Pismo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u kojem poziva na 'obnovu Europe' potaknuo je oprečne reakcije. Dok su neki pozdravili prijedlog reforme Europske unije, drugi su mu uputili hladnu kritiku tvrdeći da su njegove sugestije u potpunosti nerealne te da koristi izbore za Europski parlament kao platformu za ostvarenje vlastitih političkih ciljeva.
U istočnoj Europi Macronovo pismo je potaknuo raspravu o budućnosti Europske unije. Unatoč tome što se ne slažu s idejama francuskog predsjednika, državnici tzv. Višegradske skupine su njegov prijedlog doživjeli kao priliku da konačno započnu raspravu o Europi. Prema njima, očekivano, ta bi rasprava trebala biti usmjerena prema argumentu da je 'manje Europe' rješenje.
U Njemačkoj, vodeći kandidat Europske pučke stranke Manfred Weber pozdravio je Macronov prijedlog o promjeni Lisabonskog ugovora, osobito u kontekstu napuštanja jednoglasnog donošenja odluka u domeni vanjske politike EU. Nadalje, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u razgovoru za novine Tagesspiegel izjavio je da je Macron svoj prijedlog predstavio 'u pravi čas' uoči izbora za Europski parlament.
- Macron je dao vrlo dragocjenu sugestiju – rekao je.
Za razliku od njemačkih političara, predstavnici privatnog sektora te države Macronu su odlučno rekli 'Nein'. Ekonomsko vijeće usko povezano sa strukturom njemačke demokršćanske stranke na vlasti CDU koje predstavlja više od 11.000 poduzeća, u zajedničkoj je izjavi izjavilo da Macron možda govori o slobodi, ali u konačnici se zalaže za više institucija, birokracije i protekcionizma.
Pismo francuskoga predsjednika nije privuklo toliko pozornosti u Ujedinjenom Kraljevstvu, zato što su tamošnji građani trenutno u potpunosti fokusirani na Brexit koji se sve više približava, a reforma Europske unije ih ne zanima. Henry Newman, direktor think-tanka Open Europe koja je usko povezana s torijevcima, upozorio je Macrona da 'njegova arogancija može samo dodatno ugroziti budućnost Europe, zato što dodatno dijeli ionako podijeljene građane, umjesto da odgovori na realne probleme'.
Za države istočne Europe, Macronov poziv je idealna prilika da se jasno podijele u proeuropski stožer i onaj euroskeptični, dovoljno prije izbora za Europski parlament.
Macron je, među ostalim, predložio formiranje Europske agencije za zaštitu demokracija, reformu Schengen zone i ustavne promjene.
U Poljskoj, Ryszard Legato, europarlamentarac iz redova kontroverzne vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS) izjavio je da Macronovo pismo dokazuje da je liberalna ljevica 'u panici', zato što njegovi prijedlozi u najmanju ruku zvuče 'zastrašujuće'. Međutim, niti jedan zastupnik poljske opozicije još uvijek nije javno istupio komentirajući Macronov prijedlog. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk složio se s prijedlozima francuskoga predsjednika, objavivši na svom službenom Twitter profilu da bi 'Europska unija trebala surađivati prije i za vrijeme europarlamentarnih izbora' te 'da proljeće Europe mora početi sada'.
Slovački premijer Peter Pelegrini iz redova ljevice pozdravio je prijedlog svog francuskog kolege, dok je slovačka konzervativna opozicija Macrona prozvala 'štetom' Europi. Slovački su se konzervativci, očekivano, posebno osvrnuli na kvote za prihvaćanje izbjeglica, čemu su se oštro protivili do sada.
Iznenađujuće, mađarski premijer Viktor Orbán pozdravio je prijedloge Emmanuela Macrona, što se može interpretirati kao umanjivanje euroskeptične retorike uoči ključnog sastanka grupacije EPP-a 20. ožujka na kojem će se odlučiti o sudbini Orbánove stranke Fidesz u toj političkoj obitelji u EU.
- Ovime bi mogla početi ozbiljna rasprava o budućnosti Europe. Iako imamo različit stav u ključnim pitanjima, smatram da postoje puno dobrih inicijativa koje bi mogle potaknuti konstruktivni dialog o nužnim reformama – rekao je u razgovoru za Reuters.
Rumunjski vođa opozicije Liviu Dragnea složio se s Macronovim prijedlogom, istaknuvši da se Europa treba vratiti vrijednostima na kojima se oformila. Međutim, Dragnea je iskoristio priliku da uputi kritiku svom političkom suparniku predsjedniku Klausu Iohannisu.
- Možda ako predsjednik Iohannis pročita Macronovo pismo shvati da mržnja i nasilje ne smiju biti političko oružje – izjavio je Dragnea.
Hrvatske su stranke izbjegavale javno komentirati Macronovo pismo. Socijalisti i liberali reagirali su pozitivno, ali su zastupnici desnoga centra imali puno rezerviraniji stav.
Zastupnik Europskog parlamenta koji pripada grupaciji liberala ALDE Ivan Jakovčić izjavio je da je Macronov prijedlog bio 'hrabar', dok je bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač kritizirao da 'pismo služi kao oružje u političkoj kampanji uoči izbora za Europski parlament'.
- Macron trenutno vodi bitku u Francuskoj i želi Europi poslati poruku o svojoj proeuropskoj ideologiji. Stav 'Europa, to sam ja' koji se može interpretirati iz njegovih prijedloga nekima može biti odbojan – izjavio je Kovač.
LONDON
Ne postoji rješenje za irski 'backstop: "Teški pregovori" nisu imali potencijal za pronalazak rješenja za irski 'backstop', izjavio je u srijedu glasnogovornik Komisije Margaritis Schinas.
- Razgovori su bili teški i nije pronađeno rješenje koje bi bilo u skladu sa sporazumom o povlačenju, uključujući protokol Sjeverne Irske koji, kao što znate, neće biti ponovno otvoren - rekao je Schinas nakon što je pregovarač EU-a za Brexit Michel Barnier izvijestio dužnosnike Komisije o stanju pregovora. (Samuel Stolton, EURACTIV.com)
PARIZ
Francuska nameće digitalni porez: Francuska će uvesti novi porez na razini cijele EU za velike tehnološke tvrtke, s ili bez Europe, izjavio je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire. Nakon što je projekt dosegnuo zastoj na razini EU-a, Pariz je odlučio krenuti dalje, a sada će se tehnološka industrija suočiti s porezom od 3 posto na svoju digitalnu prodaju u zemlji.
- Dok držim ovaj govor, 23 od 27 država Europe podupiru oporezivanje digitalnih aktivnosti. No, 23 nije 27. Dakle nije potrebna jednoglasnost kako bi se uspostavilo digitalno oporezivanje na europskoj razini. Ne očekujem da će se dogovor postići na sljedećem Vijeću ministara financija 12. ožujka u Bruxellesu - kazao je. Prema pravilu kvalificirane većine o poreznim pitanjima, Europa bi se već odlučila umjesto da raspravlja", dodao je. (EURACTIV.fr)
MADRID
Španjolska se usredotočila na potencijal Afrike: Tijekom posjeta Gambiji, španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell izjavio je u utorak kako Afrika ima veliki potencijal za razvoj, što će ovisiti o rješavanju nestabilnosti u regiji, uključujući migracije.
- Moramo znati da je na drugoj strani Mediterana vrlo mlada, rastuća populacija i moramo im pomoći da se stabiliziraju i ostanu u svojim matičnim zemljama - rekao je Borrell.
Španjolski visoki diplomat posjetit će i Etiopiju kako bi potaknuo novi projekt "Afrika plan III", čiji je cilj uspostaviti tehnološku, gospodarsku i financijsku suradnju između zemalja Afrike i Španjolske. (EPA/EFE/ EuroEFE.EA.es)
RIM
Italija koketira s Kinom: Italija bi mogla biti prva članica G7 koja se pridružila Kineskoj inicijativi za 'Pojas i cesta', izjavila je za Financial Times zamjenik ministra Michele Geraci. Kao odgovor na to, glasnogovornik Europske komisije upozorio je da sve države članice moraju “osigurati dosljednost s pravima i politikama EU te poštivati jedinstvo EU u provedbi politika EU-a”. SAD je izrazio zabrinutost zbog mogućeg sudjelovanja Atlantskog saveznika u velikom projektu kineske infrastrukturne mreže. (Gerardo Fortuna, EURACTIV.com)
PRAG
Potpisan je fiskalni sporazum: Češki predsjednik Miloš Zeman je potpisao Fiskalni sporazum Europske unije – dokument koji koordinira ekonomske politike unutar EU. Češka je, osim Ujedinjene Kraljevine, bila zadnja članica EU koja nije potpisala sporazum. Ministrica financija Alena Schillerová je izjavila da bi pristupanje sporazumu omogućilo Češkoj sudjelovanje na sastancima zemalja eurozone. (Aneta Zachová,EURACTIV.cz)
BUKUREŠT
Predsjednik odbacuje proračun: predsjednik Klaus Ioannis vratio je prijedlog godišnjeg proračuna parlamentu rekavši da se on temelji na lažnim brojkama i da je potrebna veća potrošnja za rast. Međutim, potpredsjednik donjeg doma Parlamenta izjavio je kako će vladajuće stranke vratiti proračun predsjedniku bez promjena i prisiliti Iohannisa da ga potpiše u zakon. Predsjednik može zatražiti izmjene nacrta zakona samo jednom, a već je osporio proračun na Ustavnom sudu. U srijedu su suci rekli kako zakon o proračunu zadovoljava ustavna pravila. (Bogdan Neagu, EURACTIV.ro)
SOFIJA
Smanjenje broja osoba koje su stekle državljanstvo: Bugarska je 2017. godine odobrila državljanstvo za samo 944 osobe, što je 44 posto manje u odnosu na 2016. godinu, prema Eurostatu. Najveće skupine koje su stekle bugarsko državljanstvo bili su građani iz Ukrajine (22,3 posto), Rusije (19 posto) i Turske (12 posto). (Dnevnik.bg). Zemlju su potresli skandali koji su uključivali dobivanje državljanstva putem mita.
BEOGRAD
Italija je 'ambasador Srbije pri EU': Talijanski premijer Giuseppe Conte izjavio je u srijedu u Beogradu da će Rim u potpunosti podržati put Srbije u EU te stalne napore za postizanje sporazuma s Prištinom.
"Italija će biti ambasador Srbije na putu prema europskoj integraciji" izjavio je Conte. (Julija Simić,Beta-EURACTIV.rs)