PRAG
Trinaest članica EU, od kojih ih je većina iz područja središnje i istočne Europe (osim Italije i Austrije), sastavljaju nacrt prijedloga kojeg će predstaviti na summitu EU-28 u pokušaju da ponovno ožive kredibilitet najvećeg trgovinskog bloka na svijetu, barem što se tiče politike proširenja.
Države u pitanju su: Estonija, Litva, Latvija, Češka, Poljska, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Italija, Austrija, Hrvatska, Slovenija i Malta.
One će prijedlog predstaviti na sastanku veleposlanika pri EU u Bruxellesu ove srijede.
- Glavna zadaća je apelirati na započinjanje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom – izjavio je jedan od veleposlanika država u pitanju za EURACTIV.
- Na neki način, to uistinu jest oblik pritiska, kojim se želi pronaći odgovor na pitanje što je krenulo po zlu glede daljnjeg proširenja članstva. Ako ta dva procesa ne budu izvršeni istovremeno, Europska unija će biti prisutna na području Zapadnog Balkana, ali u drugoj i bolnijoj ulozi – dodaje diplomat.
Europska komisija je preporučila otvaranje pristupnih pregovora sa Skopjem i Tiranom, ali je odlučila da tu odluku treba formalno potvrditi Europsko vijeće u kojem su Nizozemska i Francuska već najavile da će uložiti veto.
- Postaje sve teže razumjeti ovu umjetno stvorenu dilemu, zato što trenutno razgovaramo samo o počinjanju pristupnih pregovora, a ne i o proširenju. Zapad očito to ne razumije – rekao je europski veleposlanik u razgovoru s novinarom EURACTIV-a.
U Njemačkoj, pitanje proširenja EU razjedinilo je vladajuću koaliciju. Naime, CDU/CSU protive se brzopletom početku pregovora s Tiranom i Skopjem. Predsjednik Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga Gunther Krichbaum tvrdi da će se sporazum postići do listopada.
No, Michael Roth (SPD), državni tajnih za europske poslove, želi početi pregovore u što skorijem roku. 'Na Europskoj uniji je da što prije izvrši zadatak. Dali smo svoju riječ i dužni smo održati obećanje.' piše Roth u autorskom članku za njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Češko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da je njihova država među 13. Ministar vanjskih poslova Tomas Petriček je navodno apelirao na aktivniju ulogu EU u regiji.
- Dat ću podršku i zeleno svjetlo objema državama – izjavio je u petak.
Čitajte više o očekivanjima Sjeverne Makedonije ovdje.
(Ondřej Plevák, EURACTIV.cz; Claire Stam, EURACTIV.de; Zoran Radosavljević, EURACTIV.com)
BERLIN
Spašavanje Iranskog sporazuma: Ministar vanjskih poslova Heiko Maas (SPD) poziva Iran da nastavi poštivati odredbe nuklearnog sporazuma, čak i u slučaju da ekonomska očekivanja nisu u potpunosti ispunjena. U govoru kojeg je jučer održao u Teheranu, Maas je naglasio da je sporazum 'izuzetno važan' Europi zbog sigurnosnih razloga. Njegov iranski kolega Mohammed Dschwad Sarif upozorio je da oni koji podržavaju ekonomski rat protiv Irana ne mogu očekivati sigurnost zauzvrat. (Claire Stam, EURACTIV.de)
LONDON
Zakuhava se bitka za nasljednika Therese May: Posljednjih 10 kandidata koji žele preuzeti fotelju premijerki May službeno je objavljeno.
Među kandidatima se nalaze Michael Gove, Matt Hancock, Mark Harper, Jeremy Hunt, Sajid Javid, Boris Johnson, Andrea Leadsom, Esther McVey, Dominic Raab i Rory Stewart.
Gove se ovoga vikenda našao u središtu skandala nakon što je priznao da je u mladim danima koristio kokain. U nedjelju je obznanio da se 'kaje' za svoje greške, a pritom je uputio kritiku svom protivniku Borisu Johnsonu zbog njegove najave da će smanjiti poreznu stopu bogatima. 'Jedna od stvari koju nikada neću učiniti kao premijer je koristiti porezni sustav za bogaćenje onih koji su već bogati', izjavio je Gove. 'Siromašni moraju biti prioritet'. (Samuel Stolton, EURACTIV.com)
BRUXELLES
Manjinska vlada na vidiku? Ekstremno desna stranka Vlaams Belang i dalje smatra da je moguće formirati manjinsku vladu, izjavila je glavna pregovaračica Barbara Bad ovoga vikenda. 'Ako nam vlada neće ponuditi suradnju, svoje ćemo politike forsirati iz opozicije', rekla je, dodavši da u tom slučaju stranka može dati podršku manjinskoj vladi. Dok flamanski nacionalisti N-VA tvrde koketiraju s liberalima Open VLD oko formiranja nove vlade, liberali negiraju bilo kakvu mogućnost suradnje. (Alexandra Brzozowski, EURACTIV.com)
RIM
Vrhunski talijanski posao: talijanski premijer Giuseppe Conte održao je večernji sastanak sa svoja dva zamjenika, Luigijem di Maiom i Matteom Salvinijem, kako bi razgovarali o tome kako izbjeći pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede talijanskog prava, kao i o imenovanju novog talijanskog povjerenika. Dan prije sastanka, Conte je upozorio na rizike zbog prkošenja Komisiji. 'Ako se pokrene postupak, to će nauditi Italiji', rekao je.
Oba vladajuća partnera zainteresirana su za vrijedne portfelje povjerenika poput konkurencije ili industrije. U intervjuu za EURACTIV, bivši premijer Mario Monti predložio je vladi da predloži suradničkog političara na visokoj razini. 'Italiji je potreban netko tko zna kako pregovarati i izbjegavati nepotrebne sukobe', kazao je. (Gerardo Fortuna, EURACTIV.com)
MADRID
Španjolska tolerantna imigracijska politika ne može trajati vječno: španjolska vlada održava 'jedinstvenu' migracijsku politiku u EU nastavljajući prihvaćati one koji dolaze, ali ta politika ne može trajati beskonačno, izjavio je američki sociolog kubanskog podrijetla Alejandro Portes, pobjednik nagrade za društvene znanosti Princess of Asturias 2019. godine.
Portes je rekao za EFE (EuroACTIV-ov partner) u nedavnom intervjuu da u usporedbi s drugim zemljama Španjolska održava 'tolerantniju' migracijsku politiku i nastavlja prihvaćati one koji dolaze. 'To je jedinstvena politika u Europskoj uniji, ali mislim da ne može trajati beskonačno', izjavio je.
Stručnjak je istaknuo da je migracijska situacija u EU dovela do raznih rješenja na razini država: na primjer, Njemačka, zemlja s jakim gospodarstvom je otvorena zemlja, dok je Mađarska zatvorila svoja vrata imigraciji.
'Za mnoge zemlje najveći problem je nekontrolirana migracija: u Europi migranti dolaze iz Afrike i Bliskog istoka, u Sjedinjenim Američkim Državama oni ne dolaze iz Meksika, nego iz Srednje Amerike', naglasio je Portes. (EuroEFE.EURACTIV.es)
>> Pročitajte više: Petogodišnji plan EU-a udvostručuje se zbog zaštite granica
VARŠAVA
Dogovor sa SAD-om: Poljska će u srijedu potpisati veliki sporazum s SAD-om kojim će se nadograditi status američkih snaga u Poljskoj zbog 'trajne američke nazočnosti na poljskom području'. Oko 1.300 dodatnih američkih vojnika dolazi u Poljsku, a Varšava će platiti blizu 2 milijarde dolara za modernizaciju vojne infrastrukture koju će koristiti američki vojnici.
Sve ovo trebalo bi ojačati sigurnost Poljske i cijele regije pred ruskom prijetnjom. Međutim, kako upozorava američki istraživački centar Stratfor, pojačana američka nazočnost u Poljskoj može dovesti do ruskog odgovora. (EURACTIV.pl)
BRATISLAVA
Zašto Slovaci ne izlaze na birališta? Iako je na nedavnim izborima za EP glasovalo više Slovaka, odaziv je još uvijek bio najniži u EU s 22 posto. Sociolog Michal Vašečka rekao je za EURACTIV.sk da je samo manjina Slovaka u potpunosti predana europskoj ideji.
Za razliku od Poljske ili Rumunjske, slovački birači ne smatraju da je liberalna demokracija u njihovoj zemlji u opasnosti. 'Izgleda da se Slovaci manje osjećaju potrebom za sudjelovanjem na europskim izborima jer ne osjećaju da Bruxelles može nešto spasiti', dodao je.
S druge strane, odaziv birača bio je veći jer su mnogi Slovaci počeli misliti da euroskeptici i populisti ugrožavaju budućnost Unije.
BUKUREŠT
Rumunjski ministar vanjskih poslova podržava moldavskog oligarha: Iako je EU izrazila potporu vladinoj koaliciji koju je formirao novoizabrani parlament Moldavije, rumunjski ministar vanjskih poslova Teodor Meleșcanu umjesto toga podupro je prijedlog Demokratske stranke za održavanje prijevremenih izbora. Stranka, koju kontrolira oligarh Vlad Plahotniuc, kaže da je vlada predvođena lidericom proeuropske stranke ACUM Maiom Sandu, nelegitimna. Meleșcanu je izjavio kako su izbori 6. rujna "jedino rješenje" za rješavanje političke krize i dodao kako je zatražio od rumunjskog veleposlanika da se sastane s liderima Demokratske stranke. (EURACTIV.ro)
ATENA
Službeno je: Nakon višemjesečnih nagađanja o prijevremenim izborima i porazu za 9,5 posto razlike na izborima za EU, premijer Alexis Tsipras je u ponedjeljak navečer službeno zatražio raspuštanje parlamenta i poziv na opće izbore od predsjednika Prokopiosa Pavlopoulosa, "kako bi se obnovio javni mandat" , Glasovanje je zakazano za 7. srpanj.
Glavni opozicijski vođa, Kyriakos Mitsotakis iz Nove demokracije, rekao je da Tsipras nije planirao održati izbore, 'ali ishod europskih izbora ga je nametnuo'. (Theodore Karaoulanis, EURACTIV.gr)
NIKOZIJA
Kodeks o seksualnom uznemiravanju: Tri sindikata potpisala su kodeks ponašanja o seksualnom uznemiravanju na privatnom i javnom tj. državnom radnom mjestu, u nastojanju da uključe vrlo detaljne opise zabranjenih ili dopuštenih radnji u ugovore o radu, navodi Philenews, medijski partner EURACTIV.gr. Kodeks će biti dio kolektivnih ugovora koje potpisuju članovi sindikata. Prošle godine, od 1.830 podnesenih pritužbi vezanih za rad, samo 17 se odnosilo na ravnopravnost spolova na radnom mjestu, kategoriju koja uključuje navode o seksualnom uznemiravanju. (Theodore Karaoulanis, EURACTIV.gr)
SOFIJA
Financiranje političkih stranaka: Transparency International je izrazio svoje čvrsto neodobravanje 'kontroverznog, kaotičnog i reaktivnog pristupa' promjene zakonodavstva o financiranju političkih stranaka. Parlamentarni odbor za proračun u četvrtak je odobrio plan premijera Bojka Borisova za nadopunu državnog proračuna, kojim se predviđa smanjenje državnih subvencija političkim strankama na 1 lev (oko 50 euro centi) po glasu sa sadašnjih 11 leva. (EURACTIV-ov medijski partner Dnevnik.bg)
ZAGREB
Jedan mandat je presudio: Dva tjedna nakon što je osvojila jedan mandat u Europskom parlamentu, Živi zid, protusistemska stranka koja surađuje s PoKretom 5 Zvjezdica, službeno se raspala. Euroskeptična stranka raspustila se zbog svađe oko dodjele mjesta u Parlamentu. Predsjednik stranke Ivan Vilibor Sinčić i njegova supruga, također članica, rekli su da nisu zainteresirani za Bruxelles, ali su se odmah nakon objavljivanja rezultata predomislili, što je navelo druge članove da napuste stranku, za što okrivljuju par.
Juncker u Zagrebu: Predsjednik Komisije na odlasku Jean-Claude Juncker posjetio je ovaj vikend Zagreb i rekao da bi volio da se Hrvatska što prije pridruži Schengenu i eurozoni. Kazao je kako je zemlja puno napredovala u ekonomskom i financijskom smislu zbog ključnih reformi. (Tea Trubić, EURACTIV.hr)
BEOGRAD
Male šanse za summit: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u ponedjeljak kako je 'vrlo moguće ili gotovo vjerojatno' da se sastanak regionalnih čelnika 1. srpnja u Parizu neće održati jer je vrlo malo vjerojatno da će do tada kosovsko vodstvo ukinuti uvozne carine na srpsku robu. Kazao je kako će predstavnici Srbije sigurno prisustvovati sastanku ako dobiju poziv, ali je dodao kako vjeruje da uvjeti za organiziranje sastanka nisu u redu. Obraćajući se na sjednici Nacionalne konvencije o Europskoj uniji u parlamentu, Vučić je kazao kako nije isključio mogućnost napretka dijaloga s Prištinom na jesen. (Beta-EURACTIV.rs)