunarodne studije.

“NATO i EU su bili osnovani nakon uništenja društvenih normi i institucija u Europi i zato su njihovi temelji dosta jaki, no i nadolazeća je oluja također dosta moćna. Nadamo se da će temelji izdržati”, poručila je Conley.

Ključni datumi za njemačku vladu i opstanak Angele Merkel u njoj

Prosinac 2018. Kršćanski demokrati (CDU) biraju novog šefa stranke, a Angela Merkel trebala bi ostati na poziciji kancelarke. Dinamika odnosa s njom, ali i ostalim koalicijskim partnerima u vladi ovisi o tome tko će biti izabran za nasljednika. Spominje se nekoliko imena. Nije poznato u kojem će se smjeru sama stranka odlučiti kretati: hoće li se pozicionirati više prema centru ili, pak, udesno kako bi odgovorila na prijetnju desničara iz Alternative za Njemačku (AfD).

Svibanj 2019. Izbori za Europski parlament. Mijenja se kompletno vodstvo Europske unije, pa čak i predsjednik Europske središnje banke. Veliku prijetnju etabliranim, tradicionalnim strankama predstavljaju nacionalističke i populističke struje koje bi mogle ostvariti značajne rezultate ako je suditi prema dosadašnjim kretanjima na razini pojedinih država članica.

Rujan 2019. Istječe rok koji je šefica SPD-a Andrea Nahles dala koalicijskim partnerima iz vlade, CDU i CSU. Tada će njezina stranka revidirati postignute rezultate te procijeniti hoće li ostati u vladi. Ako izađe, smiješi se mogućnost prijevremenih izbora ili će se, pak, krenuti u nove koalicijske pregovore sa Zelenima koji su na regionalnim izborima u Bavarskoj i Hessenu ostvarili dobre rezultate.

2021. Parlamentarni izbori u Njemačkoj koja će dobiti novog kancelara ili kancelarku koji će naslijediti Angelu Merkel, ako ona uopće dotad uspije preživjeti.

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version