Britanska premijerka Theresa May će danas formalno tražiti od predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska za odgodu Brexita nakon 29. ožujka 2019. godine. Očekuje se da će molba stići tijekom današnjeg dana, prije summita Europskog vijeća koje će se održati krajem tjedna u Bruxellesu.
Odgoda Brexita, koju je Euractiv najavio još 2017. godine, može biti odobrena samo pod uvjetom da je odobri svih preostalih 27 članica. Kako će Europa odgovoriti na molbu Londona? Euractivova mreža sakupila je stavove nacionalnih vlada država članica.
PARIZ
Francuska je za sada jedina država koja je najavila da je spremna iskoristiti veto za odgodu Članka 50., ako bi smatrala da je to u interesu ostatku Europske unije. Suradnik francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona u utorak je istaknuo da neće 'bezuvjetno' uvažiti molbu britanske premijerke.
- Prvo pitanje je postoji li plan ili strategija koja bi opravdala odgodu. (…) Nadalje, moramo uvažiti učinak koji bi to imalo na ostatak Europske unije – dodao je, kazavši da bi odgoda Brexita trebala podrazumijevati da će Ujedinjena Kraljevina sudjelovati u izborima za Europski parlament i zakonodavstvu EU.
- Ako postoji želja da se raspiše novi referendum, Europa bi trebala ozbiljno razmisliti o odgodi od nekoliko mjeseci – dodaje službenik.
Međutim, Pariz još uvijek nije u potpunosti odbacio mogućnost ulaganja veta na zahtjev Londona u Europskom vijeću. S obzirom na to da odluka treba biti donesena jednoglasno, svaka država članica ima mogućnost uložiti veto.
Za Francusku, zahtjev Ujedinjene Kraljevine mora zadovoljiti dva kriterija; vjerojatnost da će Donji dom pronaći rješenje za blokadu u kojoj se našlo te utjecaj koji bi odgoda Brexita mogla imati na stabilnost EU.
- Interes Europske unije mora biti na prvome mjestu. Ako Ujedinjena Kraljevina ostane u Uniji, prema trenutnim odredbama dužni su sudjelovati na izborima za Europski parlament i u odabiru budućeg predsjednika Europske komisije te donošenja proračuna za sljedeće financijsko razdoblje – upozorava Pariz, strahuju da bi London mogao nastaviti blokirati europsko zakonodavstvo.
Nathalie Loiseau, francuska ministrica europskih poslova za koju se očekuje da će biti nositeljica liste Macronove stranke na izborima za Europski parlament, naglasila je da bi molba za odgodu Brexita morala doći istovremeno s prijedlogom za novo rješenje.
- Kratka odgoda Brexita koja bi omogućila ratifikaciju sporazuma ne bi bila problem, naravno – izjavila je.
Macronovoj sviti potencijalno rješenje krije se u obećanju Ujedinjene Kraljevine da se neće miješati u odlučivačke procese Europske unije dok je formalno ne napusti.
BERLIN
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas ovoga je tjedna izjavio da je spreman podržati odgodu Brexita. 'Ima smisla tražiti još jednu priliku prije tvrdog Brexita' objasnio je dodavši da bi kaotični izlazak iz Unije narušio stabilnost obje strane. Međutim, njemački je ministar naglasio da bi dulja odgoda Brexita potencijalno dodatno zakomplicirala i otežala situaciju.
Kancelarka Angela Merkel (CDU, EPP), naglasila je da se 'tvrdi' Brexit treba pokušati izbjeći pod svaku cijenu. 'Borit ću se za uređeni Brexit do posljednjeg trenutka, još uvijek imamo nekoliko dana' dodala je.
BENELUKS
Nizozemski premijer Mark Rutte, koji je britansku premijerku ovih dana usporedio s vitezom iz humorističnog serijala Monty Python, rekao je da Ujedinjena Kraljevina treba jasno objasniti obrazložiti svoj zahtjev.
- Imam puno poštovanja prema Theresi May. Ponekad me podsjeti na lik iz humorističnog serijala Monthy Python kojem su odrezali sve udove i koji pokušava suparnika uvjeriti da su ravnopravni – izjavio je Rutte ovoga tjedna.
Belgijski ministar vanjskih poslova Didier Reynders izjavio je da se njegova država ne protivi odgodi Brexita ako London objasni svoje sljedeće korake i priloži strategiju izlaska. Također, izrazio je spremnost održati još jedan summit čelnika europskih zemalja ako sastanak Europskog vijeća ovoga tjedna ne urodi željenim plodom.
- Ako je to nužno da se pronađe rješenje, naravno da bismo bili spremni održati još jedan sastanak – izjavio je Reyders.
Luksemburg se protivi odgodi Brexita nakon izbora za Europski parlament koji će se održati krajem svibnja.
VIŠEGRADSKA SKUPINA
Višegradska skupina (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), začuđujuće, u ovom slučaju nemaju jedinstveni stav po pitanju odgode Brexita.
Diplomatski izvor za Euractiv je izjavio da 'Mađarska dijeli stav Berlina o problemu'. Možda djeluje neobično, ali treba podsjestiti da se ovoga tjedna održava stranačka konvencija Europske pučke stranke na kojoj će se odlučivati o sudbini stranke Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana u političkoj obitelji demokršćana.
Češki premijer Andrej Babiš i ministar vanjskih poslova Tomáš Petříček izrazili su spremnost uvažiti britansku molbu. Babiš je izjavio da smatra kako je raspisivanje novog referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini trenutno najbolje rješenje.
Slovački ministar vanjskih i europskih poslova Lukáš Parízek izrazio je zabrinutost zbog najave molbe Therese May za odgodu Brexita, objasnivši da bi takav scenarij samo dodatno zakomplicirao stabilnost Europe. Smatra da ako London nije promijenio mišljenje o izlasku iz Europske unije, da nema smisla u nedogled odgađati Brexit.
Poljska je također spremna odobriti odgodu Brexita. Ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz rekao je da 'Ujedinjena Kraljevina možda treba više vremena da sagleda cjelokupnu situaciju'. Njegov zamjenik Konrad Szymanski smatra da bi odgoda Brexita 'moža bila produktivna te da će Poljska svakako uvažiti zahtjev Londona'.
Poljski institut za međunarodne odnose, vladin think-thank, smatra da bi Varšava trebala odobriti odgodu. 'Ključni interes Poljske je da se osigura stabilnost proračuna Europske unije, ali i prava naših građana u Ujedinjenoj Kraljevini'.
MEDITERANSKI KLUB
Diplomat je Euractivu rekao da dvije vladajuće stranke još uvijek pokušavaju usuglasiti stav oko odgode Brexita. Međutim, ministar vanjskih poslova Moavero izjavio je u nekoliko prilika da 'tvrdi' Brexit nije poželjno rješenje. Generalni stav Italije je, zasad, da će podržati odgodu Brexita, ali još uvijek nije moguće predvidjeti pod kojim uvjetima i na koliko dugo.
Prošloga tjedna se nagađalo da su britanski tvrdolinijaši lobirali kod zamjenika premijera Mattea Salvinija, moleći ga da uloži veto na summitu Europskog vijeća. Međutim, ministar vanjskih poslova Moavero, ali niti službeni Rim nisu komentirali ta nagađanja.
Španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell izjavio je da bi idealni scenarij bio da britanski zastupnici usvoje sporazum pa da im EU odobri 'tehničku odgodu' kako bi ga formalno mogli ratificirati.
-Možda treći put odluče usvojiti sporazum, to bi svakako bilo najbolje rješenje za sve – izjavio je.
Španjolska još uvijek nije službeno zauzela stav oko duljine odgode, ali je svejedno naglasio da bi u slučaju duge odgode London trebao sudjelovati u izborima za Europski parlament.
- Da sam građanin Ujedinjene Kraljevine tražio bih svoje pravo da biram zastupnike koji će me predstavljati u Parlamentu – rekao je Borrell.
Ministar je svjestan činjenice da bi molba za dugom odgodom Brexita značila da London treba ponovno otvoriti pitanje Sporazuma o Brexitu, ali je upozorio da u tom slučaju 'Britanci trebaju modificirati svoje crvene linije'.
BALKAN
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako će Zagreb biti otvoren za produženje Brexita. "Željeli bismo da bude na kratki period, ali spremni smo i na duže, iako donosi niz pitanja poput članova novog Europskog parlamenta".
U Grčkoj izvori kažu kako nema jasnog stajališta o dugom odgađanju, ali "ne postoji način da se blokira opće prihvaćena odluka o velikom proširenju".
Vlada u Sofiji vjeruje da je najbolja opcija da Ujedinjena Kraljevina napusti EU sa sporazumom.
"Treba uzeti u obzir da britanska strana još nije zatražila produženje pregovora", kazao je medijski ured bugarskog Ministarstva vanjskih poslova. “Imamo pozitivan stav prema prihvaćanju takvog zahtjeva. Mora uzeti u obzir stajališta EU-a o ciljevima za koje bi se produženje trebalo koristiti".
Rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova u Bukureštu priopćilo je kako se o tom pitanju bavi predsjednik Iohannis, koji se prošlog tjedna usprotivio neurednom Brexitu. "Predsjednik Klaus Iohannis će ponoviti potrebu za održavanjem jedinstva EU27 tijekom ovog procesa", navodi se u priopćenju.
Štoviše, ministar za europska pitanja George Ciamba ustrajavao je kako je potrebna jasnoća, a Vijeće EU testiralo je političku volju Londona. "Postoje stvari koje ne možemo učiniti kao što su ponovni pregovori o sporazumu o povlačenju".
(Cécile Barbière, Claire Stam, Samuel Stolton, Gerardo Fortuna, Željko Trkanjec, Sarantis Michalopoulos, Dnevnik.bg, Bogdan Neagu, Beatriz Rios, Zuzana Gabrižová, Ondřej Plevák, Lukasz Gadzała)
[Uredili: Sarantis Michalopoulos, Zoran Radosavljević, Samuel Stolton i Georgi Gotev]
BERLIN
Njemačka vs. SAD zbog izdataka za obranu: kancelarka Angela Merkel odbacila je kritike američkog veleposlanika Richarda Grenella o njemačkim troškovima obrane. Osobito je optužio vladu da želi smanjiti svoju "već neprihvatljivu" potrošnju, dodajući da je to poslalo "zabrinjavajući signal".
Merkel je izrazila želju da "prilagodi jednu ili dvije stvari" i istaknula da je udio Njemačke u bruto domaćem proizvodu stalno rastao posljednjih godina.
Potpredsjednik Liberalnog FDP-a Wolfgang Kubicki (ALDE) pozvao je na protjerivanje američkog diplomata. "Svatko tko, kao američki diplomat, djeluje kao visoki povjerenik okupatorske sile, mora naučiti da naša tolerancija također poznaje granice", rekao je. Socijalista Carsten Schneider, vođa parlamentarne skupine SPD-a, komentirajući: "Gospodin Grenell je potpuna diplomatska katastrofa". (Claire Stam, EURACTIV.de)
PARIZ
Nova rasprava o umirovljenju u Francuskoj: To je bila jedna od glavnih predizbornih obećanja Emmanuela Macrona: zadržati dob za umirovljenje na 62 godine u Francuskoj tijekom njegova mandata. No, ta je predanost iznenada postala upitna kada je premijer Edouard Philippe rekao na radiju da je produljenje dobi za umirovljenje "legitimno" pitanje. (EURACTIV.fr)
VARŠAVA
Prema podacima Eurostata, 16,4 posto BDP-a Poljske troši se na socijalna pitanja, što je više nego na bilo koju drugu politiku, ali ipak, brojka je niža od prosjeka EU (18,8 posto). Zdravstvena zaštita zauzima 4,7 posto, što je daleko manje nego u EU (7 posto), no potrošnja za obrazovanje, koja iznosi 4,9 posto, nešto je viša od prosjeka EU (4,6 posto). (EURACTIV.pl)
ATENA
Grčki parlament danas će glasovati o tome hoće li dopustiti sudjelovanje na europskim izborima grčkih građana koji žive u Ujedinjenoj Kraljevini. (EURACTIV.gr)
BUKUREŠT
Memorandum u slučaju tvrdog Brexita: Vlada je u utorak usvojila memorandum kojim se britanskim građanima dopušta da nastave živjeti, raditi i studirati u Rumunjskoj u slučaju Brexita bez sporazuma, izjavila je premijerka Viorica Dancila. (Bogdan Neagu, EURACTIV.ro)
LJUBLJANA
Premijer odbio Europski parlament: Slovenski premijer Marjan Šarec odbio je govoriti na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta sljedećeg tjedna kako bi predstavio ideje zemlje o budućnosti EU. (Željko Trkanjec, EURACTIV.hr)
ZAGREB
Zapadni Balkan je prvi prioritet: “Proširenje će biti jedan od četiri prioriteta za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU 2020. godine, uz gospodarski rast, zapošljavanje, povezanost i sigurnost”, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Sabora. (Željko Trkanjec, EURACTIV.hr)
SARAJEVO
Svi čekaju konačnu presudu: Bosna i Hercegovina (BiH) danas očekuje konačnu presudu o Radovanu Karadžiću, lideru Srba u BiH tijekom rata 1992-1995. Prva sudska instanca u Den Haagu osudila ga je na 40 godina zatvora zbog genocida i ratnih zločina protiv nesrpskog stanovništva u BiH. (Željko Trkanjec, EURACTIV.hr)
BEOGRAD
Hahn na prosvjedima: Povjerenik EU Johannes Hahn izjavio je kako u potpunosti podupire pravo na prosvjede i slobodu izražavanja na zapadnom Balkanu, ali je osudio "svaki oblik nasilja kao neprihvatljiv". Povjerenik EU za proširenje naglasio je da bi se “političke promjene trebale i moraju dogoditi prema demokratskim procesima, slobodnim, poštenim i transparentnim izborima.”(Julija Simić, Beta-EURACTIV.rs)