Neovisni odvjetnik zaključio da Sud EU nije nadležan za slovensku tužbu protiv Hrvatske

Svojim današnjim mišljenjem nezavisni odvjetnik Priit Pikamäe Sudu predlaže da se proglasi nenadležnim za odlučivanje o tužbi koju je podnijela Slovenija.
Slovenski premijer Marjan Šarec vodi koaliciju kojoj pada potpora dijelom i zbog objave izvješća koje je potvrdilo da je Slovenija vodila obavještajnu operaciju protiv Hrvatske koja je propala
 Dan Kitwood / REUTERS

Situacija je sada jasnija i veliki su izgledi da se Sud EU proglasi nenadležnim za tužbu Republike Slovenije protiv Hrvatske zbog neprovedbe arbitražnog postupka. Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika u oko polovici slučajeva.

Slovenski premijer Marjan Šarec je u utorak izjavio kako od "mišljenje odvjetnika ne očekuje ništa". Što znači da su opet, kao i u slučaju arbitraže, znali unaprijed rezultat. Samo, ovaj put ne kao tada: poduzimajući nedozvoljene radnje nego svjesni da njihova tužba nema nikakvog izgleda. Sada su naprosto bili svjesni da njihovi argumenti teško da imaju izgleda proći na Sudu.

"Povrede prava Unije koje Republika Slovenija stavlja na teret Republici Hrvatskoj akcesornog (sporednog) su karaktera u odnosu na pitanje utvrđivanja granice između tih dviju država članica, koje potpada pod međunarodno javno pravo", stoji u mišljenju neovisnog odvjetnika. Čime je u potpunosti potvrđeno stajalište koje je pred Sudom zastupala Hrvatska.

“Polazeći od argumenata koje smo isticali tijekom usmene rasprave i u pisanom dijelu i uzimajući pitanja koja smo dobivali od samih članova suda mislim da bi mogli biti optimistični, ali zaista ostaje za vidjeti kako će sutra biti proglašeno to mišljenje, rekla je u utorak državna tajnica u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić.

U mišljenju se ističe sljedeće: "U tom pogledu ističe da je Unija obvezana međunarodnim pravom u točno utvrđenim slučajevima, odnosno da je obvezana međunarodnim sporazumima koje je Unija sklopila na temelju odredaba Ugovorâ, zatim onima za koje Unija preuzima nadležnosti koje su prethodno izvršavale države članice kao i običajnim odredbama međunarodnog prava kada Unija izvršava svoje nadležnosti. Međunarodni sporazumi koji ne potpadaju pod navedene slučajeve ne predstavljaju akte Unije niti je obvezuju. Pozivajući se na sudsku praksu Suda, nezavisni odvjetnik podsjeća na to da teritorijalno područje primjene Ugovorâ odgovara objektivnoj zadanosti koju utvrđuju države članice i koja se Uniji nameće. Slijedom toga, on smatra da razgraničenje državnih područja ne spada u područje nadležnosti Unije i, u skladu s tim, Suda".

Usto, nezavisni odvjetnik navodi da, prema sudskoj praksi Suda, načelo lojalne suradnje predstavlja samostalan temelj obveza u slučajevima u kojima je Unija bila stranka mješovitog sporazuma ili u slučaju izvršenja obveza koje proizlaze iz Ugovorâ. Međutim, ponašanje koje se stavlja na teret ne potpada ni pod jedan od tih dvaju slučajeva.

Izuzetno je važan jedan od završnih zaključaka: "Što se tiče navodnih povreda obveza koje proizlaze iz zajedničke ribarstvene politike, nadzora granica i planiranja morskog područja, nezavisni odvjetnik primjećuje da se Slovenija poziva na premisu prema kojoj je granica utvrđena arbitražnom odlukom. No, on ističe da ta odluka nije provedena u odnosima između dviju dotičnih država članica. Iz toga zaključuje da – sa stajališta prava Unije – granica između tih dviju država članica nije utvrđena. Na temelju toga nezavisni odvjetnik zaključuje da Slovenija implicitno želi ishoditi izvršenje arbitražne odluke, što ne spada u područje nadležnosti Unije".

Zaključak je dakle samorazumljiv: Nezavisni odvjetnik zaključuje da su navodne povrede prava Unije akcesornog karaktera u odnosu na pitanje utvrđivanja granice između Hrvatske i Slovenije. Međutim, takvo utvrđivanje po samoj svojoj biti predstavlja pitanje međunarodnog javnog prava, za koje Sud nije nadležan.

Iz svega slijedi još jedan važan zaključak: ovim mišljenjem, posebno ako ga uvaži Sud, padaju u vodu slovenski prigovori hrvatskom ulasku u Schengen. Naime, Slovenija je kao glavni prigovor navodila da se Hrvatska ne pridržava vladavine prava. Neovisni odvjetnik tvrdi da nije riječ o pitanju prava Unije, a da arbitražnom presudom granica nije utvrđena. Dakle, nema niti govora o kršenju vladavine prava s hrvatske strane.

Reakcija politike je bila očekivana. Dok Ministarstvo vanjskih poslova igrana kartu činjenice da Sud ne mora slijediti mišljenje nezavisnog odvjetnika, Zmago Jelinčič Plemeniti podsjeća da je njegova stranka SNS tvrdila da taj Sud nije nadležan.

A iz najjače opozicijske stranke SDS, koju vodi Janez Janša, upozoravaju na troškove sudskog procesa u iznosu od 7 milijuna eura. Janša poziva ministra vanjskih poslova Miru Cerara da to plati iz svog džepa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 13:05