Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije.
Biti žena u politici često je teška uloga jer se žene suočavaju s brojnim društvenim ulogama koje moraju ispuniti te predrasudama. Što biste uzeli iz svog života kao primjer koji je vas potaknuo na takav pothvat te koji bi ohrabrio žene za veće sudjelovanje u politici?
Moje sudjelovanje u politici je započelo jer sam htjela napraviti razliku i sudjelovati u javnom životu kako bi napravila tu razliku. Radila sam kao lider mnogo godina prije no što sam ušla u politiku i smatram da je to iskustvo bilo izvrstan alat koji sam iskoristila kao gradonačelnica. Kada sam se 2008. preselila na sjever, u grad Harstad sa svojom obitelji, nisam razmišljala o tome da se kandidiram za gradonačelnicu. No, laburistička stranka , kojoj sam pripadala, je nakon dvije godine tražila od mene da se kandidiram za gradonačelnicu jer im je bio potreban ženski kandidat na izborima 2011. godine, budući da su do sada svi gradonačelnici bili muškarci. Nakon vremena razmišljanja, pristala sam pod uvjetom da me podrži pet centralnih ženskih političarki. Nisam nikome htjela stati na prste, barem ne ženske prste. Dobila sam njihovu potporu. Mislim da je izgradnja tima oko vas kad ste politički vođa vrlo važna. Dakle, također sam mislila da ću uspjeti predstaviti i dobiti povjerenje predstavnika svih političkih stranaka, a to je za mene bilo važno. Morate biti jasan i otvoren vođa kao gradonačelnik kao što to morate raditi kada ste lider u poslovnom životu ili pak drugdje.
Poznati ste kao gradonačelnica pozitivnog i toplog duha koja je tijekom svog mandata grad od 50 milijuna norveških kruna (38 milijuna kuna) deficita dovela do profita od 52,2 milijuna kruna. Kakve mjere ste poduzeli da bi to postigli u tako kratkom vremenu ? Slažete li se s tezom da su žene bolje upravljači u politici i ekonomiji?
To nije bio nimalo lagan zadatak jer je glavni zadatak gradonačelnika pružiti dobru uslugu svojim građanima. No, ako su gradske financije iz godine u godinu u deficitu, kao što je to bio slučaj Harstada, tada se nešto moralo učiniti. Kada sam postala gradonačelnicom, moj glavni zadatak bio je okrenuti financijsku situaciju i morali smo donijeti nepopularne odluke, i to sam i učinila. Imala sam jednu misao u glavi i ona je bila da bih radije bila jasan vođa, jasan gradonačelnik, koji zna napraviti promjenu nego gradonačelnik koji je kukavica i koji pokušava spasiti svoj politički život.
Ne slažem se nužno da su žene bolje u politici. Mislim da postoje dobre i loše žene lideri, ali i dobri i loši muški lideri. Moramo učiti jedni od drugih. Žene moraju shvatiti da su sposobne. Glavni izazov koji moramo učiniti je osvijestiti žene da su sposobne postati veliki lideri.
Tijekom svog mandata pretvorili ste Harstad u prvo sigurno utočište na svijetu za izbjegle glazbenike. Možete li nam pričati nešto o projektu vezanim integraciju migranata u društvo kroz kulturalne i posebice glazbene aktivnosti?
Upravo je Salman Rushdie dao ideju stvaranja utočišta za umjetnike jer je bio prognan zbog svog djela 'Sotonski stihovi'. Budući da je već postojao projekt za pisce izbjeglice, odlučili smo biti prvi grad koji će pružiti utočište progonjenim glazbenicima, zbog vlastite umjetnosti. Imamo suradnju s dvije međunarodne organizacije SafeMUSE i ICORN . U suradnji s njima dogovorili da svake druge godine Harstad primi jednog glazbenika koji će dobiti trajnu dozvolu boravka u Norveškoj te će se sa svojom obitelji moći ovamo preseliti. Prve dvije godine on dobiva naknadu pristojnog iznosa za vlastite troškove kako bi se bavio svojom glazbom, no nakon dvije godine mora stati na vlastite noge i početi samostalno zarađivati jer ćemo nakon dvije godine primiti još jednog glazbenika. U dvije godine uspije stvoriti svoju mrežu, naučiti jezik i upoznati kulturu. Najvažnije je da je siguran i sposoban baviti se svojom glazbom bez straha od progona. Treunutno smo u procesu primanja još jednog glazbenika, iako to ne bi smjeli jer još nije prošao proces od dvije godine, no odlučili smo poduzeti taj korak jer mu je život bio u opasnosti.
Norveška se često predstavlja kao zemlja s visokom razinom osviještenosti za održivi razvoj. Koje mjere ste poduzeli kao gradonačelnica grada Harstada u poticanju održivog razvoja? Kakav savjet biste dali Hrvatskoj i posebno Zagrebu za održivi razvoj?
O tome treba raspravljati na dvije razine. Čak i ako Norveška nije članica EU ona sudjeluje u programu Smart City, europskom projektu čiji je cilj stvaranje budućeg održivog i tehnološkog društva. Harstad ima tradiciju centra za naftnu i plinsku industriju, ovdje je smješteno nekoliko naftnih i plinskih tvrtki, primjerice Statoil, sada Equinor. Odlaskom naftne industrije grad se sve više okreće obnovljivim izvorima energije, prema vjetroelektranama, energiji mora i sunca.
Sudjelujemo u još jednom programu Europske unije – što je smiješno jer nismo član – to je Horizon 2020 . Dio smo projekta koji se zove Dekarbonizacija energetskih sustava na otocima , jer je Harstad na otoku. To je uistinu veliki projekt koji se odnosi na obnovljivu energiju i izgradnju budućnosti s održivim društvom.
Druga razina, važnija, je promijeniti društvo i naš svakodnevni život i na toj razini moramo postupati u malim koracima kako bismo promijenili način na koji ljudi razmišljaju. Moramo početi s djecom jer su djeca najbolja u edukaciji roditelja. Tako je, primjerice, jedna grupa djece iz razreda došla k meni s idejom da grad bude bez plastike do 2022. godine. Predložila sam predstavnicima gradskog vijeća i različitih stranka i rekla im 'Harstad će biti grad bez plastike do 2022' . Ovo je mali korak, ali je ogroman jer potiče edukaciju. Pokrenuli smo i natjecanje u dizajniranju vrećica za trgovine u Hastradu što je privuklo medijsku pažnju kako bismo potaknuli ljude da ne koriste nove vrećice u trgovini. Kao gradonačelnica moram biti svjesna svoje uloge i pružati primjer građanima, tako da i ja uvijek donosim vlastite vrećice kada idem u trgovinu.
U Norveškoj svatko tko kupi novi automobil kupi električni, a ne dizelski. Moja kći je jučer izjavila prilikom dugog puta u Hrvatsku: 'Mama zamisli koliko smo CO2 iskoristili na putu prema ovamo'. Odgovorila sam joj da ćemo sljedeći put morati imati električni avion. Društvo se malo-pomalo mijenja
Što smatrate da je glavni problem niske participacije žena u hrvatskoj politici te na koji način bi se mogla ispraviti neravnopravna rodna prisutnost u politici?
To je poprilično veliko pitanje diljem svijeta, u mnogim zemljama, ne samo ovdje. Mislim da žene previše razmišljaju. Kada se od njih traži da sudjeluju u politici , one misle da ne mogu pridonijeti
Razmišljaju o svim mogućim ishodima i svakoj situaciji, ali uglavnom o stvarima koje bi mogle poći po zlu. Zamislite koliko je pametnih i sposobnih žena prisutno u vašoj ili bilo kojoj zemlji. Šteta što nismo spremni prepoznati ženski doprinos više no što to činimo.
Također, mislim da se žene uvijek drže postrance i puštaju druge naprijed, umjesto da preuzmu priliku kada ju dobiju. Mislim da nije potrebnu svu krivnju staviti na muškarce zato što nema mnogo žena u politici. Žene moraju puno toga naučiti od onoga muškarca jer oni uzimaju priliku kada ju dobiju bez puno razmišljanja iako puno puta nemaju potrebne vještine. Puno puta bi i oni trebali još jednom promisliti prije nego što naprave neki korak. Žene se ne bi tregale bojati 'skočiti' u nešto te vjerovati u sebe.
Nije istina da se ženski glasovi ne čuju jer im muškarci puno puta ne dopuštaju da stanu na pozornicu, već zato što i žene moraju stupiti u javnosti, preuzeti rizik i postati otvorenije - govoriti jasno i glasno.
I za kraj savjet koji biste dali svim Hrvaticama koje sudjeluju ili žele u budućnosti sudjelovati u politici?
Ako imate motivaciju i imate nešto što želite reći: učinite to. Nijedno pitanje nije manje bitno za bavljenje politikom. Žene moraju prepoznati tehniku potiskivanja koju koriste muškarci kako bi umanjili vrijednost i poziciju žene, narugali im se i učinili ih nevidljivim. O tehnikama potiskivanja se puno govori u Norveškoj te se osvješćuje žene kako ih prepoznati i boriti se protiv njih.
Ustanite za sebe i imajte vjeru u sebe. Ako to muškarci mogu učiniti, možete i vi! Na kraju ću još jednom citirati Pipi dugu čarapu, ona je jaka, topla i brižna, tako da ima sve vještine žene no kaže: 'Nikad prije nisam to radila, pa sam sigurna da ću to popraviti'. To je dobar slogan za svaku ženu.
