StoryEditor ExternalStoryEditor Internal

PANIKA U KABULU SAD dogovorio mir i puštanje na slobodu 5000 talibana

Republika Hrvatska stalno prati razvoj političke i sigurnosne situacije u Afganistanu te podupire sve napore ka konačnoj stabilizaciji te zemlje. Zajedno s ostalim članicama Sjevernoatlantskog saveza kontinuirano sudjeluje u raspravama i planovima za budućnost misije NATO-a “Odlučna potpora”. Pritom prvenstveno ima u vidu sigurnost savezničkih snaga na terenu, pa tako i hrvatskog kontingenta. Hrvatska pozdravlja dogovore između američke i afganistanske strane te smatra da je to značajan korak ka rješavanju sukoba te stabilizaciji stanja.
Piše:
Željko Trkanjec
Objavljeno: 01. ožujak 2020. 19:55
Američki pregovarač Zalmay Khalilzad i politički lider talibana mula Abdul Ghani Baradar nakon potpisivanja sporazuma
Američki pregovarač Zalmay Khalilzad i politički lider talibana mula Abdul Ghani Baradar nakon potpisivanja sporazuma
 Giuseppe CACACE / AFP

O eventualnom smanjivanju svojih snaga odnosno njihovom povlačenju iz Afganistana, Hrvatska će donijeti odgovarajuće odluke kada se za to stvore uvjeti, i u skladu s odlukama NATO-a te u koordinaciji sa svojim partnerima.

Ovako je hrvatska vlada reagirala, na upit Jutarnjeg lista, na potpisivanje mirovnog sporazuma između SAD-a i talibana u subotu u Dohi, glavnom gradu Katara. Preciznije govoreći, riječ je o dokumentu naslovljenom “Agreement for Bringing Peace to Afghanistan” (Sporazum o stvaranju mira u Afganistanu). Pregovarači su opet pokazali zavidan oprez koji je vidljiv u izboru riječi: u pripremi ovog sporazuma nisu dogovorili “prekid vatre” nego “redukciju nasilja”. Sada nisu rekli da je ovo mirovni sporazum nego papir koji bi trebao stvoriti uvjete za dovođenje mira u Afganistan.

Četiri su dogovorena koraka: afganistansko ozemlje ne smije biti korišteno za napade na interese SAD-a ili njegovih saveznika; definiranja vremenika povlačenja stranih trupa iz Afganistana; 10. ožujka počinju interafganistanski pregovori koji bi trebali rezultirati trajnim prekidom vatre.

Povlačenje stranih trupa trajat će 14 mjeseci. U prvih 135 dana SAD će broj svojih vojnika smanjiti na 8600 sa sadašnjih 13.000 dok će se proporcionalno smanjivati I broj savezničkih vojnika. NATO je najavio da će se broj smanjiti na oko 12,000 sa sadašnjih oko 16,000 vojnika.

U tom će razdoblju biti napušteno pet vojnih baza (nije navedeno kojih).

U sljedećih devet i po mjeseci povući će se sve strane trupe. Usporedo, talibani će jamčiti da neće biti napada na pripadnike američke vojske I njezinih saveznika te da će onemogućiti djelovanje terorističkih organizacija – izrijekom se navodi al-Qa'ida – na ozemlju pod svojom kontrolom.

Istodobno je objavljena i Zajednička deklaracija sadašnje vlade u Kabulu i SAD-a. Koja je većim dijelom prepričan Sporazum o stvaranju mira, ali s jednom važnom prazninom. U Sporazumu stoji: “SAD je odlučan da se odmah krene u aktivnosti za provedbu plana što bržeg puštanja na slobodu političkih I zatvorenika iz borbenih aktivnosti, što bi trebala biti mjera građanje povjerenja”. Prema toj, C točci prvog dijela Sporazuma, na slobodu bi trebalo biti pušteno “do 5000” talibanskih zatvorenika dok bi talibani pustili na slobodu do 1000 zatvorenika. Ostali bi zatvorenici trebali biti pušteni u sljedeća tri mjeseca.

Ta je razlika u dokumentima dovela, očekivano, do prvih sukoba. "Afganistanska vlada nije preuzela obvezu da oslobodi 5000 talibanskih zatvorenika", kazao je afganistanski predsjednik Ašraf Gani u Kabulu. Ova je reakcija više nego jasno potvrdila zašto dokument nosi ime “o stvaranju mira”. Gani je doslovce u strahu. Nedavno je proglašena njegova izborna pobjeda, ali njegov konkurent i dalje tvrdi da je riječ o izbornoj prevari. Njegova vlada kontrolira jedva pola Afganistana i to uz međunarodnu pomoć, došlo je do tenzija unutar Kabula, a talibani bi trebali dobiti izuzetno logističkoj pojačanje. Tako da je u ovom trenutku ključna prepreka “stvaranju mira” formalno priznata afganistanska vlada. Svjesna da nema dovoljno snažne pregovaračke pozicije: talibani su vojno jači, pokazali su i zavidnu pregovaračku snagu i ne prati ih stigma korupcije kao trenutnu vladu. Izvjesno je također da bi talibani, ako bi uspjeli formirati političku stranku ili koaliciju, na izborima vrlo lako pobijedili zbog netrpeljivosti među liderima sadašnje administracije.

Ukratko, sadašnji Kabul je u bezizlaznoj situaciji. I zbog toga će poduzimati sve u svojoj moći da maksimalno produlji pregovore ili ih u konačnici potkopa. I osigura ostanak američkih snaga.

Iako ima mogućnost subverzije, Kabul je tritagonist u ovoj političkoj igri. Američki predsjednik Donald Trump želi kraj najduljeg rata u američkoj povijesti kako bi imao u rukama barem jedan veliki vanjskopolitički uspjeh na izborima u studenom. I ne treba dvojiti da će se Washington pridržavati slova i duha sporazuma.

Ulogu protagonista drže talibani i uspjeh procesa primarno ovisi o njima. Na njima je da sada, nakon stravičnog iskustva njihove prve države formirane nakon bijega SSSR-a iz Afganistana, potvrde da su u stanju prihvatiti barem dio modernih standarda. Jer, niti na područjima kojima trenutno upravljaju više ne zabranjuju radio i pregovarali su sa ženama u afganistanskom timu. Konačno, SAD je obećao ukidanje sankcija što bi im moglo omogućiti putovanje. I normalno financijsko poslovanje. A lisnica u džepu je vrlo često moćnija od puške na ramenu. I lakše je njome rukovati.

Iran: “SAD nema pravnu osnovu za potpisivanja mirovnog sporazuma ili za utvrđivanje budućnosti Afganistana”. Teheran smatra da je riječ o koraku kojim se nastoji dati legitimitet ostanku američkih trupa u Afganistanu

Saudijska Arabija: “Pozdravljamo mirovni sporazum te izražavamo nadu da će dovesti do sveobuhvatnog i trajnog prekida vatre i mira u cijelom Afganistanu”.

Pakistan: “Pakistan je ispunio svoj dio odgovornosti omogućavajući ovaj mirovni sporazum. Pakistan će nastaviti podržavati miroljubivi, stabilni, ujedinjeni i demokratski Afganistan koji će živjeti u miru i graditi mir sa svojim susjedima”.

EU: “Spremni smo pomoći i podržati mirovni proces s ciljem očuvanja i gradnje na temeljima političkih, ekonomskih i društvenih postignuća afganistanskog naroda od 2001. što mora ostati nepovratno. Sukob traži političko rješenje u kojem se čuvaju ljudska, uključujući i ženska prava”. Više ovdje.

Vezane vijesti
#Donald Trump #Iran #NATO #Pakistan
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 09:21