Lavrov potvrdio: Razumni političari na Zapadu prihvaćaju da je Krim dio Rusije

Zapadni političari od utjecaja davno su shvatili da je Krim dio Rusije i pored brojnih pokušaja da se ovo pitanje koristi kako bi se Rusija "obuzdala", rekao je ruski ministar vanjsih poslova Sergej Lavrov u ponedjeljak u Vijeću Federacije, gornjem domu ruskog parlamenta.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov obraća se novinarima u ruskoj ambasadi u Washingtonu
 Al Drago / REUTERS

"Oni koji nisu svjesni da je Krim ruski i da je tri desetljeća ostao izvan Rusije igrom sudbine i protivno želji njegovih stanovnika uopće nemaju razumijevanja za povijest", rekao je Lavrov.

"Neću se zadržavati na mojim raspravama sa zapadnim kolegama, ali možete mi vjerovati da su trezveno misleći ljudi već sve shvatili”, zaključio je Lavrov, a prenosi Tass. Ne treba zaboraviti da je Lavrov nedavno bio u Washingtonu.

Riječ je o izuzetno važnoj izjavi. S jedne strane, ona je dio otvorene i nelimitiranje kampanje Moskve kojom svako malo podsjeća na povijesne aspekte pitanja Krima - koji je sovjetski lider Nikita Hruščov, Ukrajinac, dao na upravu tadašnjoj sovjetskoj republici Ukrajini. To je bilo doba kada je malo tko u Sovjetskom Savezu razmišljao o raspadu “vječne tvrđave komunizma” pa se činilo da je svejedno tko upravlja Krimom. Koji igra ključnu stratešku ulogu na Crnom moru: nije slučajno ondje sredinom 19. stoljeća vođen rat. U njemu je stacionirana ruska Crnomorska flota. Problemi su nastali kad je nakon narančaste revolucije (2004.) na vlast u Ukrajini došla proturuska struja koja je uvijeno, ali ipak jasno rekla da možda ne bi bila sklona produljenju ugovora o stacioniraju ruske mornarice na Krimu. Od tada Moskva razmišlja o pripojenju Krima.

S druge strane, riječ je o forsiranju retorike koja bi s vremeno trebala postati središnjom temom rasprava između Rusije i EU. Pojednostavljeno, o Krimu se ne raspravlja. Ruski ambasador u Zagrebu Anvar Azimov je autoru ovog teksta još 2015. godine u intervjuu rekao da na Zapadu ima razumijevanja za rusko prisvajanje Krima.

U nizu tekstova koje su brojni europski think-tankovi objavljivali prije summita Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke početkom prosinca u Parizu Krim se uopće nije spominjao. Glavna je tema bila: Donbas, kako vratiti mir u Ukrajinu i osigurati prava ruski govoreće manjine. O čemu smo tada pisali u Euractiv.hr. Potvrda je tome stigla i iz Moskve. Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, 2. prosinca (prije susreta u Parizu) je za ruski Tass rekao kako “bilo kakva rasprava o statusu Krima s Kijevom nije moguća”.

Potpisivanje ugovora o tranzitu plina preko Ukrajine (više na Euractiv.hr) nova je potvrda da se aktivno radi na smirivanju tenzija EU-Rusija te da se sada Kijev nalazi pod pritiskom: dobio je novac, 2,9 milijardi dolara, nastavit će se prihod od tranzita plina. Sada je red na rješenje pobunjenog Donbasa izborima i ustavnim definiranjem autonomije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 00:49