Europski parlament i države članice postigle su u veljači prošle godine sporazum o uspostavi novog Europske uprave za rad (ELA) radi zaštite prava radnika i pokretanja prekograničnih istraga u slučaju mogućih zlouporaba.
Od 13 zemalja koje su se pridružile Europskoj uniji u posljednja dva desetljeća, pet zemalja nisu domaćini niti jedne europske agencije (Bugarska, Hrvatska, Cipar, Rumunjska i Slovačka), pa su trebale biti najjači kandidati.
Prijave za domaćina ELA-e trebale bi do Vijeća Europske unije stići do 6. svibnja, a potom će biti objavljene na službenoj internetskoj stranici Vijeća 13. svibnja, izjavio je glasnogovornik Europske komisije. Komisija će zatim ocijeniti ponude i podnijeti svoju ocjenu Vijeću prije 3. lipnja, a glasovanje će se održati 13. lipnja u Luksemburgu.
Do sada su Cipar, Slovačka i Latvija javno iskazale interes za sjedište agencije, dok su izvori bugarske vlade rekli EURACTIV-u da se Sofija također namjerava prijaviti. Hrvatska je u početku bila zainteresirana, ali se ipak povukla i podržala Slovačku.
Latvijski diplomatski izvori kažu da je Riga odlučila sudjelovati u kandidaturi, unatoč tome što već ima Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC).
U Nikoziji, ministar vanjskih poslova Nikos Christodoulidis nedavno je veleposlanicima predstavio ciparsku ponudu zaa sjedište agencije. Pogledajte videozapis.
U Bratislavi, premijer Peter Pellegrini je o tom pitanju razgovarao s Emmanuelom Macronom u listopadu 2018., ali i s Angelom Merkel u veljači 2019. Oboje su uvažili ponudu Slovačke, ali nisu izričito potvrdili da će je podržati.
Slovački ministar rada Jan Richter već je lobirao u 19 prijestolnica Europske unije za podršku.
- Neformalno imamo 12 glasova u našu korist, a njih 4 smatraju da je naša kandidatura vrlo kvalitetna - kazao je nedavno.
Rumunjski zastupnik u Europskom parlamentu Siegfried Muresan (EPP) nedavno je zatražio od vlade da se pridruži utrci, pripremi čvrstu prijavu i izbjegne pogreške koje je napravila s ponudom Europske agencije za lijekove (EMA).
- Naša zemlja ima najveću šansu da ugosti ovu novu agenciju zato što smo jedna od samo pet zemalja članica koje nemaju sjedište niti jedne institucije Europske unije […] Od svih potencijalnih kandidata, Rumunjska je teritorijalno najveća, ali i najmnogoljudnija - rekao je Muresan.
BRUXELLES
Rasprava o zagađenju zraka i cestarinama: Zagađenost zraka ovog je tjedna u Belgiji dosegnula najvišu točku u posljednje četiri godine. U međuvremenu, flamanski ministar mobilnosti Ben Weyts (N-VA) želi ukinuti cestarine, zato što ih lokalno stanovništvo ne podržava. Umjesto carina,vjeruje, investicijama u prometnu infrastrukturu riješit će se prometne gužve. Taj je potez interpretiran kao pokušaj udaljavanja od politike ekstremno desne stranke Vlaamsa Belanga, kojima je pitanje cestarine ključ političke kampanje za europarlamentarne izbore.
LONDON
Ujedinjena Kraljevina kao trojanski konj u EU: Britanski zastupnik iz redova tvrdolinijaša Mark François smatra je da bi uskoro mogli postati 'trojanski konj' EU, ako država ubrzo ne napusti Uniju.
- Ako nas pokušate zadržati u Europskoj uniji protiv volje većine britanskog naroda, onda ćemo postati trojanski konj EU, koji bi vam mogao sabotirati sve vaše pokušaje da provedete ovaj federalni projekt - François je rekao u utorak. François je u ponedjeljak pozvao Theresu May da Donjem domu parlamenta ponovno omogući glasanje o nepovjerenju.
MADRID
Socijalisti i dalje u vodstvu: Prema najnovijim rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, španjolski socijalisti bi osvojili relativnu većinu na parlamentarnim izborima koji će se održati 28. travnja, javlja Euractivov medijski partner EFE.
Socijalistička stranka (PSOE) dobila bi između 123-128 od 350 mandata u španjolskom parlamentu, dok demokršćanska Narodna stranka očekuje između 66 do 76 mandata, liberalna stranka Ciudadanos između 42 i 51, populistički Podemos između 33 i 41, a radikalno desni Vox između 29 i 37.
RIM
Manji gospodarski rast: Talijanska vlada smanjila je prognozu gospodarskog rasta s 1 na 0,2 posto. Istovremeno, potvrdila je sve glavne mjere, uključujući i kontroverznu mirovinsku reformu. Dokument spominje uvođenje dvoslojnog 'univerzalnog poreza' od 15 posto i 20 posto, kojeg snažno podupire vladajuća Lega Mattea Salvinija, ali mu se suprotstavlja PoKret 5 Zvjezdica.
Zatvorena vrata: 'Ne upotrebljavajte ime Europske pučke stranke kako bi popravili svoj rejting' izjavio je zastupnik Europskog parlamenta i glavni tajnik EPP-a Antonio López-Istúriz White zastupnicima PoKreta 5 Zvjezdica. Nedugo prije toga, talijanski časopis La Stampa objavio je glasine o približavanju populističke stranke europskom desnom centru.
- PoKret 5 Zvjezdica unutar političke grupacije EPP? To je suludo! - izjavio je predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani. Prema navodima La Stampe, Junker je pozvao talijanskog premijera Contea da uvjeri svoju protusistemsku da se pridruži proeuropskoj struji.
Manfred Weber, spitzenkandidat EPP-a, izjavio je da želi biti 'graditelj mostova' prema populističkim snagama poput Salvinijeve Lege, a pozvao je svoju političku obitelj da 'sasluša' zahtjeve populističkih vođa.
ATENA
Prijevremena isplata MMF-a: Grčki ministar financija Euclid Tsakalotos izjavio je da zemlja planira otplatiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ranije od planiranog, budući da su 'preskupi'. Rekao je da 4 milijarde eura duga MMF-a nosi kamatnu stopu od 5 posto, istaknuvši da se Grčka sada može posuditi po znatno povoljnijim kamatama. Štednja će biti iskorištena za smanjenje poreza i provedbu socijalne politike, kazao je ministar.
VARŠAVA
Kraj Ubera? Prosvjed taksista se nastavlja, a vlada i regulatorne agencije razmatraju 'privremenu zabranu aplikacija poput Ubera, dok se ne pronađe rješenje njihovog statusa'. Ta je najava trebala zadovoljiti ljutite vozače taksija u velikim poljskim gradovima poput Varšave, u kojima Uber postaje sve popularniji.
PRAG
Narušena prava hakera: Češki Ustavni sud donio je presudu kojom je potvrdio da je bivši ministar pravosuđa Robert Pelikán narušio prava Jevgenija Nikulina, za kojeg postoji opravdana sumnja da je ruski haker, kada ga je odlučio izručiti Sjedinjenim Američkim Državama. Nikulina je uhitila češka policija u Pragu 2016. godine, optuživši ga za hakiranje LinkedIn-a, Dropbox-a i drugih platformi. Nikulin je trenutno u SAD-u, gdje čeka rezultate psihijatrijske procjene.
SOFIJA
Tokovi doznaka: Prema najnovijem Izvješću Svjetske banke, Bugari koji su prošle godine radili i živjeli u inozemstvu, svojoj su državi vratili gotovo 2,13 milijardi eura, što je 3,8 posto ukupnog BDP-a Bugarske. Istovremeno, raste i iznos novčanih doznaka bugarskih radnika koje dosežu gotovo 196 milijuna eura.
LJUBLJANA
Kriza između Slovenije i Hrvatske: Premijer Marjan Šarec sazvao je u utorak poslijepodne (9. travnja) izvanredno zasjedanje Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog navodne operacije hrvatske obavještajne službe SOA u Sloveniji, koju je objavio slovenski televizijski kanal.
SNAV je zaključio da bi se Hrvatska trebala suzdržati od postupaka koji su protivni vrijednostima EU, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako njegova politika nije utjecala na izvješća slovenskih medija.
ZAGREB
608 milijuna eura za zapošljavanje: „Zahvaljujući europskim fondovima, Hrvatska je postigla dobre rezultate u pogledu zapošljavanja: 680 milijuna eura uloženo je u prve dvije godine mandata ove vlade, a stvorili smo 100.000 radnih mjesta“, izjavio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.
BEOGRAD
Srbija nudi povoljne uvjete njemačkim ulagačima: Ministar vanjskih poslova Ivica Dačić u Berlinu je izjavio da je Srbija spremna ponuditi povoljne uvjete poslovanja njemačkim investitorima. Kazao je kako se zemlja usredotočuje na infrastrukturu, pojačanu suradnju u automobilskoj i energetskoj industriji, kao i na poljoprivredno-prehrambeni sektor, IT i turizam. Dačić je također ponovio kako je ulazak u Europsku uniju apsolutni prioritet za Beograd.
SARAJEVO
U BiH pokrenuta 4G mreža: Tri bosanskohercegovačka teleoperatera, po jedan za svaku konstitutivnu naciju, pokrenuli su mobilnu mrežu 4G.
- Tijekom iduće godine više od 60 posto teritorija BiH bit će pokriveno 4G mrežom, a u sljedećih pet godina 90 posto - izjavio je premijer Denis Zvizdić.