Europska unija još čeka vijesti iz Londona kako bi pojasnili svoje viđenje nastavka postupka Brexita koji prijeti i kompliciranjem europskih izbora što bi se, prema planu, trebali održati krajem svibnja u 27 država članica.
Zbog toga nervoza u Bruxellesu raste jer je sve jasnije da će London tražiti odgodu Brexita i nakon 30. ožujka kada bi formalno UK trebala napustiti EU.
Poljski ministar
U EU nisu više pametni mogu li svojim idejama pomoći ili odmoći premijerki Theresi May pa zato više šute i gledaju svoja posla. Nakon izjave poljskog ministra vanjskih poslova Jaceka Czaputowicza da bi se takozvani backstop, kontroverzni zaštitni mehanizam za granicu između Republike i Sjeverne Irske, mogao ograničiti na pet godina, u EU su se svi pobrinuli podsjetiti na nužnost održavanja jedinstva svih 27 država članica.
Poljski je ministar sugerirao da bi EU trebao razmisliti o toj mogućnosti kako bi se izbjegao tvrdi Brexit koji nitko ne želi, ali je dodao da bi to bilo moguće ako bi se s tim složila Republika Irska. Iz Irske je brzo stigla reakcija preko ministra vanjskih poslova Coveneyja koji je u Bruxellesu rekao da to nije stav EU i s njim su se složili mnogi njegovi kolege iz drugih država tijekom Vijeća vanjskih poslova EU.
Iako na tom sastanku Brexit nije bio tema, na marginama sastanka ministri su razmijenili mišljenja o onome što se događa u Londonu i pripremama kako reagirati. Irski ministar je rekao kako bi vremensko ograničenje backstopa zapravo značilo da to više ne bi niti bio backstop.
Dakle, EU i dalje ustraje da ti zaštitni mehanizmi za sprečavanje tvrde granice između Irske i Republike Irske mogu trajati sve dok se ne postigne sporazum o budućim odnosima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine koji bi aktiviranje tih mehanizama učinio nepotrebnim. Takva jamstva Theresi May nisu bila dovoljna pa je doživjela težak poraz u britanskom parlamentu.
Jedan tim
Irce je jučer smirio i glavni pregovarač EU za Brexit Michel Barnier. Rekao je kako je sporazum koji sadrži backstop rezultat 18-mjesečnih pregovora, da su se s tim složile sve države članice i da se i dalje svih 27 država EU ponaša kao “jedan tim” u pregovorima s Londonom. Odbacio je i bilo kakve ideje o bilateralnim rješenjima tog pitanja između Irske i Ujedinjene Kraljevine.
Kako se približavaju europski izbori, do kojih je ostalo još samo četiri mjeseca, u EU se pripremaju i za scenarij da u trenutku održavanja tih izbora UK i dalje bude članica.
Prema sadašnjem Ugovoru EU, u tom bi se slučaju i u Britaniji trebali održati ti izbori, a ako ne bude tako, onda to može postati i predmet pred Sudom Europske unije. Britanski Financial Times objavio je kako je Pravna služba Europskog parlamenta dala tumačenje da neodržavanje izbora u Velikoj Britaniji ne bi ometalo konstituiranje Europskog parlamenta, zakazano za 2. srpnja ove godine.
Novi saziv
Sadašnji britanski zastupnici u Europskom parlamentu ostali bi s mandatom do 2. srpnja, a nakon toga bi se konstituirao Europski parlament bez njih.
No, i to dovodi u pitanje broj zastupnika iz drugih država jer su mjesta podijeljena računajući na to da Britanci više neće sjediti u novom sazivu. Čak i datum izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU je izabran kako bi se izbjeglo miješanje tog pitanja s europskim izborima. Postoje i ideje da se to pitanje riješi posebnim protokolom koji bi dogovorili šefovi država ili vlada 27 članica EU, a brzim postupkom to ratificirali nacionalni parlamenti.
Ali, sve se to može izbjeći ako se u Londonu dogodi čudo i Theresa May uspije u drugom pokušaju dobiti većinu u britanskom parlamentu za sporazum za koji u EU i dalje kažu da je “najbolji mogući i zapravo jedini”. O eventualnom zahtjevu Londona za produljenje Brexita i nakon 30. ožujka u EU će se izjasniti samo nakon što takav zahtjev dođe, ali već su poručili kako iza takvog zahtjeva mora stajati ozbiljan razlog, što se tumači i kao signal da je moguć i novi referendum i odustajanje od Brexita čime May plaši svoje stranačke kolege.
Kaos za koji su izravno odgovorni May i Corbyn
Koliko je politika važna u životu postane očigledno kad god zakaže. A u Ujedinjenoj Kraljevini je kolosalno zakazala i to na svim razinama. No, glavnu krivicu za sadašnji kaos, za koji i dalje nikome nije jasno kako će se razriješiti, snose dvoje lidera. Premijerka Theresa May je smatrala da će bez većih problema, s pozicije državnog lidera, nametnuti svoje rješenje izlaska zemlje iz članstva u EU te da će ostati zabilježena u povijesti kao državnica koja je vratila Britaniju na položaj globalne sile. Zanemarujući opoziciju. Što joj se sada vratilo kao bumerang. Kad je prošli tjedan krenula u tražnje njihove podrške mnogi su je otvoreno pitali: A gdje ste bili do sada, protekle dvije i po godine?
I to ju s pravom pita i Jeremy Corbyn, šef opozicijskih laburista. Koji pak ni sam ne zna što bi. Malo bi izbore, pa bi malo drugi referendum, pa bi da bude premijer koji će nanovo otvoriti pregovore - što pokazuje ozbiljno nerazumijevanje pregovaračkog procesa. I traži od premijerke da sa stola ukloni opciju tvrdog Brexita što je nemoguće: ta će opcija biti otvorena dok se ne ispune svi proceduralni uvjeti sa strane Kraljevine i sa strane EU. Da je May bila sklonija dijalogu, a ne političkom soliranju baveći se samo protivnicima u svojoj stranci, a da je Corby jasno definirao stav laburista i dosljedno ga branio kaosa ne bi bilo. Ali, za to su potrebni državnici, ne političari.
(Piše: Željko Trkanjec)