Najvažniji tjedan u britanskoj povijesti od Sueske krize 1956. godine

Autor:

15.01.2019.

German Chancellor Angela Merkel talks with British Prime Minister Theresa May as Belgium's Prime Minister Charles Michel looks on, as they take part in a European Union leaders summit in Brussels, Belgium December 13, 2018. REUTERS/Yves Herman - RC16CA89FB70
Yves Herman / REUTERS

Europski državnici i Theresa May

Nitko ne vjeruje da će parlament danas izglasati izlazak iz EU. Ali, što ako s Brexitom padne i vlada?

Počeo je najvažniji tjedan u modernoj britanskoj povijesti od Sueske krize 1956. godine koja je prva, kako ističu povjesničari, pokazala da London više nije svjetska sila.

Britanski se parlament danas okuplja na dugoočekivanom i u prosincu odgođenom glasanju o sporazumu koji je vlada premijerke Therese May postigla s Europskom unijom o izlasku iz članstva. I koji bi trebalo stupiti na snagu 29. ožujka u ponoć, dakle za samo 73 dana. Posljednji dan prije glasanja sve su zainteresirane strane - a njih je mnogo: premijerka, konzervativci koji žele izlazak i bez dogovora, laburisti koji žele nove izbore, laburisti i konzervativci koji žele drugi referendum - iskoristile da još jednom iznesu argumente u prilog svojoj tezi.

Cijena izlaska

Premijerka May u svom je jutarnjem govoru u središnjoj Engleskoj, u okruženju koje je većinski glasalo za izlazak iz EU, nastavila ponavljati svoje teze da glasanje protiv njezina sporazuma ide u prilog onima koji žele zaustaviti Brexit (nada se da će tako ipak privući dio konzervativaca koji žele Brexit, ali ne po cijenu izlaska bez sporazuma). Zagovornici ostanka u EU, pak, pozivaju na drugi referendum definirajući pitanje (što je dosad bio glavni problem): Jeste li za sporazum koji je postigla Theresa May ili za ostanak u EU?

A u cijelu se priču uključio i Bruxelles koji je poslao pismo britanskoj vladi u kojem se još jednom pojašnjava zaštitni mehanizam na granici između Sjeverne i Republike Irske. U pismu se navodi da se EU ne zalaže za taj model izbjegavanja tvrde granice (i u Bruxellesu su govorili kako je cilj riješiti taj problem sporazumom o trgovini ili/i tehnološkim rješenjima), kako se njime ni u kojem slučaju ne dovodi u pitanje mirovni sporazum u Sjevernoj Irskoj.

Konačno, EU naglašava da zaštitni mehanizam nije pokušaj “aneksije” Sjeverne Irske. No, pismo je još jednom definiralo čvrst stav Bruxellesa: nema novih pregovora o sporazumu, ni o zaštitnom mehanizmu. Tijekom poslijepodneva je premijerka May u Westminsteru održala novi govor u kojem je izvijestila zastupnike o sadržaju pisma iz Bruxellesa te naglasila - po tko zna koji put - da je zaštitni mehanizam sredstvo samo u slučaju krajnje nužde, ali i tada privremeno. Nakon što je jučerašnji dan protekao u ponavljanju zapravo poznatih teza svih tabora, današnje glasanje konačno bi trebalo dati neke odgovore na budući razvoj događaja. Ovisno o tome kako će se zastupnici odrediti.

Mogućnosti

Prihvaćanje sporazuma (1%)

Riječ je o gotovo nemogućoj opciji jer se za nju trenutačno zalaže samo vlada. A ona nema dovoljno glasova u parlamentu jer joj sigurno nedostaje deset ruku sjevernoirske Demokratske unionističke stranke. Laburističko je vodstvo poduzelo sve mjere osiguranja kako njihovi zastupnici ne bi u posljednji čas pružili ruku spasa premijerki May.

Sporazum nije prihvaćen (99%)

To je realna opcija s kojom računaju svi tabori na Otoku, na Kontinentu i globalno. Jer, ne treba zaboraviti da je pitanje Brexita jedna od ključnih prijetnji svjetskom gospodarstvu. Prema amandmanu prihvaćenom prošli tjedan, koji su podržali zajedno konzervativni i laburistički zastupnici, vlada mora u roku od tri radna dana parlamentu podastrijeti plan B. Ako ne uspije, parlament bi preuzeo kontrolu nad Brexitom i predao vodstvo posebnom odboru koji bi zatim predložio svoj prijedlog sporazuma. No, prije nego što taj dokument dođe do parlamenta, može se očekivati sljedeće:

Ostavka Therese May (20%)

Premijerka i čelnica Konzervativne stranke najavila je da neće odstupiti jer je njezina zadaća isporučiti građanima Brexit. Kao što je obećala da neće voditi stranku na sljedećim parlamentarnim izborima - nakon Brexita. No, crni scenariji govore da bi May mogla doživjeti težak poraz, pri čemu bi možda i više od 100 zastupnika glasalo protiv sporazuma. U tom slučaju nije isključeno da May podnese ostavku kao čin političke odgovornosti.

Tada se otvaraju dvije mogućnosti: da konzervativci brzo imenuju novog premijera, što je vjerojatnije, ili da pristanu na prijevremene izbore. Novi premijer, ako ne bi bio iz skupine zagovornika tvrdog Brexita, mogao bi dobiti dovoljno manevarskog prostora da postigne neku vrstu unutarparlamentarnog sporazuma za uređeni Brexit.

Pad vlade (50%)

Laburisti su najavili da će u slučaju neizglasavanja sporazuma odmah pokrenuti proceduru glasanja o povjerenju vladi. Tako postoji mogućnost da se već u srijedu glasa o premijerki May. Laburisti znaju da nemaju dovoljno glasova za rušenje vlade, ali njihov je plan isprovocirati konzervativne pobunjenike da okrenu leđa svojoj vladi i tako ostvare svoj cilj: sruše Theresu May.

Drugi referendum (20%)

Riječ je o scenariju koji doživljava sve veću podršku unutar političkih krugova, posebno laburističkih, koji smatraju da bi na taj način mogli usporiti sadašnji proces, dobiti na vremenu i prisiliti Europsku uniju  da pristane na nove pregovore. Računaju i na podršku konzervativaca koji su spremni na sve samo da ne dođe do neuređenog Brexita. Problem je u tome što drugi referendum mora predložiti vlada. A Theresa May to neće učiniti.

Produljenje roka za izlazak (40%)

Sve je više zainteresiranih za takav razvoj događaja u Ujedinjenoj Kraljevini. Vjeruju, naime, da bi na taj način uspjeli, bez vremenskog pritiska koji sada postoji, lakše postići kompromis u parlamentu koji bi doveo do nekog rješenja. Procjenjuje se da bi u tom slučaju i EU bila sklonija za neki novi dogovor jer ne bi bila prisiljena na produljenje roka kao u slučaju izvanrednih izbora ili drugog referenduma. No, neizvjesnost ostanka Ujedinjene Kraljevine u EU otvara vrlo važno pitanje: ako se rok produlji do, primjerice, srpnja, treba li Velika Britanija glasati na izborima za Europski parlament?

I što u slučaju da London konačno odluči ostati u EU, a nema zastupnike u Parlamentu? Tehnički se problem može riješiti naknadnim izborima, ali tada cijela procedura formiranja nove Europske komisije mora čekati rezultate u Britaniji.

Tvrdi Brexit (40%)

- Nastavak puta prema izlasku bez sporazuma je neodgovoran, iracionalan, riskira nanošenje štete radnim mjestima i ekonomskom rastu - to je najnovija poruka britanske poslovne zajednice, ista kao i prije tjedan i prije mjesec dana. No, tvrda jezgra konzervativaca i dalje ne odustaje od teze da će štete biti kratkotrajne, a koristi dugoročne.

London je odgovoran za cijeli kaos oko Brexita

Europska unija ima puno mana i mnoge od njih su razlog što su je Britanci na referendumu odlučili napustiti. No, za kaos u kojem se sada našao postupak Brexita odgovornost snosi London jer ni nakon dvije i pol godine nisu jasno rekli što žele nakon Brexita i kako vide buduće odnose s EU.

Sve što su govorili bio je više popis želja i onoga što ne žele, ali nikad nisu jasno i racionalno objasnili svoje planove. Govorili su da žele slobodnu trgovinu, ali ne i slobodu kretanja radnika. Ponašali su se kao da ne znaju što je moguće, a što ne u nekom sporazumu s EU, iako su sve to znali jer su dugo u članstvu. Nikad se u UK nije mogla stvoriti jasna većina koja zna što želi, a uvijek je većina bila protiv bilo čega što se stavljalo na stol. Tako je, čini se, i sada kad se glasa o jedinom sporazumu o Brexitu koji je na stolu i koji uređuje postupak izlaska i privremeni režim u prijelaznom razdoblju dok se ne dogovori sporazum o budućim odnosima. Nakon što izgubi na glasanju u parlamentu, a sve govori da će tako biti, britanska premijerka Theresa May morat će ili odstupiti ili voditi bitku za političko preživljavanje. U takvoj situaciji, dok bude vodila bitku kod kuće, teško će moći raditi s EU na pronalasku alternativnih rješenja. Sada je, primjerice, otvorena mogućnost odgode Brexita za tri ili šest mjeseci. To bi značilo da će UK formalno još uvijek biti u EU tijekom održavanja europskih izbora, što dovodi u pitanje i dogovor o broju zastupničkih mjesta u tom tijelu EU koji je postignut računajući na to da će UK formalno izaći te da će EU imati 27 članica. Dakle, ni nakon današnjeg glasanja ništa neće biti jasno, osim ako se ne dogodi neko čudo i May osigura većinu za sporazum s EU. Kako joj EU nije u posljednjem trenutku mogla ponuditi ništa više nego prije, teško je da će se takvo čudo dogoditi.

(Augustin Palokaj)

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version